Priča ‘Guardiana’: U Kopenhagenu vjerovatno najbolji dom za djecu

Kućica za lutke sa kapcima za prozore i bršljenom naslikanom na zidu stoje nasuprot stola za uređivanje nakrcanog naljepnicama, sitnicama i kopčama za kosu.

Stanarka kuće, pokazujući unutrašnjost, objašnjava razloge i motive kojima se vodila dok je donosila namještaj iz Ikee kada je prvi put stigla.

Ovo je kuća Josephine Schneider – pozamašna rezidencija sačinjena od 13 soba i izgrađena 1906. u predgrau Kopenhagenu. Osnovala ju je istoimena danska filantropkinja kako bi bila zbrinuta djeca koja nemaju roditelje ili ona djeca o kojoj roditelji ne mogu da se brinu, piše u priči bitanskog The Guardiana.

Naša devetogodišnja domaćica živi u kući već dvije godine. Kaže da joj se sviđa boraviti u rezidenciji i kako uživa da se igra sa starijim djevojčicama – trinaestogodišnjakinjama. Dodaje kako „ćemo svi ovoga ljeta putovati na Majorku“.

Godišnje „porodično“ putovanje je tradicija u ustanovi, baš kao što je i slavljenje Božića, Uskrsa i ostalih praznika koji su dio danskog prazničnog kalendara.

Ovo se ne bi moglo reći da je iskustvo mnogih mladih ljudi koji su trenutno u britanskom sistemu brige, gdje se 73 posto domova vodi radi profita.

Odgajanje „odbačeno“

Privatizacija je dovela do toga da je odgajanje zamijenjeno najgorom institucionalnom brigom za najugroženiji dio djece u zemlji.

Ali britanski poduzetnici u ovom sektoru toliko su impresionirani danskim modelom da žele isti uvesti u Veliku Britaniju a planirano je da se prva ovakva ustanova otvori u Surreyu 2020.

U domu Josephine Schneider radnici i djeca objeduju zajedno za velikim hrastovim stolom koji je ukrašen s posebnom pažnjom, posebice u zimskim mjesecima.

Jednom sedmično starija djeca kuhaju za sviju u domu. „Nije to ništa luksuzno, pasta, burger ili pica, uglavnom“, kaže Alexandar, 18-godišnjak koji u domu živi već sedam godina. Upravo su to bili momenti koji su posebno „dirnuli“ goste iz Velike Britanije.

Dnevne rutine u domu su pripremljene na način da stvaraju povjerenje i potiču uspostavljanje veza.

„Svaku ustanovu sličnog tipa koju sam posjetio u Danskoj i Njemačkoj odlikuje praksa da se svaki obrok dijeli između više djece“, rekao je gost iz Velike Britanije.

Ustanova koju vode pedagozi

„Svi sjednu jesti zajedno, uključujući i čistače“, dodao je.

U britanskim domovima „djeca često dolaze u kuhinju, spremaju sebi obrok, a onda ga nose u svoju sobu i tamo jedu“, objašnjava.

„Razlika je u tome koliko se vremena i truda ulaže u upoznavanju djece“

Josephina Schneider je ustanova koju vode pedagozi – akademski obrazovani i kvalifikovani u bihevioralnu nauku i upoznati sa principima rada u konfliktnim situacijama.

Pedagozi su u Danskoj visoko cijenjeni profesionalci, koje štite sindikati, dobro su plaćeni i često pohađaju treninge.

Rezultat toga je zadržavanje radnog osoblja na jednom mjestu je izuzetno visoko – u domu Jospehine Schneider četiri od deset pedagoga na istom poslu su već 20 godina, a dvoje je na istom poslu već 30 godina.

To omogućava da se formiraju dugotrajne veze i osigurava da se iste kidaju veoma rijetko – djeca u ustanovi borave u prosjeku 13 godina.

Izvor: The Guardian