Pregovori o superkompjuterskom centru u BiH

Autoindustrija u testovima uskoro neće morati uništavati nove modele i lutke za testiranje udesa (Aaron Brazell / Flickr)

Piše: Sead Fadilpašić

Dok je cijeli svijet zaluđen Svjetskim nogometnim prvenstvom, a svaki potez Marija Mandžukića i Miralema Pjanića se prati sa posebnom pažnjom, potez jednog naučnika porijeklom iz Sarajeva prolazi gotovo pa nezapaženo.

U svijetu exascale računarstva, exaFLOPS-a, petaskalnih sistema i mnogih drugih termina koji se nama, što se još borimo sa Angry Birds, nalazi daleko ispod radara, nedavno je oboren rekord zbog kojeg bruji naučni svijet, a iza njega stoji Sarajlija – profesor Seid Korić.

Barcelonin Centar za superračunarstva (BSC) i Američki nacionalni centar za superračunarske aplikacije zajedno su uspjeli pokrenuti Alya Red softver na 100,000 procesora Blue Waters superkompjutera.

Na ovom nivou, koji do sada nikada nije postignut, Alya može simulirati kompleksne inženjerske probleme poput protoka zraka u respiratornom sistemu čovjeka, kontrakcije srca ili sagorijevanja u peći.

Bez živih testova

Profesor Seid Korić odigrao je ključnu ulogu u ovom međunarodnom uspjehu, a kaže da će ovakav napredak pomoći i uštedjeti vrijeme mnogim industrijama.

“Ako na vašem laptopu, ukoliko tamo uopšte može stati, pokrenete ovako kompleksan problem, treba mu otprilike 400 dana da ga riješi. Sada mu treba oko četiri sata. To je ogroman korak za naše industrijske partnere poput Rolls Roycea ili Procter and Gamblea, i golema ušteda”, kaže Korić.

Između ostalog, Alya će moći koristiti u autoindustriji, za testiranje aerodinamike ili određenih sigurnosnih aspekta novih vozila.

“Prije se to radilo pomoću crash-testova i eksperimenata, što se sada eliminiše. Novi modeli se sada ne moraju udarati od zid, niti se moraju kupovati skupi zračni tuneli, to se sada sve može raditi numerički. Obično su te numeričke analize trajale ekstremno dugo, a sad više ne”, objašnjava Korić.

Može se reći da su ovim potezom spasili ‘živote’ mnogih lutaka za testiranje udara.

Proces “ugurivanja” Alya softvera u Blue Waters trajao je dva mjeseca.

Kako kaže profesor, “samo” dva mjeseca.

“Barcelona superkompjuter centar je krenuo da kodira Alya 2004. godine sa idejom da skalira na što je moguće više paralelnih procesora. Nismo morali puno vremena trošiti na popravljanje samog koda, ali je bio problem da se prebaci na Blue Waters, za šta nam je trebalo dva mjeseca.”

Blue Waters je jedan od najsnažnijih superračunara na svijetu, koji se nalazi na Univerzitetu u Illinoisu.

Ekstremne brzine

Radi brzinom od najmanje jednog petaflopa. Flop (Floating-point Operations Per Second) je mjerna jedinica performanse, a petaflop je kvadrilion floating point operacija u sekundi.

Da biste zamislili koliko je Blue Waters zaista brz, pretpostavite da možete pomnožiti dva broja svake sekunde.

U jednoj sekundi tih množenja, Blue Waters postigne ono za šta bi čovjeku trebalo više od milion godina. Drugim riječima – Blue Waters je ekstremno brz računar.

U budućnosti profesor Korić planira stvaranje superačunarskih centara u Bosni i Hercegovini.

“U Bosni i Hercegovini, kada dizajnirate superkompjuterske centre, postoje dva važna uslova za uspjeh. Da postoji mreža optičkih vlakana, te dobro snabdijevanje električne energije, jer jedan superkompjuter poput Blue Watersa koristi od 15 do 25 megavata struje”, kaže Korić.

“Kad se pogledaju ta dva preduslova, Bosna i Hercegovina je veoma dobro pozicionirana, te smo trenutno u pregovorima o stvaranju prvo jednog manjeg, pa kasnije većeg superkompjuterskog centra u Bosni i Hercegovini.”

Izvor: Al Jazeera