Preduslov pomirenja je prestanak negiranja genocida

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari klanjana je dženaza-namaz i obavljen ukop devet žrtava genocida počinjenog u ljeto 1995. godine u Srebrenici.

Dženazu-namaz predvodio je reisu-l-ulema islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović. Današnjem obilježavanju 25. godišnjice genocida počinjenog u julu 1995. godine prisustvovale su hiljade ljudi.

Prije dženaza-namaza upriličen je vjerski dio programa, a nakon toga je čitanjem imena počelo iznošenje tabuta iz Musalle Memorijalnog centra.

Preživjeli Srebreničani, članovi porodica ubijenih, prijatelji i komšije na rukama su prenijeli zelene tabute sa posmrtnim ostacima do mezara gdje su žrtve genocida našle smiraj poslije 25 godina.

U mezarju Memorijalnog centra Potočari ove godine ukopani su: Sead (Huso) Hasanović, rođen 1971. godine u Krivačama, Alija (Bekto) Suljić, rođen 1969. godine u Poznanovićima, Hasan (Alija) Pezić, rođen 1925. godine u mjestu Pustoše, Hasib (Šaban) Hasanović, rođen 1970. godine u Slatini, Zuhdija (Suljo) Avdagić, rođen 1947. godine u Novoj Kasabi, Bajro (Ramo) Salihović, rođen 1943. godine u Voljavici, Ibrahim (Hamid) Zukanović, rođen 1941. godine u Sasama, Salko (Ahmo) Ibišević, rođen 1972. godine u Ljuboviji i Kemal (Husein) Musić, rođen 1968. godine u Glogovoj.

U Memorijalnom centru u Potočarima do sada su, sa današnjih devet, ukopane 6.652 žrtve genocida, a traga se za još više od hiljadu ubijenih stanovnika Podrinja.

Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na gotovo 150 različitih lokaliteta, od čega je više od 70 masovnih grobnica.

Najmlađa dosad ukopana žrtva u Potočarima je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

Pred sudovima u regionu i Haagu za zločine počinjene u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, a izrečene su i četiri doživotne kazne zatvora.


Porodice žrtava srebreničkog genocida, predstavnici više nivoa vlasti, šefovi diplomatskih misija različitih zemalja i udruženja položili su cvijeće kod Memorijalnog kamena i odali počast žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici.

U sklopu 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima “SZ UN-a” Srebrenica iz jula 1995. godine ranije je održana centralna komemoracija, nakon čega su delegacije prešle u mezarje Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari gdje će danas biti klanjana dženaza-namaz i obavljen ukop za devet žrtava genocida počinjenog u ljeto ‘95. godine.

Cvijeće su, između ostalih, položili predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić, prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović, Sifet Pođić, ministar odbrane BiH, Ramiz Salkić, potpredsjednik RS-a, reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein efendija Kavazović, nadbiskup metropolit vrhbosanski i predsjednik Upravnog odbora Zaklade Vrhbosanske nadbiskupije kardinal Vinko Puljić, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci i Gordana Tadić, glavna tužiteljica Tužilaštva BiH.


Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor u video obraćanju povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici poručio je da prošlost ne možemo promijeniti ali možemo promijeniti budućnost.

“Za budućnost Bosne i Hercegovine je ključna istina, a ne poricanje, poštovanje, a ne mržnja, dijalog, a ne svađanje. Nužni su oprost i poštovanje različitosti. Pomirenje nije akt prošlosti, to je zalog suživota i prijateljstva koji izlazi iz zajedničkog bola”, istakao je, prenosi Fena.

Pahor je kazao da to ne znači zaboraviti sve loše što je bilo napravljeno, već da su empatija i želja za suživotom, prijateljstvom i mirom jači od tmurne prošlosti.

“Za mirnu evropsku budućnost Bosne i Hercegovine potrebna je hrabrost. Hrabrost je jedina koja može, uprkos strašne boli koja prati sjećanje na žrtve genocida, dovesti do oprosta, do pomirenja, do dijaloga i saradnje te sa malim a čvrstim koracima do ponovnog međusobnog povjerenja”, naveo je Pahor uz poruku ‘Sretno Bosno i Hercegovino’!


Genocid u Srebrenici je bio najgori zločin na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata, poručio je u svom videoobraćanju Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici.

“Dvadesetpet godina kasnije odajemo počast brutalno ubijem i obavezujemo se da ih nikada nećemo zaboraviti. U tuzi smo s njihovim porodicama, kao i porodicama onih koji se još uvijek vode kao nestali. Potvrđujemo našu solidarnost s preživjelima. Prije četvrt vijeka Ujedinjene nacije i međunarodna zajednica iznevjerili su Srebreničane. Kao što je i bivši generalni sekretar UN-a Kofi Annan rekao, zauvijek će to progoniti našu historiju. Suočavanje s tom prošlošću je ključni korak ka ponovnoj izgradnji povjerenja”, poručio je Guterres, prenosi Anadolija.

Istakao je da pomirenje mora biti praćeno uzajamnom empatijom i razumijevanjem.

“Pomirenje znači odbacivanje negiranja genocida i ratnih zločina kao i svakog pokušaja glorifikacije ratnih zločinaca. To, također, znači prepoznavanje svih žrtava i neprisvajanje kolektivne krivice. Zato pozivam sve u regiji da se suprotstave govoru mržnje i retorici podjela te narativima nepovjerenja i straha. Sve zajednice, svi lideri i organizacije uključujući i medije moraju se na to obavezati. Svi građani Bosne i Hercegovine zaslužuju nepokolebljivu predanost svojih lidera na stvaranju okruženja uzajamnog poštovanja, bez diskriminacije, mržnje ili poticanja nasilja. Na ovu tužnu obljetnicu podsjećamo se da je mir u Bosni i Hercegovini još krhak. Ne smijemo posustati na radu koje će dovesti do pomirenja. Toliko dugujemo žrtvama genocida u Srebrenici, preživjelima, građanima Bosne i Hercegovine i cijelom ljudskom rodu”, poručio je Guterres.


Danas smo ovdje u potočarskoj dolini tuge i bola da zajedno na bolji svijet ispratimo posmrtne ostatke devet nevinih žrtava, od kojih su neki bili tek stasali momci, ubijeni samo zato što su pripadali jednom narodu, zato što su bili Bošnjaci – kazao je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović tokom obraćanja na obilježavanju 25. godišnjice genocida u Srebrenici.

Istakao je da će danas, u potočarsku dolinu, natopljenu suzama i tugom, pored stotina njihovih vršnjaka biti spušteni tabuti sa posmrtnim ostacima Salke Ibiševića, koji je ubijen u 23. godini i tek po nekoliko godina starijih Seada Hasanovića, Alije Suljića, Hasiba Hasanovića i Kemala Musića.

Smiraj će, dodao je, naći i ljudi koji su ubijeni u srednjoj životnoj dobi: Zuhdija Avdagić, Bajro Salihović, Ibrahim Zukanović, ali i Hasan Pezić, ubijen u dobi od 70 godina, prenosi Fena.

“Njihovi će bijeli nišani biti pored nišana drugih nevino pobijenih srebreničkih muškaraca, dječaka, žena, pored nišana najmlađe žrtve, novorođenčeta Fatime Muhić, i najstarije žrtve, starice Šahe Izmirlić ubijene u 94. godini života. Nikome i nizašta krivih”, poručio je Džaferović.

Ovdje je, naglasio je, da iskaže saosjećanje sa njihovim porodicama i da se sa dužnim pijetetom sjeti svih žrtava genocida u Srebrenici, ali i da podsjeti da više od 1.000 ljudi čija su tijela premještana po masovnim grobnicama s ciljem prikrivanja zločina, još uvijek nisu pronađena.

Džaferović je istakao da tu, 25. godišnjicu genocida nad Bošnjacima “Zaštićene zone UN-a Srebrenica” dočekuje u posebnim okolnostima izazvanim pandemijom korona virusa te dodao da ga to nije spriječilo da ovdje, u Bosni i Hercegovini, ali i diljem svijeta na dostojanstven način obilježe tu najtužniju godišnjicu u historiji našeg naroda.

