Predizborne povišice plaća u Hrvatskoj

Radnici bi korekcijama plaća dobili najmanje, a ministri najviše (EPA)

Piše: Mladen Obrenović

Pomalo nestvarno zazvučala je vijest da će od listopada plaće u Hrvatskoj rasti, jer se vladajuća Socijaldemokratska partija (SDP), a time i Vlada te zemlje, odlučila za tzv. mini poreznu reformu koja bi smanjila pritisak na plaće.

Preračunato u konkretne brojeve, plaće bi trebale porasti za iznose od četiri do 130 eura. Jasno je da bi se onima koji manje zarađuju plaće i manje povećale, dok bi najveću povišicu dobili državni dužnosnici. Kad bi se model povećanja plaća objasnio na primjeru obrazovnog sustava, nastavnici bi dobili najmanje, ravnateljima bi se plaće povećale za 60-ak eura, a najbolje bi prošli u agencijama i samom ministarstvu.

“Jasno je da neki značajan pomak neće osjetiti većina zaposlenih u školama, jer je najmanje dvije trećine nastavnički kadar i oni povećanje plaća neće ni osjetiti. Tih nekoliko desetaka kuna ne može se nazvati nekom ozbiljnom korekcijom plaće, osobito u kontekstu svih onih smanjenja koja su se nama događala i događaju posljednje dvije i pol godine”, ukazuje Željko Stipić, predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu “Preporod” i sam gimnazijski profesor.

No, ono u čemu se slažu i sindikalisti, ali i poslodavci, jeste činjenica da će siromašnim kućnim blagajnama ipak dobro doći bilo kakva povišica, iako neće vidljivo pomoći poboljšanju životnog standarda. Uostalom, svjesni su svi – standard se nije popravio, pa to i otvara pitanje otkud odjednom prostor za smanjenje poreznog pritiska i povećanje plaća. Pogotovo je to neobično u svjetlu priče o skorom rebalansu proračuna, novim stezanjima i rezovima.

Upravo se u takvim, populističkim potezima, smatra sindikalist Stipić, “vidi sva podudarnost i sličnost dviju političkih opcija koje se na vlasti smjenjuju”, aludirajući na SDP i HDZ.

“Očito je da vladajuća garnitura još nije do kraja digla ruke od osvajanja drugog mandata, a s druge strane tu su i predsjednički izbori koji su dosta važan test upravo iste te vladajuće garniture zbog izravne povezanosti s aktualnim predsjednikom Ivom Josipovićem. Nije se ništa promijenilo i svi pokazatelji su takvi da se hrvatsko gospodarstvo sunovratilo i da se tu, u nekakvoj perspektivi, ne vidi bilo kakva uspostava temelja na kojima bi zapravo na nekoj zdravoj osnovi moglo se dogoditi povećanje standarda naših građana. Nema od toga ništa”, navodi Stipić.

Prema njemu, takva priča uoči svakih izbora “u Hrvatskoj nije ništa novo i tome se svjedočilo u posljednjim godinama mandata bivše vlasti, ali i svih prethodnih”, uz napomenu da se upravo u takvim, populističkim potezima “vidi sva podudarnost i sličnost dviju političkih opcija koje se na vlasti smjenjuju”, aludirajući na SDP i HDZ.

Slab intenzitet mjera

Činjenica jeste da je brojka nezaposlenih ovoga ljeta, prije svega zbog turističke sezone, pala ispod 300.000, pa ekonomski analitičari mjeru snižavanja poreznog opterećenja plaća ipak pozdravljaju, jer smatraju kako je jačanje dohodaka građana neophodno za pojačanje domaće potražnje i pokretanje ekonomske aktivnosti.

Gradovi prijete uvođenjem prireza

Dok su iz Ministarstva financija upozoravali kako je za primjenu novih mjera porezne politike ipak nužno provjeriti mogu li se poslodavci u kratkom roku prilagoditi novom obračunu plaća, jedinice lokalne samouprave upozoravaju da će ostati bez dijela prihoda. Čak su neki gradovi i najavili uvođenje novih nameta u obliku prireza.

