Oglasi

Prekogranični šoping u BiH štedi kućne budžete susjeda

Strani državljani iznijeli su prošle godine iz BiH 62 miliona eura robe i vratili devet miliona eura PDV-a.
Sudeći po broju podnesenih zahtjeva za povrat PDV-a najposjećeniji je sjeverozapadni obod BiH, odnosno Velika KladušaAl Jazeera

Državljani susjednih država ove godine kupovali su robu široke potrošnje iz Bosne i Hercegovine u milijunskim iznosima, uglavnom u supermarketima i tržnim centrima.

Prema informacijama iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH u toku jedanaest mjeseci 2019. godine strani državljani su podnijeli ukupno 396.574 zahtjeva za povrat PDV-a u Bosni i Hercegovini u iznosu od 18 miliona KM. Ukupna vrijednost robe koju su strani državljani u pomenutom periodu kupili i iznijeli iz BiH iznosi 123,8 miliona KM.

Kafa, mlijeko, kruh, cigarete

"Kad su u pitanju granični prijelazi na kojima su najviše podnosili zahtjevi za ovjeru istupanja robe iz BiH a koje su podnosili strani državljani, svakako možemo istaći granični prijelaz Orašje, Izačić, Hukića Brdo, Gradiška, Brčko, Šamac, Uvac, Ivanjica, Gorica... Najvećim dijelom se radi o robi široke potrošnje za domaćinstva, tekstilu i tekstilnim proizvodima", kaže u odgovoru na upit Al Jazeere Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu suradnju UIO BiH.

Osjetno niže cijene brojnih artikala široke potrošnje razlog su što strani državljani iz pograničnih dijelova Srbije, Hrvatske i Crne Gore redovito ulazili u BiH i kupovali široku paletu proizvoda kao što su kafa, mlijeko, kruh, cigarete...

No, nije to jedini razlog što susjedi svakodnevno navraćaju u našu zemlju. Osnovni motiv prekoganične kupnje u BiH je povrat PDV-a koji se obračunava po jedinstvenoj stopi od 17 posto. Pravo na povrat PDV-a imaju svi oni koji nemaju mjesto boravka u BiH, a ostvaruju ga ako kupe robu u vrijednosti od minimalno 100 KM i iznesu je van carinskog područja BiH.

"Važno je napomenuti da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel-gorivo, ulje za loženje, ekstra lako i lako specijalno, motorni benzinbezolovni, motorni benzin), alkohol i alkoholna pića i prerađevine od duhana", ističe Kovačević.

Sudeći po broju podnesenih zahtjeva za povrat PDV-a najposjećeniji je sjeverozapadni obod BiH, odnosno Velika Kladuša. Na ovom dijelu bh. graničnog pojasa na malograničnom prijelazu Hukića Brdo u prvih 11 mjesecu 2019. godine podnesena su čak 44.703 zahtjeva za povrat poreza na dodanu vrijednost i to za robu ukupne vrijednosti 18 miliona KM.

"Hrvati iz susjednih gradova u Republici Hrvatskoj su naše stalne mušterije. Kod nas uglavnom kupuju pivo i suhomesnate proizvode", kažu nam u Adda-prometu, jednom od supermarketa na "udaru" hrvatskim kupcima. Još bliže Graničnom prijelazu Maljevac su tržni centri Bushel i Sudo-Luka gdje na jednom mjestu imate sve hipermarkete sa prehrambenim proizvodima, benzinske stanice, salone namještaja, građevinski materijal, vulkanizerske radionice.

U prvih osam mjeseci strani državljani su na graničnom prijelazu u Velikoj Kladuši podnijeli 20.130 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 1,2 miliona KM što znači da su “pazarili” robe u visini od sedam miliona KM, objavila je UIO BiH.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

To znači da su za tri naredna mjeseca hrvatski državljani u Velikoj Kladuši i Cazinu napravili promet od 11 miliona KM i zatražili povrat PDV-a od oko 1,4 miliona KM.

"Kad završe sa kupovinom i plate na blagajni stranim državljanima se ispunjavaju obrasci sa kojima oni idu na granicu. Na granici im carinici pregledavaju robu i ovjeravaju obrasce, a oni kod nas moraju doći u roku od tri mjeseca sa ovjerenim obrascima kako bi im povratili sredstva", objašnjava nam jedna trgovkinja iz Velike Kladuše.

Rezani duhan, svadbe, lijekovi...

U prvih osam mjeseci prošle godine stranci su podnijeli ukupno 196.000 zahtjeva za povrat poreza u iznosu od 8,3 miliona KM što čini oko 56 miliona prometa za taj dio godine.

Prema cifri prometa za 11 mjeseci od 123,8 miliona očigledno je da je u drugom dijelu godine broj dolazaka stranih državljana u pogranične bh. gradove kao i kupnja povećana.

Pomenutom iznosu treba dodati i novce potrošene na cigarete, alkohol i gorivo koji ne podliježu povratu poreza, kao i na robu koja se kupuje na tržnicama gdje ne izdaju fiskalne račune.

