Pravo bh. zlato u staklenom galonu

Ivica Trogrančić, poljoprivrednik iz Ždrimaca kod Gornjeg Vakufa, u svom dnevnom boravku čuva teglu s grumenčićima pravog bosanskohercegovačkog zlata.

Trogrančić je do zlata došao kada je za popločavanje dvorišta naručio kamenje iz Mačkara, sela povrh Ždrimaca, u kojem su još Rimljani eksploatirali zlato.

“To kamenje se fino reže, skoro pa samo na tanke ploče, i mještani svih okolnih mjesta ga koriste za popločavanje dvorišta. I ja sam naručio to kamenje, a onda sam vidio da je jedan kamen poseban – sjajan. Shvatio sam da bi, budući da je izvađen sa mjesta gdje je nekad bio rudnik zlata, u njemu moglo biti pravo zlato, pa sam ga razbio. Još žalim što sam ga razbio. Međutim, u njemu sam našao nekoliko grumenčića, koje sam odnio zlataru u Gornji Vakuf. On je to testirao u kiselini i kazao da se radi o pravom zlatu i sad te komadiće držim u galonu”, priča Trogrančič dok pokazuje svoje “drugo veliko zlato” – 250 ovaca na livadi u Ždrimcima.

Čvrsto vjeruje da na planini Vranici, odnosno u napuštenim oknima u Mačkarama, i danas ima zlata.

“Kako ne bih vjerovao da ovdje ima zlata ovdje kad ga držim u svom galonu”, kaže.

Dva zlatna klikera

Priča nam i o svom rođaku, koji je čak kupio sito za ispiranje zlata.

“Taj moj rođak htio je ispirati zlato na Desnoj, ali je kasnije otišao u inostranstvo. Da nije, ko zna šta bi sve našao. Nego, mene čudi da stranci dolaze da ovdje istražuju, a naš svijet mrtav-hladan gleda sve to. Vidite, u svijetu ljude trese zlatna groznica, a naše baš briga”, kaže Trogrančić.

‘Kako ne bih vjerovao da ovdje ima zlata kad ga držim u svom galonu’, kaže Ivica Trogrančić.

Da je nekad u Mačkarama bilo zlata potvrdio nam je i Nedžad Muminović iz Gornjeg Vakufa.

“Moj brat Mirsad je u riječici Desnoj jednom ‘upecao’ dva grumena zlata, veličine dječijeg klikera. Kaže da je, dok je pecao, vidio da u kamenju nešto blista. Prvo je mislio da je odbljesak od udice, ali kad je prišao, vidio je da su to komadići zlata. I danas ta dva zlatna klikera čuva u vitrini”, ispričao je Muminović.

No, u samim Mačkarama, čudesno lijepom, ali skoro pustom selu, nema puno ljudi koji to mogu potvrditi. Sreli smo samo Avdagu, starog dedu.

“Nema gore ničega, džaba ćete ići”, kaže i maše za nama svojim drvenim štapom.

Na lijevoj strani riječice Desne, čije su obale pune crnog kamena koji se lako reže, a o kojem je pričao Trogrančić, zatvoreno je staro okno. Pred njim su samo dvije-tri table, a na njima crvenom bojom nacrtana mrtvačka glava i natpisi: “Opasno po život, plinovi, stop!”, “Opasno po živce, stop!” i “Zabranjen ulaz, opasno!”

Reaktivirana priča

Ipak, kinesko-malezijska kompanija Glanz Investment uskoro će tu početi istraživanje, a sa druge strane planine Vranice, u Bakovićima (općina Fojnica), zlato će tražiti domaća kompanija BBM. Ovim kompanijama je koncesiju za istraživanje potencijalnih nalazišta zlata dala Vlada Srednjobosanskog kantona.

Bosna, to je rudnik srebra i zlata

Rudnik u Bakovićima je do 1939. godine bio jedno od najpoznatijih nalazišta zlata i srebra u jugoistočnoj Evropi. Do tada je iz njega izvađeno više od dvije tone zlata i mnogo više srebra. Koncesiju su tada imali Englezi i ovi plemeniti metali odvoženi su u tu zemlju. Ovaj rudnik je osnovan 1885. godine, a prvi koncesionari bili su braća Došen.

Tada je, prema zabilješkama turskog hroničara Dursun-bega, koji je u Bosnu došao s turskom vojskom, analizom piritne rude ustanovljeno da se u toni rude nalazi osam do 15 grama zlata. Dursun-beg, koji je bio impresioniran onim što je vidio, zabilježio je da je Bosna, ustvari, rudnik srebra i zlata.

Rudnik zlata u Bakovićima danas je zapušten, a voda sa žutim talogom koja izlazi iz ulazne jame koristi se za liječenje kožnih bolesti.

