Oglasi

Pretvaranjem u 'kiborge' ugrožavamo sebe

Osim u medicinske svrhe, ljudi u tijela ugrađuju električne implantate, što može otvoriti put za nove načine ugrožavanja života.
Primjena tehnologije ima niz prednosti, ali sa sobom nosi i velike opasnostiAl Jazeera ilustracija

Razvojem tehnologije ljudski život je umnogome olakšan i poboljšan. Pacemakeri godinama "pogone" slaba srca da nastave vrijedno lupati, inzulinske pumpe olakšavaju svakodnevnicu dijabetičara, postoje uređaji direktno spojeni u mozak koji omogućavaju ljudima da vide boje ili čuju zvuke koje ranije nisu mogli, razni vidovi kibernetičkih ortopedski pomagala ljudima nadomještavaju udove, a svakim danom se otkrivaju novi način korištenja raznoraznih implantata koji unapređuju i poboljšavaju mogućnosti ljudi.

Međutim, napretkom tehnologije i pretvaranje ljudi u svojevrsne kiborge je dovelo i do rasta ovisnosti o tehnologiji, smatraju stručnjaci, a ta ovisnost osim što mijenja način na koji smo navikli živjeti dovodi i do direktne opasnosti po ljude.

Moderni spomenuti uređaji, poput pacemakera, inzulinskih pumpi i drugih, danas imaju mogućnost bežičnog povezivanja sa medicinskim centrima, kako bi se neprekidno vršio nadzor i potrebne korekcije, ali i prikupljala zdravstvena historija pacijenata. A ta veza, koja doprinosi poboljšanju medicinske njege, ujedno je i velika opasnost za pacijente, jer bi neko s dovoljno znanja i zlim namjerama signale mogao presresti te uređaje s udaljenosti isključiti ili dovesti u opasan režim rada, poput ubrzanog kucanja srca, pumpanja prevelike količine inzulina i drugih lijekova.

Bojan Ždrnja, viši savjetnik za informatičku sigurnost kompanije INFIGO IS, specijalizirane za pružanje profesionalnih usluga u području informatičke sigurnosti, govori da ne samo da postoji mogućnost da spomenuti medicinski uređaji hakiraju već i da je takvih slučajeva već i bilo. Srećom, dodaje, uglavnom se radilo o demonstracijama sigurnosnih stručnjaka.

Dometi hakiranja

Ipak, nivo do kojeg se može takav uređaj hakirati ovisi – dosta uređaja danas ipak (na sreću) ne omogućava provođenje nekih kritičnih napada poput npr. gašenja uređaja što bi moglo čak i ubiti korisnika, ali može se doći do osjetljivih podataka i slično, kaže Ždrnja.

Osim korištenja napredne tehnologije za tretiranje zdravstvenih tegoba, ljudi su je počeli koristiti i kao svakodnevnu olakšicu. Tako je među Šveđanima hit hirurškog ugrađivanja mikročipova u ruke, kako bi takvi uređaji zamijenili kreditne kartice, ključeve automobila i domova, sigurnosne kartice za pristup radnom mjestu i svega onog što moderni čovjek nosi u džepovima. Dovoljno je mahnuti rukom ispred odgovarajućeg uređaja koji može očitati ugrađeni čip da se obave nužni zadaci.

Iako se tvrdi da ovi uređaji nemaju GPS lokatore ili drugi način otkrivanja podataka o mjestu i navikama korisnika, odnosno načina da se prati osoba s čipom, realnost je drugačija, što nosi niz drugih problema, jer svako korištenje negdje ostavlja neki digitalni trag.

"Navedeno područje ugrađivanja čipova je vrlo osjetljivo. Vjerujem da svakako postoje mogućnosti praćenja korisnika i slično – pitanje je samo do koje razine je to moguće. Kako će rasti korištenje takvih tehnologija vjerojatno ćemo biti i svjedocima značajnijim napadima. Problem ovakvih tehnologija je i to kad podaci jednom izađu van, naprimjer otkrije se koji je vaš čip, promjena je teška i neugodna", dodaje viši savjetnik za informatičku sigurnost kompanije INFIGO IS.

