Pravo koje se čeka 100 godina

Srbija kreće u proces uvođenja nastave na bosanskom jeziku, koja je ukinuta prije jednog vijeka.

Bosanski jezik, Bošnjaci, Škole, Bošnjačko nacionalno vijeće, Nastava, Plan, Pravo, Elijas Rebronja
U Novom Pazaru je u decembru održan seminar o pripremnoj nastavi na bosanskom jeziku [Anadolija]

Autor: Almir Mehonić

Od drugog polugodišta u Novom Pazaru, Sjenici, Tutinu i Prijepolju uvodi se ogledna nastava na bosanskom jeziku, a od septembra u svim obrazovnim ustanovama u ova četiri sandžačka grada gdje su ispunjeni uslovi, odnosno gdje su skupštine opština bosanski jezik uvele kao službeni.

Izuzetak je Nova Varoš, koja nema dovoljan broj pripadnika bošnjačke zajednice koji bi omogućio pokretanje procedure za uvođenje ovog jezika u službenu upotrebu i Priboj, čija SO, pak, već dugi niz godina otvoreno krši jasnu zakonsku proceduru i time onemogućava ostvarivanje prava ove nacionalne zajednice na uvođenje svog jezika u službenu upotrebu i prava na obrazovanje na bosanskom jeziku.

Elijas Rebronja, predsjednik Odbora za obrazovanje pri Bošnjačkom nacionalnom vijeću u tehničkom mandatu, kaže da uvođenje nastave na bosanskom jeziku u obrazovno-vaspitnim ustanovama u Sandžaku podrazumijeva nastavak obrazovanja na bosanskom jeziku, koje je ukinuto prije 100 godina.

Sevdalinka u programu

"To je za Bošnjake koji žive u Srbiji jedno od najvažnijih životnih pitanja. Ono što se njegovolo u bošnjačkim porodicama sandžačkog kraja, ono što se nosilo u srcima naših djedova i predavalo kao amanet sa oca na sina, sada će i zvanično ući u škole. Naša djeca neće kao do sada o bošnjačkoj kulturi i tradiciji, o historiji Bošnjaka, o umjetnosti i muzici, učiti samo kod svojih kuća, već će to činiti i u većini obrazovno-vaspitnih ustanova u Sandžaku. Ovim procesom će i država Srbija pokazati svoju zrelost i poštovanje davno donijetih zakonsko-pravnih akata, jer Bošnjaci su jedina zajednica u Srbiji kojoj je ovo pravo ostalo do sada uskraćeno. Očigledno da ova vlast ima namjeru ispuniti ono što su prethodne vlasti samo obećavale i pravnim zavrzlamama i lažnim obećanjima već predugo odgađale", kaže Rebronja.

Kako stvari stoje, u predškolskom pripremnom programu, dakle u vrtićima, bošnjačka djeca će moći govoriti jezikom koji donose iz svojih porodica bez bojazni da će ih neko ispravljati, kao da je ono što izgovaraju nepravilno.

"Kad dijete kaže 'moj dajidža' neće ga niko više dovoditi u nedoumicu i dilemu da je ono što govori kod svoje kuće pogrešno. Djeca će se u vrtićima igrati uz bošnjačke pjesme, njima poznate, koje pjevaju u svojim kućama. Uz uspavanke koje su čuli od njihovih nana će ih uspavljivati. Učit će osnovne stvari iz okoline koja ih okružuje na osnovu njima dragih i već znanih riječi i pojmova, a sve na svojem maternjem bosanskom jeziku", kažu u BNV-u.

Ovim procesom će i država Srbija pokazati svoju zrelost i poštovanje davno donijetih zakonsko-pravnih akata, jer Bošnjaci su jedina zajednica u Srbiji kojoj je ovo pravo ostalo do sada uskraćeno.

Kada pođu u prvi razred osnovne škole, bošnjačka djeca će učiti latinicu i svoj maternji jezik učiti na primjerima bošnjačkih pisaca i umjetnika.

Pored izučavanja sopstvene kulture, djeca će izučavati i kulturu naroda koji žive pored njih, čime će podizati nivo tolerancije i međusobnog uvažavanja na ovim prostorima, s razlikom što će se srpski jezik izučavati kao nematernji i u smanjenom obimu.

U predškolskom pripremnom programu, dakle u vrtićima, bošnjačka djeca će moći govoriti jezikom koji donose iz svojih porodica, bez bojazni da će ih neko ispravljati, kao da je ono što izgovaraju nepravilno.

Bošnjačka muzička kultura će biti zastupljena sa 60 posto sadržaja za slušanje, čime će prvi put u školama biti omogućeno da djeca izučavaju pjesme koje se njeguju u njihovim porodicama stotinama godina. Sevdalinke će se pjevati u školama kao dio bošnjačke muzičke tradicije. Iz historije, u hronološkom okviru, bošnjačka djeca će iz postojećeg udžbenika historije, koji će za ovu priliku biti preveden na bosanski jezik, uz adekvatan dodatak koji će biti vezan za historiju Bošnjaka, izučavati svoju prošlost i tradiciju.

Očigledno da ova vlast ima namjeru ispuniti ono što su prethodne vlasti samo obećavale i pravnim zavrzlamama i lažnim obećanjima već predugo odgađale.

Učit će o važnim historijskim događajima i znamenitim bošnjačkim historijskim ličnostima. Iz likovne kulture svi postojeći udžbenici koji će biti prevedeni na bosanski jezik imat će dodatak u kome će učenici izučavati sve ono što im je bitno iz te oblasti a vezano je za Bošnjake. Učit će o džamijama, kulama, hamamima, bošnjačkim slikarima...

Slučaj Priboja

Specifičan je slučaj sa Pribojem, jer lokalna samouprava duži niz godina svjesno krši zakon i Ustav Srbije i ne uvodi u ovu opštinu bosanski jezik kao službeni. Rebronja napominje da kršenje svih normi, zakona, ljudskih prava, u Priboju traje od 2002. godine.

"Kada je u pitanju uvođenje bosanskog jezika u službenu upotrebu, u Priboju je to akt diskriminacije nad Bošnjacima koji žive u tom gradu. Obrazovanja na bosanskom jeziku će biti i u Priboju, prije ili kasnije. Jednostavno, mnogi procesi gledano iz trajanja ljudskog vijeka mogu izgledati sporo. Ipak, za jedan narod, godina ili deset nije predug proces. Opet, pravno gledano, Bošnjačko nacionalno vijeće ne odustaje od zakonske regulative kada je uvođenje bosanskog jezika u Priboju u pitanju i mi ćemo se i s tim izboriti. Oni koji ometaju ovaj proces iz bilo čijih redova, poticali prije ili kasnije, odgovaraće za ono što čine. Pravda je često spora, ali na primjerima iz najbliže prošlosti vidimo kako djeluje kada su nacionalisti u pitanju i svi oni koji krše ljudska prava i slobode građana", podvlači Elijas Rebronja.

U oblasti književnosti i bosanskoga jezika, koji će biti sada obavezan nastavni predmet, 100 posto će sadržajno biti zastupljena književnost i djela bošnjačkih pisaca. U srednjoškolskom obrazovanju bošnjačka djeca će prvi put čuti za Avda Međedovića ili za Mehmedaliju - Maka Dizdara, jer do sada, osim djela Meše Selimovića, koji se izučavao u četvrtom razredu srednje škole, nije postojao u programu niti jedan drugi bošnjački pisac.

Ipak, često se u javnosti moglo čuti pitanje oko ove nastave u nacionalno mješovitim sredinama. Naprimjer, kako će izgledati ta nastava, pretpostavimo, u mješovitom odjeljenju od 15 đaka srpske i 15 bošnjačke nacionalnosti, gdje historiju predaje profesor srpske nacionalnosti?

Kultura i umjetnost

"Na časovima u nastavi na bosanskom jeziku Bošnjaci će izučavati svoju kulturu i umjetnost, a opet Srbi će to isto činiti sa svojom kulturom. Slično je do sada recimo bilo s časovima vjeonauke, gdje su djeca posebno pohađala nastavu u posebnim odjeljenjima i nije bilo nikakvih problema u tome što svako izučava svoju  vjeru. Odjeljenja će biti posebno formirana u prvom razredu na osnovu anketiranja i opredjeljivanja, gdje će se učenici odlučiti - da li će slušati nastavu na bosanskom jeziku ili na srpskom jeziku. Što se tiče ogledne nastave, izabrali smo jednonacionalna odeljenja da u njima provedemo oglednu nastavu. Što se samog časa historije tiče, znači iz već postojećih udžbenika koji se prevode na bosanski jezik, uz dodatak koji je vezan za nacionalnu historiju Bošnjaka, predavat će profesor koji je i do tada predavao, s tim što će svi profesori dobiti certifikate i licence da mogu predavati u nastavi na bosanskom jeziku. Time ćemo ispuniti zakonsko-pravnu regulativu i omogućiti da svima koji žele rade u nastavi na bosanskom jeziku. Mi smo i do sada imali primjera da profesori srpske nacionalnosti predaju bosanski jezik i književnost kao izborni predmet i u tome niko nije video problem. Iskreno se nadam da i od sada neće u tome biti problema, jer ako profesori bošnjačke nacionalnosti mogu predavati 100 godina u nastavi na srpskom jeziku, zašto bi sada to bio problem drugima kada je obrnut slučaj u pitanju", kazuje Rebronja.

