Prava opasnost za Evropsku uniju

Manfred Weber, predsjednik EPP-a, na sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu 11. septembra 2018. (Reuters)

Američki sociolog, historičar i borac za ljudska prava W.E.B. Du Bois je svojevremeno nagovijestio kako će „uvijek ljudska bića živjeti i napredovati ka većem, širem i punijem životu“. Takve nade nažalost blijede na obje strane Atlantika. Izbor Donalda Trumpa za predsjednika destabilizirao je institucionalni sistem i društvene veze u SAD-u, dok istovremeno ni evropski kontinent ne doživljava zlatno doba.

Isključivi nacionalizmi, uski patriotizmi, šovinizmi i incidenti nasilja na etničkom osnovu su sve češći u određenim državama članicama Evropske unije. I, kako se ponovo demonstriralo u Švedskoj protekle nedjelje, antiimigracijske ekstremno desničarske partije sve su jače u većini evropskih država.

Uoči izbora za Evropski parlament u maju 2019. godine, nivo samopouzdanja evropske elite čini se kako je na niskom nivou. Ranije ovog mjeseca je evropski komesar za budžet Guenther Oettinger, član vodeće Evropske narodne stranke (EPP) u Evropskom parlamentu, nagovijestio kako je evropski projekat na udaru. Pored vanjskih protivnika poput Rusije i Kine, kazao je kako „neko i iz Evrope želi oslabiti ili je uništiti – poput Poljske, Mađarske, Rumunije i italijanske Vlade.“

Opće raspoloženje je možda na niskom nivou, ali je establišment EU-a nedavno poduzeo akciju da pokaže kako ne sjedi skrštenih ruku dok ove desničarske vlade napadaju temelje evropskog projekta.

U srijedu je Evropski parlament izglasao pokretanje kaznenih akcija protiv Mađarske zbog kršenja suštinskih vrijednosti bloka. Ovaj potez može donijeti političke sankcije bez presedana protiv Budimpešte i čak oduzeti mađarskoj Vladi, na čijem je čelu populistički premijer Viktor Orban, njena glasačka prava u Uniji.

Weberova kandidatura

Predsjednik EPP grupe desnog centra u Evropskom parlamentu Manfred Weber jedan je od istaknutih parlamentaraca koji je glasao za ovu odluku. „Glasat ću u korist Člana 7“, rekao je on u utorak govoreći o proceduri koja može dovesti do gubitka glasačkih prava članice u Evropskoj uniji. „Mislim kako smo dovoljno vodili dijalog.“

Samo nekoliko dana prije strogog stava protiv Orbana, Weber (iz bavarske Kršćansko-socijalne unije CSU) je 5. septembra objavio svoju kandidaturu u EEP-u za mjesto narednog predsjednika Evropske komisije.

U objavi kandidature je istakao kako je „EU na udaru izazova izvana i napadnuta iznutra od strane radikala, nacionalista i antievropsljana“, te ustvrdio kako će njegov mandat predstavljati „novi početak i novo poglavlje Evrope. Ovo je hitno potrebno jer ne možemo nastaviti na ovaj način.“

Weber je vjerovatno u pravu kada kaže kako je Evropa „na prekretnici“. A kao vodeći kandidat za narednog predsjednika Evropske komisije, na površini izgleda više nego spreman da se bori protiv nacionalističkih i antievropskih prijetnji – naposljetku, glasao je u korist prijedloga djelovanja protiv mađarske Vlade (i žestoko kritizirao poljsku Vladu u julu zbog ugrožavanja nezavisnog sudstva).

Međutim, njegova posvećenost borbi protiv populističkih tendencija evropske ekstremne desnice je samo površina.

Samo nekoliko dana prije glasanja za kažnjavanje Mađarske zbog kršenja centralnih vrijednosti bloka, Weber se zalagao da EPP „radi sa svima… kako bi našli zajedničku viziju“. Ovo u biti znači približavanje Orbanovoj i nacionalističkoj viziji Mattea Salvinija kao i korištenje „pitanje identiteta“ kao zastavu mobiliziranja u sklopu stranačke izborne kampanje.

Podrška Bugarskoj

Krajem avgusta, Weber je posjetio jednu od migrantskih ruta u Evropi na turskoj granici i pohvalio kolegu iz EPP-a, bugarskog premijer Bojka Borisova, za rad kada je riječ o migracijama.

„Bugarska pokazuje kako je moguće zaštititi vanjske kopnene granice EU-a i također efikasno kontrolirati dolaske preko mora. Ovo ima punu podršku EPP grupacije“, objavio je na Twitteru.

Borisova Vlada je kritizirana zbog odnosa prema migrantima, a nezavisni posmatrači su zabrinuti zbog slobode medija u ovoj državi.

Weberova podrška Borisovoj imigracijskoj politici i njegove ranije izjave o „pronalasku zajedničke vizije“ sa onima poput Orbana i Salvinija demonstriraju kako on ima veoma usko razumijevanje suštinskih vrijednosti EU-a i evropskog identiteta. Weber, koji će vjerovatno preuzeti kormilo Evropske komisije za godinu dana, možda izgleda kao protivnik Orbanove „antievropske“ retorike, ali je teško tvrditi kako ima problem sa mnogim od njegovih neliberalnih, antiimigracijskih prolitika.

Na kraju krajeva, Weberov CSU zadaje probleme njemačkoj kancelarki Angeli Merkel zbog njenih migracijskih politika dugo vremena i veoma je žestok u branjenju kršćanskih korijena evropskog kontinenta. Štaviše, u junu je procurio nacrt budućih prioriteta EPP-a gdje se predlaže korištenje bespilotnih letjelica za patroliranje granicama EU-a zbog „sistematskog prava… na izgradnju ograda“ i očuvanja „evropskog načina života“.

Kako je Weber istakao, „evropski izbori 2019. će odlučiti budućnost EU-a“. Međutim, Njemačka i proimigrantski stav njene Vlade neće preuzeti Uniju, kako neki britanski tabloidi tvrde ovih dana. Najveća opasnost za Uniju je razvodnjavanje procesa eurointegracija i postavljanje neliberalnih, nacionalističkih i politika protiv imigracija u središte naredne Evropske komisije, kroz djelovanje ljudi poput Webera.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera