Oglasi

Praćenje mobitela stavljeno na čekanje

Hrvatski premijer Andrej Plenković je građanima poručio da nikoga u vlasti nije briga s kim razgovaraju telefonom.
Svi koji imaju pametne telefone ionako su sve dali Googleu i Facebooku, podsjeća hrvatski premijerEPA - Ilustracija

Budućnost prijedloga dopune Zakona o elektroničkim komunikacijama, koji je odjeknuo u javnosti zbog izmjene koja bi vlasti omogućavala praćenje lokacije mobitela građana, stavljena je na čekanje. Nakon niza kritika koje su stigle od oporbe i nevladinih organizacija, zakonske izmjene za koje je bilo predviđeno da se donesu po hitnom postupku, poslane su na drugo čitanje.

Kada će do njega doći, zasad nije poznato, no sad je već sigurno da se Vladi, koja je izmjene gurala zbog velikog broja slučaja kršenja mjere samoizolacije, više toliko ne žuri.

Na raspravu oko izmjena Zakona ironično se osvrnuo i premijer Andrej Plenković, koji je građanima poručio da nikog u vlasti nije briga s kim razgovaraju telefonom, te da bi takvo praćenje bila posljednja stvar koja bi njemu kao premijeru mogla pasti na pamet.

„Otklonimo uopće tu nekakvu tezu da je ovo šansa da mi pratimo tko s kim razgovara telefonski jer je toliko banalna i pogrešna da ne mogu vjerovati da je toliko privlačna u ovo vrijeme da uopće bude predmet rasprave“ rekao je Plenković te naglasio kako su svi koji imaju pametne telefone, ionako sve dali Googleu i Facebooku.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Nije jasno je li hrvatski premijer građanima htio poručiti da, kad  već  svoje podatke daju velikim korporacijama, slobodno mogu dopustiti Vladi uvid u njihovu lokaciju, no činjenica je da se Plenković nije osvrnuo na onaj dio izmjena koji najviše muči javnost. Naime, u predloženim dopunama zakona  nigdje jasno ne piše da bi se pratili isključivo oni pojedinci kojima je izrečena mjera samoizolacije. Osim toga, budući da nigdje nije navedeno do kada bi te mjere trajale, dio javnosti smatra da bi se one mogle koristiti i nakon završetka krize, te da predstavljaju kršenje građanskih sloboda.    

Opozicija uputila amandmane

Zbog istih tih nejasnoća u prijedlogu prvo su reagirali saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, ali i pučka pravobraniteljica te najveća oporbena stranka SDP. Odbor, recimo, amandmanima traži da se ograniči rok trajanja  mjera do vremena trajanja epidemije. Također, smatra da osobe čija se lokacija prati o tome trebaju biti obaviještene, ali isto tako da se Saboru moraju podnositi  izvješća o samom nadzoru.

Milorad Pupovac, predsjednik Odbora, smatra kako je digitalni nadzor građana krupno pitanje našeg doba. Kaže kako mogućnost praćenja radi svojih privatnih interesa već imaju korporacije, no kada se na to odluči država, tu treba biti oprezan.

„Država tu treba biti u dvojakoj funkciji – donijeli regulativne mjere i  propise, ali i nadzirati sebe preko parlamentarnih tijela i sprječavati da dođe do zlouporabe. Tehnološki napredak ne smije biti razlog za ograničavanje sloboda, a država također treba kroz sistem obrazovanja osvještavati građane o tome da na internetu ne iznose previše detalja o sebi“, kaže Pupovac.

Nakon što je na prijedlog dopuna upućen niz kritika sa više strana, reagirao je i posebni savjetnik premijera Plenkovića za nacionalnu sigurnost Robert Kopal. Za N1 televiziju rekao je kako će se izmjene Zakona, ukoliko stupe na snagu i prođu Ustavni sud, odnositi samo na one koji se nalaze u samoizolaciji.  Nešto kasnije javile su se 44 nevladine udruge koje u svom priopćenju naglasile kako je mjera neučinkovita jer ju je lako ignorirati jednostavnom metodom ostavljanja mobitela kod kuće. Osim toga, smatra civilno društvo,  praćenje svakog mobitela u zemlji nije mjera zaštite od korona virusa nego nepotrebno kršenje ljudskih prava.

Sve češći digitalni nadzor građana

Informatički stručnjak Marko Rakar smatra da je mjera praćenja lokacije mobitela rigorozna te u direktnoj suprotnosti da suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i GDPR uredbi.

„Ne postoji korelacija između korištenja ove metode masovnog praćenja ljudi i smanjenju broja oboljelih. Prijedlog je jednostavno skandalozan i u uređenom demokratskom društvu apsolutno neprihvatljiv čak i u ovom okolnostima jer jednostavno nema dovoljno opravdanog razloga niti koristi koje bi se tim putem ostvarile“, smatra Rakar.

Kaže da nije siguran koje bi metoda praćenja ljudi u samoizolaciji bila primjerena. Narukvice su, napominje, skupe i malobrojne, a broj ljudi u samoizolaciji velik. Stoga se, kaže,  najučinkovitijim čine provjere putem videopoziva, ili na samoj kućnoj adresi.  

Zbog sve češćeg digitalnog nadzora građana u svrhu suzbijanja pandemija bolesti COVID-19 reagirale su i organizacije Human Rights Watch te Amnesty International. Pozvale su vlade diljem svijeta  da krizu  ne koriste kao priliku za suzbijanje ljudskih prava. Naime, trenutno oko 24 država koristi telekomunikacije kako bi nadzirale lokaciju stanovnika, a 14 ih se služi aplikacijama za praćenje kontakata i poštivanja karantene. Među ostalima, to čine Izrael, Singapur, Poljska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Indija, Hong Kong, Italija, Njemačka, Austrija, Južna Koreja i Belgija.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.