Nacionalna grupa predmeta

Nacionalnu grupu predmeta čine bosanski jezik i književnost, historija, likovna i muzička kultura. Bosanski jezik i književnost je do sada bio izborni predmet, pa se nerijetko dijete moralo opredjeljivati između maternjeg jezika i računara kao dva izborna predmeta. Od sada će ovaj predmet biti obavezan.

Kada pođu u prvi razred osnovne škole, bošnjačka djeca će učiti latinicu i svoj maternji jezik učiti na primjerima bošnjačkih pisaca i umjetnika.

U okviru izučavanja predmeta likovne kulture, Bošnjaci će od 36 časova, koliko je predviđeno za taj predmet u prvom razredu gimnazije, na šest časova izučavati - odlike islamske umjetnosti, glavne spomenike arhitekture, minijaturu, arabesku, kaligrafiju, ornamentiku, arhitekturu džamija na prostorima Sandžaka, banja, kuća, kula, hanova; hamami, sećije, minderi, sehare, ćilimarstvo, vez, izrada nakita... Izučavat će sve što je bitno za bošnjačko kulturno naslijeđe. Na pitanje da je to svega nešto više od 16 posto od ukupnog broja časova, Rebronja ističe da "dežurni kritizeri mogu reći da je sve ovo nedovoljno i malo, ali do sad nije bilo ničega vezanog za kulturu Bošnjaka iz ove oblasti".

Iz predmeta "Svijet oko nas" u prvom razredu osnovne škole djeca će prvi put iz dodatka postojećem udžbeniku učiti u dvije nastavne jedinice o bošnjačkim blagdanima i običajima.

Vezano za predmet muzičke kulture, također od 36 časova, šest će biti izdvojeno u prvom razredu gimnazije kroz dodatak postojećem udžbeniku. Tako će prvi put bošnjačka djeca učiti o narodnoj muzičkoj tradiciji Bošnjaka u Sandžaku, o tradicionalnim instrumentima Bošnjaka, slušat će sevdalinke Himza Polovine, Safeta Isovića, Nedžada Salkovića...

Iz likovne kulture svi postojeći udžbenici koji će biti prevedeni na bosanski jezik imat će dodatak u kome će učenici izučavati sve ono što im je bitno iz te oblasti a vezano je za Bošnjake. Učit će o džamijama, kulama, hamamima, bošnjačkim slikarima...

Predmet historije kroz dodatak vezan za nacionalni identitet Bošnjaka bit će realiziran kroz šest časova u hronološkom okviru, gdje će se, recimo, u petom razredu osnovne škole izučavati prostor današnjeg Sandžaka u prethistorijskom periodu. Pa će se, naprimjer, izučavati antičko doba na području Sandžaka, stanovništvo, religija, kulturna baština, rimska osvajanja i arheološka nalazišta u Sandžaku...

Stepen asimilacije

I pored zamjerke da je broj časova koji će u oviru nastave za nacionalnu grupu predmeta tretirati identitet Bošnjaka isuviše mali, ipak je ovaj proces skoro pa revolucionaran za srbijanski obrazovni sistem, koji još svoje programe nije očistio od uvredljivih i stereotipnih sadržaja. Tako se u udžbeniku za drugi razred gimnazije, u čitanci, u odlomku iz Gorskog vijenca kaže kako "hodža riče sa munare..." BNV je još 2004. godine potpisao sve uvredljive sadržaje i objavio ih u posebnom dokumentu. U Bosni i Hercegovini je primijenjen bolji model, u kojem troentitetska komisija daje saglasnost na sadržaj udžbenika. Bilo šta da je nekome u Bosni i Hercegovini uvredljivo, to ne može ući u postojeće udžbenike. Svakako da postoje i sadržaji koji su asimilirajući.

Bošnjačka muzička kultura će biti zastupljena sa 60 posto sadržaja za slušanje, čime će prvi put u školama biti omogućeno da djeca izučavaju pjesme koje se njeguju u njihovim porodicama stotinama godina.

Rebronja kaže da sama činjenica da se 100 godina kroz vaspitno-obrazovni sistem ne izučava bošnjačka kultura i ne njeguje svoj bosanski, maternji jezik govori o stepenu asimilacije ovog naroda. Cijele intelektualne generacije su nepobitno oštećene u tom periodu. Ipak, to govori i o sposobnosti Bošnjaka da, uprkos svemu, istraju i opstanu na ovim prostorima čuvajući svoj nacionalni identitet, svoje ime i svoje porijeklo. Danas možete naći sandžačkog Bošnjaka na različitim funkcijama, državnim i društvenim. Možete ga pronaći u različitom stepenu obrazovanosti, ekonomskom statusu i socijalnom položaju. Jedino ne možete pronaći Bošnjaka koji ne čuva svoje ime, svoje porijeklo, svoje običaje, svoju kulturu i svoj maternji, bosanski jezik, smatra predsjednik Odbora za obrazovanje pri BNV-u u tehničkom mandatu.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.