“Smanjivanje poreza na dohodak će pozitivno djelovati na slobodne dohotke kućanstava, ali će izazvati suprotne učinke na razini lokalne samouprave, tako da bi se pozitivni učinci mogli poništiti. Bez sveobuhvatne reforme u poreznom sustavu (decentralizacija i uvođenje poreza na imovinu), kao i reforme na strani proračunskih rashoda (strukturne reforme), ne može se govoriti o ohrabrivanju”, upozorava ekonomski analitičar Damir Novotny.

No, ta mjera Vlade, napominje ekonomski analitičar Damir Novotny, obuhvaća samo zaposlene građane i ima slab intenzitet, te neće bitnije utjecati na sklonost kućanstava prema potrošnji i ulaganjima u trajna potrošna dobra.

“Građani neće bitnije osjetiti promjene u oporezivanju dohodaka, jer bi se mogli povećati lokalni porezi koji će poništiti ove mjere. S druge strane, mjere nisu dovoljno snažne kako bi se povećao standard građana, budući da ih opterećuju visoka kreditna zaduženja i (još uvijek) visoke cijene. Za poboljšanje financijskog položaja građana učinkovitija mjera bi bila snižavanje PDV-a na prehrambene proizvode na 10 posto, kako imaju sve zemlje EU-a”, predlaže Novotny.

Navodi i kako spomenute mjere neće imati utjecaja ni na ukupne ekonomske aktivnosti niti na rast BDP-a i zapošljavanje. Osim toga, podsjeća i kako su oni građani koji imaju tu sreću da zarađuju od svog rada “u pravilu” opterećeni visokim dugovima za stambene i potrošačke kredite.

Još upozorava i na dimenziju vođenja populističke ekonomske politike svih dosadašnjih vlada. Takva je praksa, napominje Novotny, “podigla standarde građana, ali je to financirano ne iz rasta produktivnosti i investicija već iz rasta zaduživanja, kako javnog tako i privatnog sektora”.

I ekonomska i politička mjera

Prema mišljenju političkog analitičara Boška Picule, riječ je o mjeri koja je “istodobno i politička i ekonomska”. Podsjeća kako je aktualna Vlada Hrvatske “upravo na polju oživljavanja gospodarstva i završetka ekonomske krize napravila najmanje u percepciji birača čija glavnina ni na završetku treće godine mandata vladajuće koalicije ne vidi nikakav napredak svog standarda”.

“U Hrvatskoj je stvorena percepcija da je samo pitanje vremena i postotka kojim će HDZ pobijediti na sljedećim parlamentarnim izborima te da je SDP propustio veliku, teško ponovljivu šansu”, napominje analitičar Picula.

I on smatra kako je “veoma popularna praksa” u godini uoči izbora donositi mjere kojima vladajući žele ispraviti ono što su prethodne tri godine propustili uraditi.

“Takva praksa uspijeva samo vjeruju li birači da je provodi relevantna vlast koja uživa njihovo povjerenje. Primjerice, novi talijanski premijer Matteo Renzi učinio je nešto slično u korist siromašnijeg dijela građana i uspio, čemu svjedoči i njegova pobjeda na ovogodišnjim europskim izborima u Italiji. No, lako se razazna kada su takve odluke dio dugoročne političko-ekonomske strategije političara kojima se vjeruje, a kada iznuđeni, jednokratni potezi vlasti na odlasku”, upozorava Picula.

Svjestan je kako će “svakome dobro doći dodatna svota na računu”, ali se, kako to ilustrira, “izbori ne dobivaju zahvaljujući nešto većim plaćama, nego uvjerenju birača da vladajući vode promišljenu i kvalitetnu politiku, što se u Hrvatskoj već drugi izborni ciklus zaredom ne događa”.

“Aktualna je vlada, baš kao i prethodna, veoma brzo nakon izbora izgubila povjerenje birača te mandat odrađuje na ‘autopilotu’, bez pravih mjera koje bi birači honorirali čak i onda kada im kratkoročno ne bi išle na ruku, ali bi znali da su u perspektivi nužne i dobre. U Hrvatskoj je stvorena percepcija da je samo pitanje vremena i postotka kojim će HDZ pobijediti na sljedećim parlamentarnim izborima te da je SDP propustio veliku, teško ponovljivu šansu”, zaključuje Picula.

Izvor: Al Jazeera