Grabar-Kitarović: Islam neizostavan u mozaiku Hrvatske

U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu održana je svečana akademija povodom stogodišnjice proglašenja islama ravnopravnom religijom u Hrvatskoj.

Akademija je održana pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, Vlade i Sabora. Među 700 zvanica bili su i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović te izaslanici brojnih islamskih država svijeta.

Predsjednica Hrvatske rekla je da je islam neizostavna vjerska sastavnica u duhovnom mozaiku historije i kulture te zemlje.

Otvoren Turski kulturni centar

Hrvatski ministri diplomatije i kulture i turski gosti predvođeni predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom otvorili su u srijedu navečer Turski kulturni centar u Zagrebu.

Turska je smještena na raskršću drevnih civilizacija koje su oblikovale svjetsku historiju, rekao je Erdogan prilikom otvaranja zagrebačkog Instituta Yunus Emre, jednog od 45 takvih centara koji djeluju u 37 država.

Ulazni prostor zagrebačkog centra krase po zidovima ispisani turcizmi koji se koriste u hrvatskom jeziku, poput badema, kutije te visoko na vrhu – ortaka, što je primijetio Erdogan, poželjevši dobar ortakluk dvjema zemljama.

Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Miro Kovač je podsjetio na važnost turske privrede i ulogu te zemlje kao mosta između Azije i Evrope i otkrio da i sam uči turski.

Otvorenje kulturnog centra upotpunjuje obilježavanje 100. godišnjice priznanja islama u Hrvatskom saboru, rekao je Kovač.

”Dragi gosti iz zemlje i inozemstva, cijenjeni uzvanici, esselamu alejkum”, započela je svoje izlaganje predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, što je dočekano aplauzom.

“Hrvatska može s ponosom isticati primjer uloge i značenja muslimana u ukupnosti svojega društvenog života. U proteklih stotinu godina, Islamska zajednica u Hrvatskoj vjerno je održavala svoje vjerske i kulturne tradicije, bila čimbenik mira, solidarnosti rada i razvoja. Danas, kad je europski prostor preplavljen pitanjima vezanim uz migracije i integraciju izbjeglica iz ratom zahvaćenih država strahom od terorizma i kulturnim napetostima, hrvatsko iskustvo zajedničkog i mirnoga života više je nego dragocjeno”, kazala je Grabar-Kitarović.

Bogatstvo različitosti

Hrvatski premijer Tihomir Orešković čestitao je Islamskoj zajednici godišnjicu i izrazio nadu o nastavku saradnje.

„Posebno sam ponosan na bogatstvo različitosti. U našoj novijoj povijesti su mnogi muslimani imali istaknute uloge u izgradnji moderne hrvatske države. Tokom Domovinskog rata veliki je broj muslimana položio svoje živote u obrani Hrvatske. Njihovu žrtvu nećemo zaboraviti”, istakao je.

Podsjetio je da je za uveliko za muslimane u Hrvatskoj zaslužan i Šefko efendija Omerbašić, koji je bio glavni muftija 24 godine i predano radio na međureligijskim odnosima.

Predsjednik Sabora Željko Reiner kazao je da je počašćen da se može obratiti u ime Hrvatskog sabora koji je prije 100 godina donio važnu odluku o priznanju islama.

“Hrvatska je s Islamskom zajednicom uspjela izgraditi odnose temeljene na suradnji i povjerenju. Muslimani u Hrvatskoj neizostavni su i sastavni dio njezina identiteta. Današnja svečana obljetnica prigoda je da obnovimo sjećanje na sve ono što nas veže u našim odnosima. Neka nam ona bude i dodatni poticaj za širenje međuvjerskog dijaloga, ne samo u Hrvatskoj, nego i za druge dijelove svijeta, koji će u tim zemljama pomoći boljem međusobnom razumijevanju”, poručio je Reiner.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić kazao je da je islam u Hrvatskoj dobar, a muslimani itekako svjesni toga i svoji na svome.

“Pozivamo Europu i svijet, Istok i Zapad, da dođu u Zagreb i Hrvatsku, da dođu i vide kako se živi zajedno i gradi dom – zajedno. Hrvatska nije bojno polje na kojemu se usporava i pripitomljava drugog i drugačijeg. U Zagrebu ima mjesta i za Sulejmana i za Milana”, kazao je Bandić.

Hasanović: Ne govorimo o suživotu, već živimo život

„Odluka Hrvatskog sabora donesena na današnji dan 1916. godine o priznanju islama u Hrvatskoj bila je dalekovidna i jednoglasna odluka kojoj se divimo i proslavljamo je“, kazao je zagrebački muftija Aziz efendija Hasanović u uvodnom obraćanju.

Ta odluka je bila presudna u razvijanju islama i muslimana koji su se organizirali u Islamsku zajednicu koja je stabilna, mada je prošla mnoge izazove, uspone i padove, ali je ostala i opstala promičući univerzalne vrijednosti i bila konstruktivnim faktorom društva, čak i u Domovinskom ratu u Hrvatskoj u kojem je više od  stotinu muslimana dalo svoje živote, kazao je Hasanović.

Dodao je da su 2002. godine hrvatska vlada i Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj potpisali ugovor od zajedničkog interesa koji daje sva prava članovima IZ-a.

“Danas smo postigli vrhunac odnosa koje promičemo kao primjer svima koji, nažalost, imaju probleme u svojim zajednicama. Mi ne govorimo o suživotu, već živimo život“, kazao je Hasanović.

Naglasio je kako Islamska zajednica u Hrvatskoj podstiče vjerske zajednice širom svijeta da promoviraju slične odnose, jer kako je naglasio “narodi svoju zrelost pokazuju odnosom naspram manjinskim zajednicama, Republika Hrvatska je najbolji primjer tih odnosa“.

Na kraju je poručio kako će Islamska zajednica graditi i ubuduće odlične odnose sa drugim vjerskim zajednicama, posebno sa katoličkom zajednicom kao najbrojnijom, zahvalivši kardinalu Josipu Bozaniću na saradnji.

Kavazović: Primjer za Evropu

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović je rekao kako muslimani danas imaju mnogo razloga da se osjećaju dobro i sretno u Zagrebu i Hrvatskoj obilježavajući ovaj jubilej.

Autonomija Islamske zajednice, njena organiziranost i potpora koju radu i djelovanju Islamske zajednice pruža Republika Hrvatska, ugled i povjerenje koje muslimanski građani Hrvatske uživaju u hrvatskom društvu, rezultati koje postižu na svim područjima društvenog života – to  su sadržaji, vrijednosti i standardi koji bi trebali biti poticajni za mnoge druge zemlje u regiji i u Evropi”, poručio je Kavazović. 

Prema njegovim riječima, godišnjica koja se danas obilježava u duhovno-povijesnom, u političko-pravnom i u kulturno-civilizacijskom smislu predstavlja vjerodostojan i referentan povod i razlog da “odgovorno i u međusobnom povjerenju mislimo na budućnost muslimansko-kršćanskih odnosa u Evropi, na  budućnost muslimanskih građana i zajednica u Evropi, na izazove i izglede pred kojima se nalaze i muslimani i pluralna Evropa”.

”U tom pogledu, upravo ovdje u Zagrebu, glavnom gradu Republike Hrvatske i danas kada obilježavamo sto godina od službenog priznanja islama u Hrvatskoj smijem izraziti nadu da će Evropa svoju budućnost graditi i na povijesnim temeljima muslimanskog kulturnog i civilizacijskog doprinosa njenom pluralnom identitetu kao što, u svojstvu vrhovnog poglavara ove Islamske zajednice, njenih pripadnika i članova, smijem izraziti nadu da će muslimani svoju budućnost u Evropi graditi na temeljima svoje privrženosti univerzalnim islamskim duhovnim vrijednostima u kojima mogu i moraju iznalaziti duhovna i kulturno-povijesna uporišta za dobročinstvo, suživot, dijalog, mir i lojalnost demokratskim, pravnim i političkim vrijednostima zemalja u kojima žive”, istakao je Kavazović.

Reporterka Al Jazeera Martina Kiseljak javlja da je predviđen bogat kulturno-umjetnički program, govori najviših hrvatskih državnih dužnosnika te Erdogana.

Svečana sjednica Sabora

Ranije je održana svečana sjednica Sabora u spomen na saborsku sjednicu održanu na današnji dan prije 100 godina, na kojoj je islam u Hrvatskoj proglašen ravnopravnom religijom.

Grabar-Kitarović poručila je kako je odluka Sabora donesena prije 100 godina značajna za budućnost hrvatskog društva te kako je pokazala slobodarsku svijest Hrvatske onoga doba.

“Iz naraštaja u naraštaj muslimani u Hrvatskoj iskazivali su se radom i djelovanjem na mnogim poljima, kao odgovorni dionici razvoja i napretka, nerijetko cijenjeni zbog svoje marljivosti i radnih vrlina”, kazala je Grabar-Kitarović.

Premijer Hrvatske Tihomir Orešković rekao je kako u Hrvatskoj nije riječ samo o Ustavom zagarantiranim pravima nego o aktivnoj zajednici koja je ustala i u odbranu svoje domovine.

Kazao je kako odnos države prema Islamskoj zajednici u Hrvatskoj može biti model drugim zemljama.

“Hrvatski muslimani su sastavni dio modernog hrvatskog društva i na to smo ponosni”, poručio je Orešković.

Predsjednik Sabora citirao sure iz Kur'ana

Predsjednik Sabora Željko Reiner upozorio je kako danas ratove vodi “jedna instrumentalizirana manjina tobože u ime islama” te istaknuo kako je islam religija mira, citirajući sure iz Kur'ana o miru i nenasilju.

Posebno se zahvalio vjerskim vođama u Hrvatskoj koji su se uvijek suprotstavljali, rekao je, ekstremizmu i fundamentalizmu.

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović kazao je kako je priznanje doprinijelo integraciji islama u Hrvatskoj, što je omogućilo muslimanima da daju značajan doprinos i uživaju ugled u hrvatskom društvu te kako Islamska zajednicu u Hrvatskoj spada među najorganiziranije islamske zajednice u cjelini.

“Prava koja uživaju muslimani u hrvatskom društvu mogu biti samo primjer mnogima”, rekao je Kavazović i dodao će Islamska zajednica nastaviti promovirati univerzalne vrijednosti i mir.

Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i zagrebački muftija Aziz ef. Hasanović prisjetio se kako su saborski zastupnici prije 100 godina jednoglasno proglasili islam jednakopravnim, što je, rekao je, postavilo temelj za razvoj Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Prisjetio se i ubistva muftije Muftića u proljeće 1948. godine, kojem se ni danas ne zna grob, te rušenja minareta na tamošnjoj džamiji.

“Hrvatski model promičemo ostalim zemljama koje se suočavaju s problemom integracije muslimana u društvo”, kazao je muftija Hasanović, dodavši kako je 1.180 muslimana poginulo u Domovinskom ratu.

Priznanja i povelje

Priznanja pojedincima i institucijama za poseban doprinos razvoju i jačanju vjerskog i kulturnog identiteta muslimana dobili su: Ured hrvatske predsjednice, Sabor i Vlada Hrvatske, Ministarstvo vakufa Saudijske Arabije, Turska (odnosno predsjednik Uprave za vjerska pitanja Turske Mehmet Gormez), Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, novinar Hrvatske radio-televizije Augustin Bašić i gradonačelnici Zagreba, Rijeke i Dubrovnika.

Posebna povelja dodijeljena je bivšem muftiji Ševki Omerbašiću, Ahmedu Ikanoviću, Muhamedu Tokaliću te posthumno emiru Katara.

Svečanoj sjednici prisustvovalo je i nekoliko hrvatskih ministara, visoke vjerske vođe iz mnogih zemalja svijeta, saborski zastupnici i članovi diplomatskog kora.

Povodom 100. godišnjice pravnog i institucionalnog islama u Hrvatskoj kasnije u srijedu će u Hrvatskom narodnom kazalištu biti održana svečanost kojoj će prisustvovati i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je u dvodnevnoj posjeti Zagrebu.

Hrvatska je postala druga evropska zemlja koja je priznala islam kao službenu religiju, nakon Austrije koja je to učinila 1912. godine.

Izvor: Al Jazeera i agencije