TEME

Pozitivne priče u 2018. godini

Vedrana Maglajlija
Published On 21 Dec 2018
|
Ažurirano: 
28 Dec 2018
09:49 AM (GMT+2)

Među vijestima o razarajućim zemljotresima, poplavama i požarima, brutalnim ubistvima i pucnjavama, nasilnim protestima, političkim sporovima i prijetnjama, sukobima i ratovima, prisilnim migracijama, koje smo uglavnom imali priliku čitati u 2018. godini, našla se, istina rijetko, poneka vijest o napretku, postignućima, pomirenju, u svijetu ali u regiji.

I ove godine, pozitivni događaji uglavnom se tiču regionalnih sportskih uspjeha, gdje su briljirali sportisti Hrvatske i Srbije, te tehnoloških dostignuća, prvenstveno ona u pomjeranju granica u istraživanju svemira. 

Politički događaji u regiji i svijetu većinom su uključivali sporove, razmjenjivanje uvreda i prijetnji, povlačenje drastičnih mjera i kontramjera.

Rijetko koji se odnosio na pomirenje, riječ koju političari u regiji rado izgovaraju ali rijetko primjenjuju. Ipak, tu se prvenstveno izdvaja Makedonija koja je započela proces rješavanja dugogodišnjeg spora sa Grčkom, a u svijetu – susret američkih i sjevernokorejskih lidera i potpisivanja sporazuma o denuklearizaciji.

Iz Bosne i Hercegovine ove godine nastavljene su političke krize, pogotovo nakon općih izbora, te se kao jedina pozitivna vijest može izdvojiti poziv da preda svoj nacionalni program za članstvo u NATO.

Slijedi hronološki pregled pozitivnih događaju u 2018. godini.

7. februar – SpaceX uspješno lansirao raketu Falcon Heavy

U svemir je lansirana najsnažnija raketa na svijetu. Falcon Heavy, raketa američke kompanije Spacex, u svemir je u promotivne svrhe ponijela i crveni sportski automobil Tesla Roadster.

Auto, za čijim volanom sjedi lutka obučena u svemirsko odijelo nazvana Starman, postavljeno je u orbitu oko Sunca koja doseže sve do Marsa. 

Raketa je lansirana sa istog mjesta kao i NASA-ine rakete Saturn 5, koje su nosile misije Apolla na Mjesec prije više od 40 godina.

Falcon Heavy bi jednog dana trebala prevoziti ljude na Mars.

11. juni – Historijski susret Trumpa i Kima u Singapuru

Američki predsjednik Donald Trump i sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un potpisali su sporazum o denuklearizaciji na historijskom susretu u Singapuru, nakon nekoliko mjeseci međusobnih uvreda i širenja straha.

Sjeverna Koreja potvrdila je svoju “čvrstu i nepokolebljivu opredijeljenost za kompletnu denuklearizaciju Korejskog poluotoka”, kako je pisalo u sporazumu. U zamjenu za to Trump se obvezao na “sigurnosne garancije” Sjevernoj Koreji.

“Mislim da nas cijeli svijet gleda. Mnogo je ljudi mislilo da je ovo naučna fantastika. Mislim da je ovo dobar uvod za mir”, kazao je Kim američkom predsjedniku. Trump je rekao kako je siguran da će njihov odnos biti “sjajan”.

Susret Kima i Trumpa, kao prvi sastanak jednog aktuelnog američkog predsjednika i jednog sjevernokorejskog vođe od kraja Korejskog rata 1950-1953, bio je nezamisliv nekoliko mjeseci prije toga kada su razmjenjivali uvrede izazivajući strah u svijetu od mogućeg nuklearnog rata.

17. juni – Grčka i Makedonija okončale dugogodišnji spor o imenu

Nakon 25 godina, Makedonija i Grčka postigle su sporazum u sporu u vezi imena, čime je Makedoniji napokon otvoren put za članstvo u Evropsku uniju i NATO.

Sporazumom je dogovoreno kompromisno ime Republika Sjeverna Makedonija, a makedonski premijer Zoran Zaev svečano je najavio da se radi o historijskom dogovoru koji će građanima donijeti bolju budućnost.

Ipak, makedonski građani na referendumu su odbacili ovaj sporazum, odnosno promjenu Ustava u skladu s njim, te sada on prolazi kroz procedure usvajanja u parlamentu.

Sporazum mora ratificirati i grčki parlament. 