“I nikad i ništa nas neće spriječiti da to radimo. Naša je obaveza da pamtimo, čuvamo istinu o genocidu i upozoravamo: i zbog sebe, ali i zbog cijelog svijeta. To je naša dužnost od danas do Sudnjeg dana”, kazao je Džaferović.


Stevo Pendarovski, predsjednik Sjeverne Makedonije je u video poruci na današnjoj komemoraciji povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici istakao da su događaji iz jula 1995. sjećanje na opasni virus netrpeljivosti prema različitom.

“Prije 25 godina se dogodio genocid u Srebrenici, kada je više od 8.000 ljudi, većinom muškaraca i dječaka, sistematski ubijeno samo zbog toga što su bili Bošnjaci. Ovo je bez sumnje jedan od najmračnijih događaja u modernoj evropskoj historiji za koji nema racionalnog opravdanja. Neki od zločinaca već su se suočili sa pravdom pred međunarodnim sudom pravde. Neki od preživjelih sakupili su hrabrost da pogledaju u oči svoje dželate i da oproste onima koji su se pokajali za svoje zločine. Ali, mnogi i dalje žive sa strašnim traumama, dodatno pojačanim negiranjem i relativizacijom istine o zločinima”, kazao je Pendarovski i nastavio:

“Memorijalni centar i majke Srebrenice jasnom porukom nas suočavaju sa kolektivnom prošlošću i savjest su naše generacije. One ne potiču mržnju, niti traže osvetu, jer time se produbljuje nepravda. Istinu i pravdu traže samo kao preduslov mira”, prenosi Anadolija.

Pendarosvki je naglasio da nas historija, ne samo na Balkanu, uči da ideje o etnički čistim teritorijama uvijek vode ka tragediji, a da su nedavni balkanski ratovi pokazali da se genocid može ponoviti i nakon holokausta.

“Ako jedna generacija ne progovori sljedeća generacija će zaboraviti, što stvara plodno tlo za nove sukobe. Pored sjećanja alternative se rade kroz obrazovanje koje promovira solidarnost i suosjećanje za drugo. Poštujući urođeno dostojanstvo svake osobe, jedinstvo različitosti se štiti mehanizmima koji se bore protiv sistemske nepravde. Dvadesetpeta godišnjica genocida u Srebrenici dolazi u vrijeme pandemije COVID-19, koja svakodnevno ubija hiljade ljudi širom svijeta. Srebrenica je sjećanje na opasni virus netrpeljivosti prema različitom. Izgradimo društva u kojima će biti mjesta za svakog od nas, izgradimo dom u kojem možemo prihvatiti jedni druge uprkos našim različitostima, jer svi smo ljudi”, istaknuo je Pendarovski.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, u video-poruci emitiranoj povodom 25. godišnjice genocida počinjenog jula 1995. godine u Srebrenici, izrazio je žaljenje što danas, zbog poznatih razloga uzrokovanih pandemijom, ne može i neposredno prisustvovati komemoraciji u Potočarima da bi se uime naroda Crne Gore i u njegovo ime, na licu mjesta poklonio sjenima te izrazio pijetet žrtvama i odao priznanje preživjelima u traganju za istinom i pravdom.

Srebrenica kao strašni zločin počinjen nad bošnjačkim narodom nameće pitanje: “Zašto?”, rekao je između ostalog crnogorski predsjednik i zaključio da je korijen u postojanju velikodržavnih ideologija kao izvorišta zla i stradanja.

Sve dok žive takve ideologije, naglasio je Milo Đukanović, ne prestaje ni opasnost od novih stradanja, prenosi Fena.

On ističe da je srebrenički genocid sramota svih koji ga nisu spriječili, kao i da treba tragati za istinom – učiniti sve da Srebrenica, osim što je simbol genocida, užasnih patnji, postane i sinonim za pravdu.

Crna Gora je prva u regionu prihvatila Rezoluciju o Srebrenici, kazao je predsjednik te zemlje završavajući ovo video-obraćanje riječima: “Slava žrtvama Srebrenice”.


Genocid u Srebrenici se dogodio, dokazivati ga više ne treba, svijet zna ko je počinio genocid u Srebrenici. Zbog budućnosti, ali i zbog sadašnjosti, važno je kazati i prihvatiti kako za genocid nije i ne može biti kriv cijeli srpski narod, poručio je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, u povodu obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici.

“Genocid u Srebrenici, sustavno, namjerno i brutalno ubijanje više od 8.000 ljudi dogodio se prije samo 25 godina. U povijesti moderne Evrope, a pogotovo jedne države i naroda, bošnjačkog naroda u BiH, tako tragičan događaj zato je još uvijek bolna rana i ispit naše ljudskosti”, rekao je Milanović u videoporuci emitiranoj danas na komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici, prenosi Anadolija.

Kako je kazao, osim iskrene sućuti koju danas upućuje, i ne po prvi puta, obiteljima srebreničkih žrtava i rijetkim preživjelima važno je pokazati da se razumije njihovu bol i ne dopušta osporavanje genocida, koji se dogodio.

“Dogodio se i dokazivati ga više ne treba, svijet zna ko je počinio genocid u Srebrenici. Zbog budućnosti, ali i zbog sadašnjosti, važno je kazati i prihvatiti kako za genocid nije i ne može biti kriv cijeli srpski narod, veći dio naroda i općenito uključivati narod kao kategoriju u tu vrstu odgovornosti”, podvukao je Milanović.

Dodao je kako je važno isto tako reći da svi krivci, pravi, najveći krivci do danas nisu kažnjeni.

“Odgovornost sviju nas je da istina bude prihvaćena i da žrtve počivaju u miru. Ali još je veća odgovornost pred nama da obitelji žrtava i preživjele prihvatimo sebi jednakim, da im damo vjeru u postojanje onih ljudskih i evropskih vrijednosti i ne ostavimo ih u zatočeništvu prošlosti”, naveo je Milanović, te zaključio:

“Žrtva Srebrenice mora biti jedna od ključnih i dobro naučenih lekcija evropske humanosti, vjerodostojnosti i iskrenosti.”


Iako je od genocida prošao četvrt vijeka, naša bol je i dalje svježa, poručio je predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan u povodu obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici.

“Danas smo zajedno da se prisjetimo žrtava genocida u Srebrenici, jedne od najbolnijih i najsramotnijih stranica u historiji, i da podijelimo žalost naše bošnjačke braće”, rekao je Erdogan, prenosi Anadolija.

“Iako zbog korona virusa nisam fizički među vama, moja osjećanja i misli su uvijek u Bosni, uvijek s vama”.

Na početku obraćanja Erdogan je uputio riječi saučešća porodicama mučki ubijenih žrtava, poželjevši Božji rahmet šehidima Srebrenice.

Podsjetivši da je prošle godine u Sarajevu prisustvovao odavanju počasti i ispraćaju put Srebrenice žrtava genocida, Erdogan je kazao da “smo svi tada svjedočili kako porodice uprkos ogromnoj boli uspravno i s ponosom ispraćaju svoje bližnje”.

“Iako je od genocida prošlo četvrt vijeka, bol nam je još uvijek svježa”, kazao je turski predsjednik i nastavio:

“S pronalaskom svake masovne grobnice srca nam se iznova cijepaju. Žene i dalje žive u nadi da će pronaći muževe, djeca se nadaju pronalasku očeva i majki. I nakon ovoliko minulog vremena, majke gledaju niz put u nadi da će ugledati djecu. 25 godina tragom plavih leptira tražimo naše voljene”.

Kazavši da “naš Gospodar kaže: ‘I ne recite za one koji su na Allahovu putu ubijeni, oni su mrtvi. Ne. Oni su živi, samo vi to ne znate'”.

“Mi vjerujemo da su naši šehidi uvijek među nama, vjerujemo da su živi”, rekao je Erdogan i podsjetio na riječi prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića koji je rekao da “zaboraviti niko ne smije, jer se zaboravljeni genocid ponavlja”.

Erdogan je poručio da žrtve genocida i Srebrenica neće biti zaboravljeni.

“Nećemo zaboraviti ni naše šehide niti ćemo zaboraviti genocid u Srebrenici”, rekao je Erdogan.

Poručivši da Turska svoju bosansku braću neće ostaviti samu u njihovom traganju za pravdom, Erdogan je kazao i kako će pratiti procese u vezi s ubistvima i masakrima “počinjenim nad našom braćom”.

“Islamofobični napadi u zapadnim zemljama u posljednje vrijeme, znak su da u vezi s ovim pitanjem trebamo biti na oprezu”, rekao je Erdogan kazavši da i pored toliko drame, masakara i suza, evropski političari nisu izvukli pouku iz Srebrenice.

Erdogan je kazao i kako govori i izjave koji podstiču neprijateljstvo prema Islamu, podržavaju mržnju spram stranaca, predstavljaju izvor ozbiljne zabrinutosti za budućnost.

“Da se slična bol nikad ne bi ponovila, pored međunarodnih organizacija, i mi imamo važnu odgovornost. Predstavljamo civilizaciju koja je stoljećima davala lijepe primjere tolerancije i mira. Ne možemo dozvoliti da nas razlike u stavovima i pogledima, etničke, kulturološke i meshepske razlike učine neprijateljima jedni drugih”, poručio je Erdogan i dodao:

“Uz vjerovanje da smo snažni ukoliko smo upravu, borbu za pravdu nastavljamo s punim samopouzdanjem”.

Erdogan je obraćanje zaključio porukom da su Turska i turski narod uz Bosnu i Hercegovinu.


Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u videoporuci na komemoraciji 25. godišnjice genocida u Srebrenici podsjetio da se tu desila jedna od najvećih tragedija u modernoj historiji.

“Francuska nije zaboravila više od osam hiljada žrtava, odraslih i djece koji su likvidirani. Uz duboke emocije pozdravljam preživjele genocida i njihove porodice i izražavam im iskreno saučešće”, rekao je Macron, prenosi Anadolija.

Kazao je da je, uprkos trenutnoj zdravstvenoj krizi, bilo izuzetno važno da se okupe i obilježe 25. godišnjicu genocida u Srebrenici i da odaju počast žrtvama.

“Srebrenica ostaje bolan simbol neuspjeha međunarodne zajednice u pružanju zaštite civilima kada im je ta pomoć bila najpotrebnija. Neizbrisiva mrlja na zajedničkom sjećanju tjera nas da tražimo istinu i pravdu koji je neophodni za mirni suživot različitih zajednica”, kazao je Macron.

On je rekao da se, 25 godina nakon ovih tragičnih događaja, još mnogo toga treba uraditi da bi došlo do pomirenja i mirnog suživota za sve u BiH i regionu Zapadnog Balkana, koji je još uvijek obilježen konfliktom iz ‘90-ih.

“Svi moramo prihvatiti prošlost. Nema prostora za negiranje historije i revizionizam ili za veličanje osuđenih ratnih zločinaca u zemlji i regionu koji su izrazili želju da se pridruže Evropskoj uniji i time podrže vrijednosti Unije. Evropski projekat je izgrađen na temeljnim vrijednostima kao što su mir, pravda, pomirenje među narodima, sloboda i demokratija. Ove vrijednosti su u samom središtu naših današnjih evropskih težnji. BiH i Zapadni Balkan moraju imati mogućnost da traže pravdu, ali i da postignu pomirenje. Nadam se da pomirenje Francuske i Njemačke i izgradnja zajedničke evropske budućnosti mogu služiti kao inspiracija. Dijelimo zajedničku budućnost, a to je evropska budućnost i zato želimo naglasiti da je Francuska uz vas kao što je i uvijek bila na vašem putu ka pomirenju i izgradnji budućnosti mira, prosperiteta u ujedinjenoj Evropi”, zaključio je Macron.


Nadbiskup Luigi Pezzuto, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini, tokom današnje komemoracije u Potočarima, prenio je poruku pape Franje članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kao i porodicama ubijenih Srebreničana koje još nose ožiljke užasne tragedije, da je Papa danas duhom s njima u Potočarima, na 25. godišnjicu obilježavanja genocida u Srebrenici.

Papa izražava nadu, rekao je Pezzuto, da će Bosna i Hercegovina nastaviti čuvati sjećanje, kao i da će mržnju, nažalost prečesto prisutnu u različitim dijelovima svijeta, kako je naveo, zamijeniti dijalog i bolja izgradnja svijeta, uvažavanje drugog i drugačijeg, prenosi Fena.

Apostolski nuncij u BiH je prenio i Papinu poruku da se samo na tekovinama poštivanja ljudskih prava i dostojanstva može postići trajni sklad ljudskih zajednica.


U ime Vlade Italije italijanski premijer Giuseppe Conte je u video obraćanju u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari odao počast žrtvama na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici.

“Dešavanja u Srebrenici su bila poraz naših zajedničkih vrijednosti. Odati počast i sjetiti se žrtava za nas je moralni imperativ. Krenuti od poštovanja prema čovječanstvu, prepoznati bol svih žrtava i razumjeti da je rat najnehumaniji, čin to su polazišta svakog zajedničkog putovanja. Zbog toga pravda mora ići svojim putem – potrebno je dalje procesuirati sve odgovorne za počinjena grozna zlodjela”, rekao je Conte, prenosi Fena.

Jedino je kroz pravdu, naglasio je, moguće postaviti temelje za nacionalno pomirenje i gledati u budućnost razvoja i integracije.

“Građani BiH više puta kroz historiju bile su žrtve ogromnih zvjerstava. U spoju njihovih kultura i religija oni mogu predstavljati ono što Evropa želi biti – mjesto raznolikosti, gdje se grade ljudske vrijednosti i gdje se brojni neprijatelji još uvijek mogu ujediniti u ime života. Na tom putu niste sami, Italija je oduvijek bila uz vas i tako će i ostati”, istakao je Conte.

Italija je uvjerena da region odnosno Balkan mogu biti primjer nade i suživota za cijelu Evropu kojoj ovaj region pripada.


Ono što se desilo u Srebrenici prije 25 godina je čin genocida neviđenih razmjera u našem regionu i šire, tragedija koja se nikada nije smjela dopustiti, poručio je predsjednik Albanije Ilir Meta u povodu obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici, prenosi Anadolija.

“Nikada nećemo zaboraviti te zločine. Taj, 11 juli. 1995. godine označava važnu prekretnicu za sve nas dok se sjećamo onih koji su propatili nezamisliv užas u genocidu u Srebrenici, rekao je Meta u videoporuci emitovanoj danas na komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici, dodavši:

“Moramo svi dobro pogledati u sebe i moramo poslati jasnu poruku budućim generacijama. Naša je dužnost voditi proces izgradnje tolerancije, tolerantnije generacije ljudi i društvo oslobođeno od boli, diskriminacije i mržnje”.


Britanski premijer Boris Johnson kazao je da veliki broj počinilaca genocida u Srebrenici još uvijek nije odgovarao za zločine te da postoje i oni koji bi radije zaboravili šta se desilo tamo ili negiraju značaj.

“To ne smijemo dozvoliti da se desi. Žrtvama i budućim generacijama dugujemo da pamtimo Srebrenicu i osiguramo da se nikada ne ponovi”, kazao je Johnson u svom obraćanju povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici, prenosi Fena.

Podsjetio je da je prije 25 godina Evropa svjedočila najgorem zločinu na svojoj teritoriji od Drugog svjetskog rata, kada je više od 8.000 muškaraca i dječaka muslimana ubijeno u genocidu u Srebrenici i kada je više od 20.000 žena i djece nasilno deportirano. 

“Želim da vam se još jednom pridružim u sjećanju na žrtve tih užasnih događaja i izrazim podršku porodicama preživjelih u borbi za pravdu”, istakao je Johnson te dodao da veliki broj porodica još uvijek ne zna za sudbinu njihovih najmilijih.

Izrazio je ponos ulogom koju je Velika Britanija imala u zadnjih 25 godina u borbi za pravdu, uključujući rad britanskih sudija, advokata i tužilaca.

“Nastavit ćemo da radimo uz vas kako bi smo eliminirali predrasude i diskriminaciju te stvorili sigurniju budućnost sa više nade za sve”, zaključio je Johnson u obraćanju.


Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa”, u obraćanju na obilježavanju 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice poručila je da je zakon o zabrani negiranja genocida prevencija da se ne desi novi genocid i rat koji bi pokosio Evropu i cijeli svijet.

“Želim prvo da uputim poruku zločincima: ‘Mi ćemo vas proganjati i nikada nećemo posustati i uvijek će biti neko ko će vas progoniti. To je naše pravo i obaveza. Dobro zapamtite, ne postoji mjesto gdje vas nećemo pronaći i progoniti”, poručila je Subašić, prenosi Anadolija.

Negatorima genocida je poručila da neće uspjeti.

“Nećete nas umoriti i zaplašiti. Generacije naše djece će nastaviti našu borbu, generacije koje kao i mi majke nisu odgajane na mržnji”, naglasila je Subašić.

Pozvala je Vijeće za implementaciju mira (PIC) i Ured visokog predstavnika (OHR) da nametnu zakon o zabrani negiranja genocida i holokausta.

“Zakon o zabrani negiranja genocida je prevencija da se ne desi novi genocid i rat koji bi pokosio Evropu i cijeli svijet. Nametnite zakon i zaštitite vrijednosti koje ste uspostavili u BiH. Zar ćete dozvoliti da nam Rusija uloži veto na zakon i u BiH, nakon što je uložila veto i u Vijeću sigurnosti UN-a”, kazala je Subašić.

Političarima u BiH je poručila da grade mir i poštovanje.

“Budite primjer, mi žrtve ćemo vas podržavati. Bez istine nema mira. Pomozite sebi i svom narodu da krenemo naprijed. Pozivam Srbiju da izruči sve zločince Bosni i Hercegovini, da im se sudi. Aleksandar Vučić je najodgovorniji što je Srbija utočište za zločince”, naglasila je Subašić.

Domaćem pravosuđu je poručila da nastave tamo gdje je stao sud za ratne zločince iz Haga.

“Nemojte iskrivljivati i kriti istinu. Zločinci moraju odgovarati, nemojte praviti nacionalni balans u BiH. Slijedite rad suda u Hagu”, kazala je Subašić.

Međunarodnoj zajednici je poručila da mora još uvijek pomagati i zaštiti žrtve.

“Pomozite da zločinci i njihovi nalogodavci ne pobijede. Ako pobijede onda nema ni Balkana i Evrope ni vas. Mi smo vam zahvalni na onome što ste uradili, ali to još uvijek nije dovoljno”, istakla je Subašić.

Evropi i svijetu je poručila da donesu zakon o zabrani negiranja genocida jer će time poraziti negatore, a zaštititi naslijeđe koje su ostavili: Dejton, NATO, Sud u Hagu i sve ono što smeta neprijateljima BiH.


Kanadski premijer Justin Trudeau istaknuo je, u video poruci u povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici, da su dešavanja iz jula 1995. godine tamni period historije koji se ne smije zaboraviti.

“Dok obilježavamo 25. godišnjicu te tragedije zavjetujemo se da ćemo pamtiti i poštovati one koji su nepravedno patili i smrtno stradali. Žalimo sa porodicama žrtava, njihovim prijateljima i najmilijima. Odajemo poštovanje preživjelima koji nastavljaju da žive sa bolnim sjećanjima, dalje se bore za istinu i pravdu”, kazao je Trudeau.

Ističe da Kanada nastavlja biti predani član Vijeća za implementaciju mira, pomagati Bosni i Hercegovini u uspostavljanju stabilne, multietničke i ekonomski održive demokracije, prenosi Fena.

“Svi zajedno se moramo suprotstaviti mržnji, netoleranciji i diskriminaciji. Borbom za ljudska prava širom svijeta ćemo odati počast žrtvama i osigurati da se zločini, poput ovoga, nikad više ne dogode”, naglasio je.

Bošnjacima u Kanadi i širom svijeta premijer Kanade poručio je ‘Kanada je uz vas, danas tuguje sa vama’.


Premijer Bugarske Bojko Borisov, u video-poruci povodom 25. godišnjice genocida počinjenog jula 1995. godine u Srebrenici, naglašava da je taj užasni zločin jedan od najtragičnijih događaja u modernoj povijesti.

Uime Vlade i naroda njegove zemlje, Borisov je poručio da se pridružuje žalosti povodom tužne godišnjice srebreničkog genocida kao jednog od najtežih poglavlja u novijoj historiji ljudskog roda, prenosi Fena.

“Naša zajednička odgovornost je odgajati mlade generacije u duhu međusobnog uvažavanja i tolerancije”, kazao je između ostalog Borisov, podsjećajući da se Balkan i dalje suočava s brojnim izazovima delikatnih međunacionalnih odnosa.

Borisov naglašava moć zajedništva, čiji značaj raste u turbulentnim vremenima, te zaključuje da nema druge garancije za budućnost Balkana nego što je članstvo u evropskim integracijama.

“Bugarska će nastaviti da podržava Bosnu i Hercegovinu na tom putu”, poručio je Bojko Borisov u gradnji mirnog i prosperitetnog okruženja za buduće generacije.


Britanski prestolonasljednik princ Charles u svom je obraćanju povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici naglasio da su užasni događaji iz jula 1995. godine okvalificirani kao genocid od strane međunarodnih sudova.

“Međunarodna zajednica je iznevjerila one koji su ubijeni, one koji su nekako uspjeli preživjeti, koji su pretrpjeli strašan gubitak najmilijih. Sjećanjem na bolnu prošlost i učenjem lekcija iz nje zajedno moramo naučiti da se to više nikada ne smije ponoviti”, kazao je princ Charles, prenosi Fena.

On je u video obraćanju na komemoraciji izrazio žaljenje što nije mogao prisustvovati 25. godišnjici obilježavanja genocida u Srebrenici, planirao je putovanje tokom kojeg je htio odati počast žrtvama i susresti se sa majkama Srebrenice, članovima porodica preživjelih.

“Dugi niz godina mi je na srcu ono što su se dešavalo tokom rata 1992.-1995. godine. Sa posebnim interesom pratim korake koje ste napravili na dugom i teškom putu pomirenja. Veoma se divim teškom i neophodnom radu na dokumentiranju onoga što se dešavalo u BiH”, naveo je on.

“Duboko su me dirnuli, dodao je, izuzetni i hrabri napori onih koji neumorno rade u potrazi za pravdom, ponovnoj izgradnji povjerenja i vraćanju nade svojim zajednicama. Stoga je rad organizacija, poput “Remembring Srebrenica”, tako važan.

“Zato 25 godina nakon što su strašni zločini počinjeni trebamo biti odlučni u solidarnosti sa onima koji su toliko puno izgubili. Znam da veliki broj tih porodica traga za najmilijim, njihovi bolni napori traju u traganju za svojim najmilijim i dan danas traju. Ne mogu zamisliti bol onih koji još uvijek traže odgovore i smiraj koji će ti odgovori možda da donesu”, kazao je princ Charles.

Podsjetio je da je u svom domu u Londonu ugostio neke od porodica nestalih iz BiH i regiona i bio je, kaže, posebno dirnut njihovom odlučnošću u potrazi za pravdom ali i nevjerovatnom suosjećanjem koji imaju jedni za druge.

Njihovo dostojanstvo i njihova humanost, naglasio je, pouka su za sve nas ali i podsjetnik da pomirenje nije samo teoretski i apstraktni pojam, to je pitanje praktičnih i napornih djelovanja, bolnih izbora i teških ali neophodnih kompromisa.

“Dok se sjećamo žrtava u Srebrenici, onih koji su umrli ali i onih koji su preživjeli, odajemo im počast tako što ćemo se ponovo obavezati na teški i neophodni proces pomirenja. U tome inspiraciju i ohrabrenje trebamo crpiti iz saosjećanja i dostojanstva onih koji i danas pate, ali i optimizmu svih onih u BiH koji teže da se izgradi pravičnija, svjetlija budućnost”, zaključio je princ Charles.


Američki državni sekretar Mike Pompeo poslao je danas svoju poruku na komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici u kojoj je poručio da nakon 25 godina imaju obavezu graditi mirniju i prosperitetniju budućnost.

