Priče iz dijaspore koje inspirišu

Tekstovi kroz koje spoznajemo 'sliku u krupnom planu' bosanskohercegovačke dijaspore (Ustupljeno Al Jazeeri)

Za kulturu, za knjigu mnogi imaju zapreku, materijalnu ili duhovnu. Mađutim, primjer knjige „Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja“ autora Admira Lisice, saradnika portala Al Jazeere pokazuje da uz jaku volju možemo premostiti sve prepreke koje stoje na putu od ideje do izdavanja knjige.

Davno je sarajevski hroničar Mula Mustafa Bašeskija rekao „Što se pamti nestaje, šta je zapisano ostaje“. Ova mudrost je bila mnogima motivacija da pišu i bilježe događaje i priče koje će ostati svjedok našeg vremena za generacije koje dolaze.

Bez obzira što živimo u virtualnoj eri i što je „sve dostupno na Google“ knjiga je i dalje neprevaziđeno dostignuće ljudske civilizacije. Ogromna je razlika čitati članke rasute na internetu i čitati ih u jednoj knjizi tematski složene.

Knjiga „Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja“ (Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport – AKOS, Sarajevo, 2018) autora Admira Lisice je kroz članke nastajala na portalima, web stranicama.  Kroz interakciju na društvenim mrežama priče, sagovornici i teme su se nizale. To čudesno virtualno iskustvo je omogućilo autoru da istraži stanje i napiše tekstove o bh dijaspori od Australije do Meksika, od Islanda do Portugala.

Knjiga obiluje mnogim historijskim činjenicama i podacima o nastanku, razvoju i aktuelnom stanju dijasporalnih zajednica, ali fokus knjige je na pričama pojedinaca sa kojima se možemo vrlo lahko identifikovati i čije nam životno iskustvo može biti odlična motivacija.

Autor Admir Lisica, magistar historije, je za ovu knjigu odabrao najzanimljivije tekstove kroz koje možemo spoznati „sliku u krupnom planu“ bosanskohercegovačke dijaspore.

Aktuelna tematika

Ova knjiga dolazi u vremenu kad je diskurs o dijaspori, iseljavanju opterećen sa dvije krajnosti. Jedni ovu prirodnu pojavu preouveličavaju, a drugi minimiziraju. I jedni i drugi imaju svoja ubjeđenja, uvjerenja i razloge za svoj pristup.

Knjiga „Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja“ daje realan prikaz bosanskohercegovačke dijaspore i položaja Bošnjaka u zemljama regije. Čitajući ovu knjigu možemo saznati kako je nastala, razvijala se i do kojih ostvarenja je dosegla bh dijaspora od Australije do Islanda. U knjizi su sabrana 24 teksta objavljivana u protekloj godini na četiri medija (portal Al Jazeere, sedmični magazin Stav, Agencija Anadolija i Akos.ba), 12 država, preko 40 sagovornika…

Knjiga je podjeljena u dva dijela. U prvom dijelu nalazi se 17 reportaža, a u drugom sedam razgovora.

To su priče o uspješnim pojedincima, njihovom putu od rodne grude do nove sredine, o preprekama i izazovima sa kojima su se suočili u procesu integracije.

U ovoj knjizi možemo pronaći priču o Mostarcu Javoru Sliški čiju porodicu je rat zatekao u dalekom Meksiku gdje je ostao da živi, kao i životnu priču Jasmina Grabusa iz Travnika koji se skrasio u Portugalu. U knjizi možemo saznati mnogo zanimljivih podataka. U reportaži o Bošnjacima u Australiji navodi se činjenica da je prvi bošnjčki radio osnovan u Australiji (Melborn) 1991. godine, a pored reportaže o Bošnjacima u Danskoj u drugom tekstu predstavljen je Bosanskohercegovački radio Odense koji je svoj fokus rada stavio na očuvanje bh tradicije i bosanskog jezika.

Razgovor sa Ahmedom Lindovom, mladim Sarajlijom, koji je, iako rođen 1993. godine već ostvario zapažen uspjeh u Norveškoj. On je prvi stranac u Vijeću norveške općine Kvinesdal. Razgovor sa njim je objavljen na portalu Al Jazeere, a kao reakcija na to u lokalnom listu „Avisen Agder AS“ objavljen je tekst „Mali Kvinesdal na velikoj Al Jazeeri“. Pored toga Ahmed je magistar prava i uspješni poduzetnik. Njegova firma Zimmermann Okonomi og Reginskap AS je podržala štampanje ove knjige.

Priče o uspješnim sportistima

Prateći novinarski rad kolege Admira Lisice može se jasno primjetiti njegovo široko poznavanje sporta, klubova i uspješnih pojedinaca. Za ovu knjigu odabrane su priče o norveškom nogometnom sudiji koji pomaže razvoj sporta u rodnom Olovu, o bh treneru Mersadu Selimbegoviću na klupi njemačkog Jahn Regensburga te priča o Ismaru Sućeski koji svoje hokejaško iskustvo iz Slovačke prenosi na mlade u Sarajevu.

Potrebno je objasniti drugi dio naziva knjige. Termin „domovinske zemlje“ u Ustavu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini označava Bošnjake koji žive u Sandžaku, odnosno Crnoj Gori i Srbiji, te u Hrvatskoj i Sloveniji.

„U kretanju je bereket/blagoslov“ kaže poznata arapska izreka. Migracije su sastavni dio ljudske civilizacije i prepoznatljiva odrednica Balkana kroz historiju.

Ako je integracija izbor dijasporalnih zajednica umjesto asimilacije matica se može dobru nadati. Nadamo se da su ove priče, ova knjiga samo „prvo poluvrijeme“, a u „drugom poluvremenu“ uz Božiju pomoć ćemo čitati o povratku u domovinu osoba predstavljenih u knjizi.

Izvor: Al Jazeera