Naprimjer, u jednu od najfrekventnijih tržnica u Velikoj Kladuši organizirano autobusima dolaze Slovenci i Hrvati, a najviše je registarskih oznaka automobila iz Siska, Petrinje, Karlovca, Ljubljane, Novog Mesta.

U ovom dijelu BiH "kašika u med" upala je automehaničarima i vlasnicima prodavnica automobliskih dijelova, posebno guma. Usluge zamjene guma, održavanja auta i priprema vozila za zimu su upadljivo jeftinije u BiH. Tako tokom oktobra kada je obavezna zamjena pneumatika hrvatska vozila bukvalno “okupiraju” Veliku Kladušu.

Na Graničnom prijelazu Izačić za 11 mjeseci podneseno je 32.141 zahtjev, vrijednost robe je 11,2 miliona KM, a iznos vraćenog PDV-a 1,6 miliona KM. Veliki promet ostvaren je i na Graničnom prijelazu Orašje sa 48.367 zahtjeva za povrat PDV-a gdje su državljani Hrvatske pazarili 15,1 milion KM i povratili 2,1 milion KM PDV-a.

U Orašje, Brčko, Gradišku i Šamac iz Hrvatske svakodnevno dolaze stanovnici Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije. Na ova četiri prijelaza u 11 mjeseci 2019.godine podneseno je ukupno 127.024 zahtjeva za povrat PDV-a , ukupna vrijednost prodate robe iznosila je 42 miliona KM, a ukupni povrat PDV-a je 6 miliona KM.

Na ovom dijelu prekogranične trgovine kupuje se sve od hrane, lijekova, odjeće, obuće, opreme za bebe, bijele tehnike, namještaja i građevinskog materijala, a povrat PDV-a se traži i za liječničke specijalističke preglede u Brčkom.

Hrvatski državljani ovdje prave i svadbe, idu kod frizera ili mijenjaju gume, jer na taj način značajno uštede. Značajan broj stanovnika županjske Posavine u BiH dolaze da kupe gorivo, duhan i pivo.

Na rezanom duhanu po kilogramu uštede 50-60 kuna odnosno 13-16 KM. Dobre uštede hrvatski državljani naprave i sa kupovinom piva ( u Hrvatskoj ne mogu kupiti gajbu piva za 80 kuna odnosno 20 KM), jaja, čak i lijekova, jer u manjem bh. entitetu mogu kupiti lijekove za koje u Hrvatskoj trebaju liječnički recept.

Mnogi granicu prelaze biciklom. Stoga Hrvati koji dolaze u kupovinu u BiH u šali kažu da "kupuju hrvatsko u BiH". Osim pomenutih prijelaza najviše zahtjeva za ovjeru istupanja robe iz BiH bilo je na graničnim prijelazima Šepak, Ivanjica, Gorica, Doljani, Osoje.

Na Graničnom prijelazu Ivanjica između Trebinja i Dubrovnika za 11 mjeseci prošle godine preko ovog prijelaza iznesena je roba u vrijednosti , 3,6 miliona KM, a hrvatskim državljanima odobren je povrat PDV-a od 524.712 KM. Imoćani vrlo često prelaze Granični prijelaz Osoje-Vinjani Gornji i kupuju u Posušju.

Papirologija

Prema podacima UIO BiH za osam mjeseci 2019. godine stranim državljanima odobreno je 12,06 miliona KM povrata PDV-a što je za 2,7 miliona KM više nego za isto razdoblje 2018. godine.

Inače, postupak za ostvarivanja prava na povrat PDV-a koji je propisala BiH nije na prvi pogled nimalo jednostavan, ali stranim državljanima koji se time godinama „bave“ očigledno se isplati maltretiranje sa papirologijom.

"Zahtjev za povrat PDV-a podnosi se na obrascu PDV-SL-2, koji popunjava prodavac, na zahtjev kupca-stranog državljanina u tri primjerka, od kojih original i jednu kopiju prodavac daje kupcu, a drugu kopiju zadržava u svojoj dokumentaciji. Prodavac svojim potpisom i pečatom ovjerava obrazac PDV-SL-2. Kupac koji ostvaruje pravo na povrat poreza na dodatu vrijednost, obavezan je pri napuštanju carinskog područja BiH, dati carinskoj službi na uvid kupljena dobra, originalne račune i popunjen obrazac PDV-SL-2 u originalu", upoznaju nas u UIO BiH.

Naravno, i carinska služba prije nego što ovjeri pomenuti obrazac ima svoju uobičajenu proceduru provjere svih podataka - od putne isprave, robe i vrijednosti računa do ovjere originalnog obrasca od strane prodavca.

Ima slučajeva, kažu u UIO BiH, da strani državljani ovjereni obrazac za povrat kupcu u BiH dostavljaju poštom, a uz njega dostavljaju i broj računa u banci na koji će se izvršiti povrat plaćenog poreza na dodanu vrijednost.

Povrat se u tom slučaju vrši u roku od 15 dana, no najsigurnije je doći do prodavca i povratiti PDV u gotovini i to isključivo u KM.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.