On je kazao da danas obilježavamo tužnu godišnjicu, 25 godina od srebreničkog genocida, prenosi Anadolija.

“Sjedinjene Američke Države su se obavezale da nikada neće zaboraviti ovu tragediju. Dijelimo tugu s porodicama koje svih ovih godina neumorno traže pravdu za svih osam hiljada izgubljenih nevinih života”, rekao je Pompeo.

Poručio je da SAD stoji uz svoje “sjajne prijatelje u BiH”.

“Cijela jedna generacija je stasala od to strašnog dana. Oni među nama koji se sjećaju dešavanja prije četvrt vijeka imaju obavezu graditi mirniju i prosperitetniju budućnost u demokratiji. Izgradimo budućnost koja će biti dobra za sve narode bez obzira na rasu i religiju i ujediniti nas na zajedničkim vrijednostima temeljenim na pravima pojedinaca. Učinimo da ta budućnost, uz koje će se brojne lekcije Srebrenici pamtiti i nikada ne ponoviti, bude svjetlo. Danas SAD izražava svoju posvećenost tom cilju zajedno sa svojim partnerima u BiH i svijetu”, rekao je Pompeo.


Ministar vanjskih poslova Kraljevine Saudijske Arabije princ Faisal bin Farhan Al-Saud u svom obraćanju povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici naglasio je da Kraljevina potvrđuje podršku porodicama žrtava genocida koji je odnio hiljade života.

“Čuvar dviju svetih džamija nastavlja podržavati BiH, što dodatno potvrđuje prijateljski odnos između naših zemalja. Kraljevina potvrđuje stav poštivanja jedinstva bh. teritorije i u potpunosti podržavamo sve puteve suživota svih njenih naroda”, poručio je Al-Saud.

Dodaje da Kraljevina Saudijska Arabija nastoji promovirati vrijednosti umjerenosti, tolerancije i otvorenosti, te odbija ekstremizam u ime relegije, etničke pripadnosti i nacionalizma i poziva na rješavanje izazova.


Bivši premijer Malezije Muhamed Mahathir poručio je da je prije 25 godina svijet nijemo gledao dok je najveći zločin od Drugog svjetskog rata počinjen u modernoj Evropi, u Bosni i Hercegovini.

Njegova video-poruka emitirana je u Potočarima na zvaničnoj komemoraciji za žrtve genocida u Zaštićenoj zonu Ujedinjenih naroda Srebrenica koji je počinjen u julu 1995. godine.


Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton kazao je danas da je 11. juli puno više nego mračno doba u historiji BiH i svijeta te da je to uznemirujući podsjetnik svima koji zaborave svoju čovječnost.

U svom obraćanju povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici, Clinton je kazao da nikada neće zaboraviti 20. godišnjicu kada je došao u Potočare, prenosi Fena.

“Bilo je zaista dirljivo za mene. Koristim svaku priliku da nastavim davati svoj glas onima širom svijeta koji tuguju pored nišana, da podržim kontinuirane napore u ostvarivanju pravde za one kojih više nema i da se pronađu njihovi ostaci kako bi našli svoj konačni mir”, istakao je Clinton.

Naglasio je da se danas širom svijeta šire sukobi bazirani na političkoj, rasnoj i vjerskoj pripadnosti te da nastavljaju uzrokovati nepodnošljivu patnju i gubitke.

“Isuviše puno ljudi na zemlji danas se može lično poistovjetiti sa majkama Srebrenice i 25. godina kasnije čini se da nismo puno toga naučili”, kazao je Clinton.

Smatra da je sada važnije da se svi prisjete da istinska demokratija zahtijeva posvećenost inkluzivnom društvu i posvećenost vladavini prava.

Izrazio je nadu da će u narednih 25 godina svi građani BiH i svi širom svijeta koji im žele dobro, prisjećati se 11. jula i raditi više na održavanju mira, rastu ekonomije i izgradnji budućnosti za svoju djecu.


Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko kazao je da se 25 godina nakon genocida u Srebrenici suočavamo s prekrajanjem povijesnih činjenica, relativiziranjem zločina pa čak i s glorificiranjem osuđenih ratnih zločinaca.

“Poštovane majke, preživjeli i rođaci žrtava. 25 godina od genocida nismo u mogućnosti obilježiti na način kako smo planirali. Virus je onemogućio putovanja i masovna okupljanja. No, virus ne može spriječiti okupljanje plemenitih srca širom svijeta da se danas sjećaju i mole za srebreničke žrtve”, kazao je Inzko u videoporuci emitiranoj danas na komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici

Poručio je da se danas na vječni počinak ispraćaju posmrtni ostaci samo devet žrtava i da se, nažalost, još uvijek se traga za masovnim grobnicama širom zemlje, prenosi Anadolija.

“Stoga molim sve ljude koji imaju informacije da ih daju nadležnim institucijama. Nažalost, suočavamo se sa prekrajanjem povijesnih činjenica, relativiziranjem zločina pa čak i s glorificiranjem osuđenih ratnih zločinaca. Niko nije osudio nijedan narod, nema loših naroda, samo loših osoba. Međutim, dati ime studentskom domu po presuđenom ratnom zločincu je neljudski i anticivilizacijski, to je izrugivanje univerzalnim ljudskim vrijednostima. Tom odlukom je taj političar duboko uvrijedio sve žrtve rata. Stoga ga pozivam i molim da skine ploču koju je postavio i promijeni ime studentskog doma u ime budućnosti novih generacija. Pozivam i sve političara da donesu zakon o zabrani negiranja genocida kako bi se u budućnosti izbjegli ovakvi slučajevi”, naveo je Inzko.

Da se istina ponese svijetom niko više nije učinio od herojskih Majki Srebrenice, kazao je.

“One zaslužuju naše divljenje i našu podršku. Jedna od njih je bila rahmetli Hatidža Mehmedović. Svoje blago, kako je zvala svoju porodicu, pokopala je u Potočarima. U svojoj samoći i tuzi, mudra žena je prošla sve labirinte, od krivnje do oprosta. Znala bi reći: ‘Samo da kažu da im je žao što su to učinili ili da im vidim na licu, u oku da im vidim da se kaju, u mom srcu bi bilo lakše’. Samo pet godina nakon što je pokopala oba sina, Hatidža je javno pozvala sve koji su sudjelovali u genocidu, ako imaju potrebu, da mogu doći na mezarje i od žrtava tražiti oprost. Ovako svjedočenje snage oprosta sve nas obavezuje. Želim da ovaj svojevrsni Hatidžin testament bude planetarno prepoznat kao što je sama Srebrenica. I da na oprostu svi zajedno radimo, jer oprostom pobjeđuje čovječanstvo, pobjeđuje ljudskost. Te još na kraju, da pokojnim poželim vječni rahmet”, kazao je Inzko.


Carmel Agius, predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove video porukom se danas obratio na komemoraciji povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici. Tom prilikom je istakao da ga zabrinjava što revizionisti žele zakopati istinu istom žestinom kojom su ubijali nevine žrtve u julu 1995. godine.

“Zaista sam počastvovan što sam vam se pridružio danas i cijelim srcem bih volio da mogu biti tu lično i odati počast pored grobova u Potočarima kao što sam činio i u prošlosti. Zaista mi je žao što smo spriječeni u okupljanju i tugovanju zajedno kako bismo i trebali, međutim, molim vas znajte da sam tu s vama duhom, danas od svih dana. Dopustite da započnem s tim da je jedan od najzahtjevnijih poglavlja u mojoj karijeri predsjedavajućeg sudije u slučaju Vujadin Popović i ostali ispred MKSJ-a koji se bavio užasavajućim zločinima počinjenim tačno prije 25 godina u Srebrenici”, kazao je Agius.

Tokom sudskog procesa, navodi, čuo je svaki detalj tih događaja u Srebrenici, prenosi Anadolija.