Ministar privrede SBK-a Sedžad Milanović kaže da je kantonalna Vlada, na osnovu dokumenata koji govore da su u ovim krajevima zlato eksploatirale Austro-Ugarska i Engleska, došli na ideju da ponovo pokrenu istraživanje.

“U Mačkarama se nekad iskopavalo zlato, ali i nešto srebra, olova i žive. Znamo da u Fojnici i dan-danas neki ljudi ispiru vodu i tako skupljaju zlato”, kaže Milanović.

On ističe da se za koncesiju u Mačkarama prijavila samo kompanija Glanz Investment, a za onu u Bakovićima, u općini Fojnica, pet kompanija, od kojih su četiri bile domaće.

“Izabrane su kompanije koje imaju iskustva u iskopavanju metala i nemetala. Mi smo pošli od toga da na ovim lokacijama i dan-danas postoje infrastrukturni objekti, poput kopova, tunela… pa smo reaktivirali ovu priču.”

“Glanz Investment je kompanija koja ima izuzetna iskustva u istraživanjima u oblasti plemenitih metala i u ovom poslu je aktivna na Filipinima više od 15 godina, gdje je zabilježila značajne istraživačke, eksploatacione i finansijske rezultate”, kaže direktor kompanije Ronald Dan Hon.

Za eksploataciju u općini Gornji Vakuf/Uskoplje opredijelili su se, kaže Dan Hon, dijelom na osnovu pisanih informacija, dijelom na svjedočenjima lokalnog stanovništva i ljudi koji su nekada bili uposleni na pojedinim iskopinama.

Glanz Investment je odmah po potpisivanju ugovora na teren poslao tim od pet inžinjera-geologa, a s konkretnim aktivnostima počet će nakon što, na bazi njihovog izvještaja, osiguraju sve odgovarajuće dozvole i prateću dokumentaciju. Ova kompanija planira na istraživanju raditi tri godine, za što je predvidjela ulaganje od milona eura.

Lociranje zlatonosne žice

Sa druge strane planine Vranice, kroz koju se, kako se smatra, proteže zlatna žica, zlato će pokušati naći BBM, kompanija iz Sarajeva. BBM je već uradio idejni projekat geoloških istraživanja zlata u Bakovićima.

“Počeli smo, također, geoseizmička istraživanja, kako bismo što preciznije locirali zlatonosnu rudnu žicu i time smanjili rizike planiranih geološko-rudarskih istraživanja koja su propisana zakonom – istražna bušenja i izradu rudarskih prostorija”, kaže direktor BBM-a Ermin Operta.

BBM ima 31 mjesec da završi sve aktivnosti predviđene ugovorom, a u ovu investiciju trebao bi uložiti nešto više od pet milona eura. Međutim, kako kaže Operta, kompanija procjenjuje da će, s obzirom na zahtjevne geološko-rudarske radove, znatno premašiti planirani iznos, te da će visina investicije iznositi između 13 i 15 miliona eura.

BBM će koristi najsavremenije metode istraživanja, a na projektu Bakovići za 2014. godinu planira angažirati blizu 50 novih radnika te značajan broj vanjskih saradnika.

Ministar Milanović vjeruje da će od ovog posla, sve i da se zlato ne nađe, SBK imati koristi, jer je, prema javnom pozivu koji je objavio, navedeno da jednokratna naknada za koncesiju istražnog prostora iznosi najmanje 100 eura po hektaru, a godišnja naknada za koncesiju eksploatacionog prostora najmanje 50 eura po hektaru.

Ako još bude sreće pa se zlato i nađe, onda će, ko god da ga bude eksploatirao, to rezultirati postotkom prosječne cijene po toni iskopane rude, a koja iznosi najmanje tri posto, te otvaranjem novih radnih mjesta, njih najmanje 200-300, smatraju u Ministarstvu privrede SBK-a.

Ministar Milanović se sjeća kako su Englezi u Mačkarama 11 godina kopali da bi došli do žile zlata.

“Zlato su našli tek 12. godine od početka kopanja, onda su, koliko znam, za samo godinu dana otplatili sve što su dotad uložili, a obogatili su se i lokalni kopači”, priča Milanović.

Ako se utvrdi da na lokacijama koje su sada izdate pod koncesiju postoje količine zlata dovoljne za ekspolataciju, kompanije će za to morati podnijeti dodatne zahtjeve, o kojima će se ponovo odlučivati. Onda na kopu možda sretnemo Ivicu Trogrančića, koji veli da ništa nije nemoguće, a vraničko zlato se iz kućnih vitrina i staklenih galona možda preseli u vitrine zlatarskih dućana.

Izvor: Al Jazeera