A sve češće korištenje napredne tehnologije u svakodnevnom životu, ne samo u medicinske svrhe, ukazuju da se kod ljudi polako, ali sigurno stvara svojevrsna ovisnost o takvim procedurama.

Cyber kultura

"Kada sam prije deset godina uveo kolegij Sociologija cyber kulture na diplomski studij sociologije na FFZG osnovna ideja je bila da su ljudsko tijelo i svijest ključna područja razvoja tehnologije. Nije to bila posebno nova ideja jer je u ljudskoj prirodi koristiti tehniku i tehnologiju, prvo kao produžetke tijela, a kasnije i kao produžetke svijesti", kaže dr. Krunoslav Nikodem, vanredni profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u  Zagrebu.

Ono što jest novo, dodaje, generirano razvojem tehnologije i nauke, i temeljeno na jednoj potpuno nehumanoj ekonomiji, su mogućnosti i praktične primjene.

"Navedeni proces 'čipiranja' ljudi nastavak je procesa 'čipiranja' životinja. Smatram da nije riječ o trendu ili nekom obliku obijesti, već o dijelovima šireg procesa spajanja ljudi i tehnologije koji za osnovni cilj ima razvijanje poslijeljudskih oblika života. U tom kontekstu možemo očekivati ne samo daljnji razvoj 'čipiranja' već i rastuću ovisnost ljudi o tehnologiji. Iako je ta ovisnost i danas izrazito velika", navodi stručnjak za cyber kulturu.

S obzirom da se razni implantati koriste za liječenje raznoraznih zdravstvenih tegoba, to jasno ukazuje da se takvi i slični uređaji mogu koristiti i za unapređenje ljudskih mogućnosti limitiranih prirodnim razvojem. Ako se već godinama koriste steroidi za pomjeranje onog što možemo učiniti, zašto ne bismo koristili i tehnologiju za postizanje istog, ili još boljeg rezultata?

"Unapređivanje ljudi kroz takozvani 'Human Enhancement Technology', u vojne, sportske ili neke druge svrhe, primjerice obrazovne, realna je sadašnjost. To se provodi već godinama. Ono što je realna budućnost jest određivanje i razlikovanje ljudi prema kriterijima tehnologije. Tako ćemo uskoro imati razrede genetički modificirane djece i onih koji to nisu, a briga roditelja da im djeca još prije rođenja dobiju što bolje genske karakteristike posredovanjem biogenetičkog inženjeringa bit će jedna od najvažnijih roditeljskih uloga", kaže profesor Nikodem.

'Povratak u raj'

A da se upotreba tehnologije u svrhe unapređenja za neke konkretne oblasti, poput pravljenja "super-vojnika" ili pomicanja granica mogućnosti vrhunskih sportista ne ograničava samo na tome, odnosno da će i prosječni građani koristiti onog što im nauka omogućava pokazuje i ljudska historija.

"Ako se ograničimo na razvoj zapadne kulture, kojom dominira kršćanstvo i jedan specifičan oblik tehničke racionalnosti, onda doista možemo reći da ljudska povijest pokazuje spremnost ljudi u tom smislu. Podsjetimo da ljudska povijest u zapadnom smislu počinje protjerivanjem Adama i Eve iz Raja, te da je njihova prva spoznaja bila spoznaja vlastite tjelesnosti. Tijelo se istovremeno javlja kao potencijal stvaranja (kroz rad) i kao kazna (jer stari i umire)", dodaje profesor Nikdoem.

Kako kaže, savremeni sociokulturni kontekst Zapada, u ime emancipacije i slobode pojedinca, pokušava lišiti ljude i rada i tijela, a time se sužavaju mogućnosti ljudskog stvaranja i održavanja jednog moralnog sistema koji je vezan uz ljudsku smrtnost.

"Korištenje različitih usadaka u svrhu individualnog poboljšavanja i razvoj kiborga u tom smislu je samo jedan dio šireg procesa koji ima religijske karakteristike 'povratka u raj'", smatra stručnjak za cyber kulturu.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.