“Slušao sam priče preživjelih čija hrabrost i snaga me još uvijek začuđuju. Gledao sam video snimke bespomoćnih, nenaoružanih bosanskih muslimana civila kako bivaju sistemski strijeljani. Vidio sam slike hrpa tijela ispred skladišta u Kravici, ne mogu nikad zaboraviti izraze lica onih koji su znali da će poginuti. Dodatno, posjetio sam mjesta ubijanja gdje se ponekad krv i tkivo žrtava još uvijek vidi na podu i zidovima. Također, sam gledao masovne grobnice i lično vidio napore od strane ubica da prekriju svoje odvratne postupke. Shvatam sada koliko me duboko pogodio ovaj slučaj i trauma ovih uspomena će za cijeli život ostati sa mnom. Ipak, ono što smo ostale sudije i ja doživjeli je samo sjenka razarajuće boli i gubitka koje su žrtve i porodice izdržale, i nastavljaju izdržati. Teško je povjerovati da je četvrt vijeka prošlo od genocida, ali mogu misliti da je žrtvama ovo cijela vječnost bez njihovih voljenih”, kazao je Agius.

Naveo je da je za žrtve ovo 25 dugih godina patnje i iscrpljujuće potrage za pravdom.

“Možda za vas danas ovo nije ni veća ni manja agonija nego bilo koji drugi dan. Međutim, za nas ostale, ova komemoracija je prekretnica i nadam se da će služiti kao prilika da se značajno osvrnemo na napredak koji je postignut od 1995., ali na ono što se tek treba učiniti. Nažalost, ima mnogo posla ispred nas. Dok su ICTY i Mehanizam isporučili pravdu na međunarodnoj razini, hiljade osumnjičenih za zločine nisu još uvijek pred sudom u njihovim državama, dok su njihove žrtve progonjene od strane onih koji pokušavaju negirati ono što su oni sami preživjeli, samim tim i samo njihovo postojanje. Revizionisti žele zakopati istinu istom žestinom koja je pobila skoro 8.000 muškaraca i dječaka hladnokrvno i bacila u plitke jame”, naveo je Agius.

Unatoč tome, izrazio je vjeru u to da dolazi bolje vrijeme.

“Dvadeset pet godina nije samo značajan period vremena, već ono predstavlja i sazrijevanje cijele generacije i mogućnost promjena. Vaša djeca, glasovi sadašnjosti i budućnosti koji imaju kapacitet i odlučnost da stvaraju drugačiju stvarnost – ako oni tako odaberu. Uvjeren sam da će oni pobijediti uime istine i pravde u čast žrtava kojih se danas sjećamo. Ali će i oni morati ostaviti po strani mržnju kako bi utjecali na trajnu transformaciju. Sa podrškom međunarodne zajednice i ljude sličnih razmišljanja svih uzrasta i pripadnosti ja sam ultimativno vjerujem da će uspjeti. Iskreno vam se zahvaljujem za vašu pažnju”, zaključio je Agius.


Serge Brammertz, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, u video poruci povodom 25. godišnjice genocida počinjenog u Srebrenici, pozvao je na kažnjavanje i nultu toleranciju prema negiranju genocida.

On poručuje da je genocid počinjen jula 1995.godine u Srebrenici jedan od najmračnijih trenutaka u povijesti u kojem su ljudi s vojnog i civilnog vrha moći planirali ubijanje više od sedam hiljada srebreničkih muškaraca i dječaka. Više od 35.000 drugih Srebreničana protjerano je te izloženo teroru i teškim patnjama.

Zajednica koja je duboko bila vezana za srebreničko područje je, praktično, eliminirana jula 1995.godine, rekao je Bramertz, dodavši da je on kao glavni tužilac Haškog tribunala blisko surađivao sa preživjelim žrtvama u borbi za pravdu.

Dubok trag, kazao je, ostavile su u njegovoj svijesti priče preživjelih, ponovno suočavanje svjedokinja, majki Srebrenice, s njihovim bolom, suočavanje žrtava s onima koji su ih pokušavali ubiti.

Kad su uhapšeni Radovan Karadžić i Ratko Mladić, bio je to značajan trenutak za međunarodnu pravdu, rekao je tužilac.

Današnja komemoracija, po njegovom mišljenju, ne bi trebalo da se odnosi samo na prošlost, već je “naša odgovornost da se borimo za pravdu i istinu, protiv negiranja genocida”.

Treba osuditi svako negiranje tako teškog zločina jer je to glorifikacija zločinaca, poručio je Brammertz i naglasio da politički lideri, posebno u Republici Srpskoj i Srbiji, nastavljaju negirati srebrenički genocid mada su svi dužni provoditi politiku nulte tolerancije prema takvim radnjama.

“Obilježimo ovu 25. godišnjicu ne samo riječima već i djelom” – zaključio je Brammertz pozivajući na osudu negiranja genocida. To bi značilo primjereno sjećanje na ubijene i preživjele žrtve, na Srebrenicu, zaključio je u video poruci.


“Srebrenica je danas borba za pravdu. Srebrenica je više od 8.372 ponovljene istine. Srebrenica smo svi mi koji danas stojimo na strani istine i na pravoj strani historije”, poručio je Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima “SZ UN-a” Srebrenica iz jula 1995. godine i zamjenik načelnika općine Srebrenica na početku centralne komemoracije povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici.

“Danas je 11. juli, dan kada obilježavamo 25. godišnjicu genocida nad Bošnjacima ‘sigurne zone UN-a Srebrenica’. Danas smo ovdje jer nam naša kultura sjećanja nalaže da ne zaboravimo i podsjećamo da je u Srebrenici počinjen genocid nad Bošnjacima Podrinja. Da sa ovog mjesta gdje je počinjen genocid pošaljemo poruku da se nikom i nikad ne ponovi Srebrenica 1995. godine”, rekao je Fejzić.

Poručio je da “smo danas ovdje zbog njih, zbog nas”, prenosi Anadolija.

“Zbog naše djece da znaju i da se čuje o genocidu u Podrinju. Da pamtimo žrtve, da generacije prenose novim naraštajima istinu i da se ta istina nikad ne zaboravi. Danas će napokon smiraj naći devet žrtava genocida, danas će se oni pridružiti do sada ukopanoj 6.643 žrtvi ubijenoj u julu 1995. godine. Tu smo danas sa svima vama zajedno da svjedočimo i samo istinu govorimo. Srebrenica je danas mrlja u historiji svjetske organizacije Ujedinjenih nacija. Srebrenica je mrlja svih savjesti moćnika tog vremena. Srebrenica je danas borba za pravdu. Srebrenica je više od 8.372 ponovljene istine. Srebrenica smo svi mi koji danas stojimo na strani istine i na pravoj strani historije”, pojasnio je Fejzić.

Kako je kazao, za njih koji žive u Srebrenici, svaki dan je 11. juli.

“Svaki dan se borimo za istinu, borimo se i onda kada negiraju genocid”, rekao je Fejzić.


U Srebrenicu je do 9.00 sati pristigao jedan autobus i 1.484 putnička automobila, a za sada sve protječe mirno i u skladu s planom, podaci su Štaba akcije “Srebrenica 2020”. 

Saobraćaj se odvija normalno i bez zastoja, potvrdio je Feni glasnogovornik Policijske uprave Zvornik Miljan Bobar.

Štab akcije “Srebrenica 2020”, koji rukovodi osiguravanjem današnjeg komemorativnog skupa u Potočarima, zasjeda od ranih jutarnjih sati.

U štabu su prisutni predstavnici MUP-a RS i drugih sigurnosnih agencija, kao i međunarodnih organizacija.

“Kao i prethodnih godina, MUP RS-a nosilac je aktivnosti obezbjeđenja skupa. Sve policijske strukture, koje su angažovane imaju dobru saradnju, a sve s ciljem da komemorativni skup protekne u miru i bez incidenata”, rekao je Bobar.


Intoniranjem himne Bosne i Hercegovine i obraćanjem dužnosnika počela je zvanična komemoracija za žrtve genocida u Zaštićenoj zonu Ujedinjenih naroda u Srebrenica koji je počinjen u julu 1995. godine.

Više od 35 predsjednika i premijera država svijeta snimilo je video-poruke koje će biti emitirane u okviru obilježavanja 25. godišnjice najvećeg zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Delegacije i zvanice, kao i učesnici Marša mira 2020. godine, zbog pandemije korona virusa ne mogu prisustvovati obilježavanju godišnjice, a samim tim, mali broj ljudi ove godine moći će klanjati dženazu ubijenim Srebreničanima, prenosi Fena. 

