Presuda Karadžiću 20. marta

Pravila suda u Haagu ne dozvoljavaju podnošenje žalbe na pravosnažnu presudu (Reuters)

Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove zakazalo je izricanje presude po žalbi u predmetu protiv Radovana Karadžića za 20. ožujka, priopćeno je iz Haaga.

Radovana Karadžića terete po dvjema točkama za genocid, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četirima točkama za kršenje zakona i običaja ratovanja koje su počinile srpske snage tijekom oružanog sukoba u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995., navodi Rezidualni mehanizam.

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju proglasilo je 24. ožujka 2016. Karadžića krivim za genocid na području Srebrenice 1995. i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), teroriziranje, protupravne napade na civile i uzimanje talaca.

Četiri udružena zločinačka poduhvata

Oslobođen je krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u Bosni i Hercegovini.

Raspravno vijeće zaključilo je da je Karadžić počinio navedene zločine putem sudjelovanja u četirima udruženim zločinačkim pothvatima: u prvom s ciljem da se Bošnjaci i Hrvati trajno uklone s područja u Bosni i Hercegovini na koja su Srbi smatrali da polažu pravo, i to činjenjem zločina u općinama širom Bosne i Hercegovine, u drugom, čiji je cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provedbom kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja civilnog stanovništva, u trećem sa zajedničkim ciljem da se pripadnici UN-a uzmu za taoce kako bi se NATO prisilio da se suzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve Srba i u četvrtom eliminiranja Bošnjaka iz Srebrenice u srpnju 1995. 

Kazna 40 godina zatvora

Raspravno vijeće Karadžiću je izreklo kaznu od 40 godina zatvora.

Prvobitna optužnica protiv Karadžića potvrđena je 25. srpnja 1995. Uhićen je 13 godina kasnije i prebačen u Haag.

Suđenje je počelo 26. listopada 2009. Tijekom njega raspravno vijeće saslušalo je 586 svjedoka.

Izvor: Al Jazeera