Nakon obraćanja, planiran je vjerski dio programa obilježavanja i  dženaza za ukop devet žrtava genocida: Salko (Ahmo) Ibišević (1972), Hasan (Alija) Pezić (1925), Sead (Huso) Hasanović (1971), Alija (Bekto) Suljić (1969), Hasib (Šaban) Hasanović (1970), Zuhdija (Suljo) Avdagić (1947), Bajro (Ramo) Salihović (1943), Ibrahim (Hamid) Zukanović (1941).

Opkoljena enklava i nekadašnja zaštićena zona Ujedinjenih naroda u istočnoj BiH jula 1995. godine pala je u ruke Vojske Republike Srpske i generala Ratka Mladića.

Najmanje 8.372 dječaka i odraslih muškarca i 571 žena ubijeni su u masovnim egzekucijama pod Mladićevom komandom i po naredbi Radovana Karadžića koje je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju proglasio krivim za zločin genocida u Srebrenici.


Jedna od vodećih holivudskih glumica Angelina Jolie poslala je video poruku kojom je obilježila 25. godišnjicu genocida u Srebrenici. Izrazila je saučešće i poštovanje preživjelima, ali i svim građanima Bosne i Hercegovine, saopćeno je.

“Danas mislim na majke Srebrenice i sve ostale preživjele, čiji su muževi, braća i sinovi ubijeni u genocidu prije 25 godina. Mislim i na žrtve, posebno djecu, kojima je uskraćena prilika da žive, vole i imaju vlastite porodice. To je gubitak koji se ne može opisati riječima. Mislim i na sve ljude Bosne i Hercegovine, tu divnu srcoliku zemlju koja je u srcu Evrope i koja mi je dala toliko dragih prijatelja i prekrasnih iskustava i koja će mi zauvijek  simbolizirati snagu, toplinu i dostojanstvo. Svim Bosancima i Hercegovcima saučešće i poštovanje, saosjećam sa vama”, navela je Jolie.

Govorila je o mladima u regiji i šire, o ulozi koju oni mogu imati u prevazilaženju mržnje, predrasuda i diskriminacije, prenosi Fena.

“Ne morate biti sluge prošlosti. Možete se oduprijeti pokušajima da vas odvoje od bilo koga zbog njihove nacionalnosti, etničke pripadnosti, religije ili boje njihove kože. Možete odbaciti diskriminaciju i govor mržnje, propagande i laži. Možete dijeliti viziju svijeta koji je izgrađen na jednakim pravima i pravednim zakonima, poštovanju različitosti. Svijet u kojem ne bi mogla uspjeti ona vrsta ubilačke agende koja je dovela do Srebrenice. To je najbolji način na koji možemo odati počast porodicama kojih se danas sjećamo; i žrtvi progona bilo gdje, sa kojima možemo ponosno stajati”, poručila je Angelina Jolie.


Brojni bivši i sadašnji državnici te predstavnici organizacija odat će danas počast žrtvama genocida u Srebrenici video obraćanjima na programu obilježavanja 25. godišnjice u Potočarima.

Među njima su: bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton, princ od Walesa Charles, predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan, princ Kraljevine Saudijske Arabije Faisal bin Farhan Al-Saud, glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz, predsjednik Rezidualnog mehanizma za kaznene sudove za bivšu Jugoslaviju Carmel Agius, visoki predstavnik Valentin Inzko, američki državni sekretar Michael Pompeo, premijer Velike Britanije Boris Johnson, predsjednik Republike Francuske Emmanuel Macron i predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier, prenosi Fena.

Između ostalog, obratit će se sadašnji i bivši državnici: Malezije Muhammed Mahatir, Kraljevine Belgije Philippe Goffin, Kraljevine Danske Jeppe Kofod, Češke Republike Tomáš Petříček, Republike Litvanije Linas Linkevičius, Bugarske Bojko Borisov, Kanade Justin Trudeau, Republike Italije Giuseppe Conte, Luksemburga Xavier Bettel, Malezije Muhyiddin Yassin, Kraljevine Nizozemske Mark Rutte, Kraljevine Norveške Erna Solberg, Islamske Republike Pakistan Imran Khan, Kraljevine Španije Pedro Sánchez, Kraljevine Švedske Stefan Löfven, Republike Albanije Ilir Meta, Republike Austrije Alexander van der Bellen, Republike Azerbejdžan Ilham Aliyev, Republike Hrvatske Zoran Milanović, Republike Finske Sauli Niinistö, Irana Hassan Rouhani, Crne Gore Milo Đukanović, Republike Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, Republike Slovačke Zuzana Čaputová, Republike Slovenije Borut Pahor i Švicarske Simonetta Sommaruga.

Očekuje se i obraćanje predsjednika Organizacijskog odbora i aktuelnog zamjenika načelnika opštine Srebrenica Hamdija Fejzić i predsjednice Udruženja “Majke enklave Srebrenica i Žepa” Munire Subašić.

Među govornicima bit će i predstavnici institucija Evropske unije i Ujedinjenih nacija Marija Pejčinović Burić (Vijeće Europe), Thomas Greminger (OSCE), David-Maria Sassoli (Evropski parlament), Charles Michel (Evropsko vijeće), Ursula von der Leyen (Evropska komisija) te Antonio Guterres (Ujedinjeni narodi).

Odavanje počasti žrtvama genocida svojim govorom zaključit će predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.


Porodice ubijenih žrtava genocida u Srebrenici, komšije i prijatelji pristižu u Memorijalni centar Srebrenica – Potočari gdje će danas biti klanjana dženaza-namaz za devet identificiranih žrtava genocida počinjenog u ljeto 1995. godine.

Zbog mjera poduzetih zbog širenja korona virusa ove godine, na 25- godišnjicu genocida počinjenog 1995. na području Srebrenice, nema organiziranih dolazaka iz različitih dijelova BiH, kao što je to bio slučaj ranijih godina, prenosi Anadolija.

Ove godine ne očekuje se dolazak velikog broja građana.

Porodice, rodbina i prijatelji od jutarnjih sati obilaze mezarje Memorijalnog centra gdje uče Fatihe ranije ukopanim članovima svojih porodica.

Pristižu i porodice koje će danas spustiti u mezare posmrtne ostatke devet žrtava genocida iz 1995, počinjenog nad Bošnjacima Srebrenice, Zaštićene zone Ujedinjenih naroda.


U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari danas, na 25. godišnjicu genocida počinjenog 1995. godine na području Srebrenice, zaštićene zone Ujedinjenih naroda, devet porodica u kabure će spustiti posmrtne ostatke svojih najmilijih.

Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana je Salko (Ahme) Ibišević iz Ljubovije, koji je imao 23 godine kada je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 2001. godine u sekundarnoj masovnoj grobnici Liplje, u općini Zvornik.

“Porodica je smogla snage da njegove posmrtne ostatke identificira tek 19 godina kasnije, u martu ove godine, kada je i dala saglasnost za ukop na kolektivnoj dženazi u Memorijalnom centru Potočari”, kazala je Feni glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Emza Fazlić.

Najstarija žrtva koja će biti ukopana je Hasan (Alije) Pezić iz mjesta Pustoše kod Vlasenice. Imao je 70 godina kada je ubijen, a nestao je 1995. godine na području Kozluka.

Njegovo tijelo ekshumirano je iz masovne grobnice u Kozluku 1999. godine. Hasan je identifikovan zvanično tek ove godine, 21 godinu kasnije, te je porodica prilikom identifikacije i dala saglasnost za njegov ukop.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari ove godine bit će ukopani:

– Sead (Huso) Hasanović, rođen 1971. u Krivačama

– Alija (Bekto) Suljić, rođen 1969. u Poznanovićima

– Hasan (Alija) Pezić, rođen 1925. u mjestu Pustoše

– Hasib (Šaban) Hasanović, rođen 1970. u Slatini

– Zuhdija (Suljo) Avdagić, rođen 1947. u Novoj Kasabi

– Bajro (Ramo) Salihović, rođen 1943. u Voljavici

– Ibrahim (Hamid) Zukanović, rođen 1941. u Sasama

– Salko (Ahmo) Ibišević, rođen 1972. u Ljuboviji 

– Kemal (Husein) Musić, rođen 1968. u Glogovoj.

Ove godine bit će ukopan najmanji broj žrtava do sada. Nekoliko porodica, koje su ranije dale saglasnost za ukop posmrtnih ostataka svojih najmilijih, povukle su te saglasnosti, u najvećoj mjeri zbog činjenice da mnogi članovi porodica žrtava, zbog pandemije, neće moći prisustvovati dženazi i ukopu ove godine u Potočarima.

Fazlić napominje da se u Komemorativnom centru u Tuzli nalaze posmrtni ostaci još 97 žrtava za koje je stigao DNK nalaz o identitetu, ali te žrtve nisu zvanično identificirale porodice.

S druge strane, identificirano je još 36 žrtava, ali porodice još nisu dale saglasnost za njihov ukop, uglavnom zbog nekompletnosti skeleta.

Porodice šest žrtava već sada su dale saglasnost za ukop njihovih najmilijih naredne, 2021. godine.

Do sada su u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari ukopane 6.643 žrtve.

“Pored ovoga broja, još je 237 žrtava genocida u Srebrenici ukopano u mezarjima izvan Potočara, a u skladu sa željama njihovih porodica”, kazala je Fazlić, dodajući da su u Potočarima ukopana 433 maloljetnika i 27 žena.

Najmlađa žrtva čiji su posmrtni ostaci ukopani u Memorijalnom centru u Potočarima je novorođenče, beba Fatima Muhić, dok je najstarija žrtva Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.

Prva kolektivna dženaza u Memorijalnom centru u Potočarima obavljena je 2003. godine, kada je u tri faze ukopano skoro hiljadu žrtava. Te 2003. godine ukopan je najveći broj žrtava, dok će ove godine u Memorijalnom centru u Potočarima biti ukopan do sada najmanji broj, posmrtni ostaci devet žrtava.

U proteklom periodu rađene su i reekshumacije, kako bi se već ukopanim dodali naknadno pronađeni i identificirani posmrtni ostaci žrtava genocida.

Tako će biti i ove godine. Reekshumacija će početi u ponedjeljak 13. jula i uz prisustvo porodica žrtava, trajat će cijelu narednu sedmicu, a ponovo će biti otvoreno 68 mezara.

Za razliku od ove godine, kada zbog pandemije korona virusa to neće biti moguće kao ranije, proteklih godina brojni domaći i međunarodni zvaničnici posjetili su Memorijalni centar Srebrenica-Potočari kako bi, u tišini i sa dužnim pijetetom odali počast žrtvama u „dolini bijelih nišana“, nijemih svjedoka stravičnog zločina koji se prije 25. godina dogodio u srcu Evrope. 

Za počinjeni genocid u Srebrenici osuđeno je 47 osoba na više od 700 godina zatvora.   


 


Izgladnjeli ljudi koji mašu sa grančicama u rukama prvo je što je Tony Birtley vidio kada je ušao u Srebrenicu, u želji da dođe do mjesta o kojem su tada pričali svi strani novinari, a u koje niko osim njega nije uspio ući da izvještava.

“Prva žrtva te cijele tragedije je bilo ljudsko dostojanstvo”, prisjeća se ovaj dugogodišnji ratni reporter, koji je tada izvještavao za američki kanal ABC, prve potresne slike u Srebrenici. 

“Tada smo koristili kamere kroz koje vidiš crno-bijelo, pa kada gledaš nekoga kako umire u teškim mukama vidiš te rane crno-bijelo, tek poslije sam ih vidio u boji. Ja čak nisam bio siguran da li je ono što sam snimio bilo išta dobro.”

Neke od snimljenih scena, on je tek sada opet pogledao, jer ranije nije imao snage za to, znajući da će to otvoriti mnoga bolna sjećanja. Iz istog razloga nikada se poslije nije vratio u Srebrenicu. Sada će to učiniti, na 25. godišnjicu genocida. 

Snimajući scene iz Srebrenice, Birtely je tri puta bio ranjen, prva dva puta lakše.

Danas kaže da je u Srebrenici naučio da ne osuđuje ljude te da rat nije nešto crno-bijelo, nego “siva zona” gdje savršeno razumni ljudi rade apsolutno nerazumne stvari kada su očajni.

“Sjećam se jedne scene, mali dječak u Srebrenici. Bio je ranjen isti dan kada su lakše ranjeni vojnici UN-a i trebali su ih zajedno evakuisati. Snimio sam to sve, snimio sam kako ga je držala medicinska sestra i kada ga je ljekar proglasio mrtvim i kada ga je otac odnio. Sjeo sam i gledao kako helikopter odvozi UN vojnike. Bilo je prekasno za njega. Zvao se Mirnes i imao je pet godina.”

Cijeli tekst možete pročitati ovdje.


Za 25. godišnjicu srebreničkog genocida, predstavljamo ažurirani multimedijalni projekt Web muzej genocida. Interaktivnom prikazu možete pristupiti klikom na fotografiju ispod:



Omer Dudić se događaja iz jula 1995, kada se u srebreničkom kraju desio najužasniji zločin od Drugog svjetskog rata na području Evrope, sjeća kao da su se desili jučer.

“To je nešto što se ne može zaboraviti, ne može se izbrisati. Čak i kad bi htio”.

Godine 1993. je s porodicom pobjegao iz sela Osmače u Srebrenicu, gdje je s hiljadama drugih stanovnika kraja pokušavao da preživi.

U početku, niko nije ni pomislio da će im se desiti to što se desilo.

“Pucali su iz svega što su imali. Artiljerija, lako oružje, čime su stigli”.

Iako mu je u srebreničkom genocidu pobijena gotovo cjelokupna porodica, Omer Dudić ne osjeća mržnju ni prema kome

“Znate onaj izraz :'Nož, žica, Srebrenica?’ (tu parolu često koriste osobe koje žele isprovocirati Srebreničane, ali i generalno Bošnjake). To znaju samo oni koji su bili tu”.

“Sjedio sam i vidio sam kako su čovjeku u masi prebacili žicu preko vrata, povukli i taj čovjek je samo pao, preklan, bez riječi. I zatim naredni i naredni. A ljudi, kako su bili i gladni i umorni i ranjeni, nisu bili svjesni da se nešto dešava. Vojnici RS-a su već bili među nama, koji nisu htjeli koristiti vatreno oružje, da se ne zna šta se dešava . Umiješali su se među nas, klali su ljude tim žicama, davili ih, klali noževima. Ljudi su samo padali lijevo i desno. A da niko nije bio svjestan šta se dešava. Mislili su da padaju ljudi od malaksalosti. Tako je stvorena ta poruka: nož, žica, Srebrenica”.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje



Pjesma Hatidža inspirisana je životnom sudbinom Hatidže Mehmedović majke koja je doživjela da svjedoči smrt sopstvene djece.

Kada je u povodu smrti Hatidže Mehmedović pjesmu objavio na svome Facebook profilu, njen tvorac Stojić nije ni slutio da će imati ogroman odjek, a kada su njegovi prijatelji i poznanici počeli samoinicjativno pjesmu prevoditi na strane jezike i objavljivati je na društvenim mrežama shvatio je da taj fenomen mora pretočiti u knjigu.

Knjigu sačinjenu od jedne pjesme i njenih prijevodnih odjeka, knjigu koja će svjedočiti tragediju žena koje su u srebreničkom genocidu izgubile sve – osim onog najvažnijeg ljudskosti, srca i duše.

Tema Srebrenice najteža je evropska tema nakon Drugog svjetskog rata i ne može se pored nje preći kao pored turskog groblja, da se poslužim jednom narodnom izrekom. Kada je, pak, riječ o društvenom aspektu, nepodnošljivo je slušati riječi pojedinih političkih struktura koje taj genocid osporavaju, kao i onih koji se ponašaju kao njegovi vlasnici. Jer, kad se kaže „Srebrenica“ treba staviti točku i dugo šutjeti. To je jedna od rijetkih riječi u našemu jeziku, koje ne podnosi veznik „ali“, niti bilo koji rastavni veznik. Riječ Srebrenica, već sam negdje rekao, lakmus je naše čovječnosti“, kaže Stojić.