 

9. juli – Okončan dvodecenijski rat između Etiopije i Eritreje

Nakon gotovo dvije decenije, rat i sukobi između Eritreje i Etiopije okončani su zajedničkom deklaracijom mira i prijateljstva. Predsjednik Eritreje Isaias Afewerk i premijer Etiopije Abiy Ahmed potpisali su deklaraciju, čime su po prvi put uspostavljeni zvanični diplomatski odnosi između dvije države nakon dvije decenije prekida.

Potpisivanjem ove deklaracije ratno stanje između dvije susjedne zemlje je i zvanično okončano.

Mnogi Etiopljani proslavili su potpisivanje ove deklaracije na društvenim mrežama, a za svoje profilne slike postavili su fotografije dvojice lidera u zagrljaju.

Rat je trajao od 1998. do 2000. godine, međutim, sporadični sukobi izbijali su sve do 2016.

 

10. juli – Spašeni tajlandski dječaci iz pećine

Cijeli svijet pratio je spašavanje 12 dječaka i njihovog trenera nakon što su ušli u pećinu i ostali zarobljeni više od dvije sedmice jer je ulaz bio blokiran uslijed poplave.

Spas su našli na jednoj uzvisini četiri kilometra unutar pećine i pronađeni su devet dana nakon nestanka.

Punih devet dana u pećini nisu imali šta jesti, a prvi obrok dobili su kad su ih pronašli spasioci. Jedino su mogli piti kišnicu koja se slijevala niz stijene.

Kada su otkriveni, s njima su nekoliko dana boravili ljekari i nekoliko spasioca, pružajući im medicinsku pomoć i obučavajući ih za izlazak iz pećine.

Pronalazak nestalih i njihovo spašavanje iz pećine dovelo je do slavlja širom Tajlanda.

 

15. jula – Historijski uspjeh Hrvatske na SP-u u Rusiji

Uprkos porazu od Francuske 4:2, Vatreni su plasmanom u finale Svjetkog nogometnog prvenstva u Rusiji ispisali historiju svoje zemlje i ušli u anale regionalnog, ali i svjetskog nogometa kao najslabije rangirana selekcija na FIFA-inoj rang listi koja je ostvarila takav uspjeh.

Ruska bajka tima Zlatka Dalića počela je pobjedom nad Nigerijom u prvoj utakmici grupne faze, da bi redom bili poraženi Argentina, Island, Danska, Rusija, Engleska.

Upravo su navijači i njihova podrška, kako je istakao selektor Dalić, bili jedan od najvećih motiva Vatrenih na putu do finala.

Hrvatska, ne samo da je uživala u ogromnoj podršci svojih i navijača iz regije, nego je osvojila srca ljubitelja nogometa širom svijeta.

U Zagrebu je organizovan dosad neviđeni doček za srebrnu nogometnu reprezentaciju. Autobus s nogometašima satima se probijao od aerodroma do centra grada.

Na ulice je, prema procjeni policije, izašlo više od pola miliona ljudi.

 

15. juli/10. septembar – Povratak Novaka Đokovića

Isti dan kada su Hrvati igrali finale Svjetskog prvenstva u nogometu u Rusiji, teniser iz Srbije Novak Đoković osvojio je najvažniji Grand Slam sezone – Wimbledon.

U finalu je bio bolji od Južnoafrikanca Kevina Andersona. Nakon polufinalnih epskih duela Đoković je peto finale Wimbledona u karijeri izborio pobjedom nad najljućim rivalom Rafaelom Nadalom, dok je Anderson u maratonskom polufinalu koje je trajalo šest i po sati savladao Johna Isnera.

U septembru, Đoković je treći put u karijeri osvojio pobjednički trofej na US Openu, a ukupno svoj 14. Grand Slam naslov u karijeri, nakon što je pobijedio Argentinca Juana Martina del Potra.

Sa 14 Grand Slam naslova, Đoković se izjednačio s Amerikancem Peteom Samprasom, koji je upravo u New Yorku 2002. godine osvojio svoj posljednji Grand Slam trofej.

22. septembar – Japanska letjelica spustila dva rovera na asteroid

Japanska svemirska letjelica Hayabusa 2 spustila je dva mala rovera na asteroid, u okviru misije koja bi mogla pružiti naznake o nastanku Sunčevog sistema i porijekla života.

Dva rovera Minerva-II-1 spuštena su sa Hayabuse 2 na asteroid udaljen oko 280 miliona kilometara od Zemlje.

Dva rovera visine 18 i 7 centimetara te težine oko jednog kilograma trebali bi se kretati po površini Ryugua čija je gravitacija slaba pa je poduhvat izuzetno težak. To je prvi put da su istraživači proveli posmatranje pomoću robota na površini nekog asteroida.

Hayabusa 2 lansiran je u decembru 2014. godine. Namješten je da ostane na asteroidu oko godinu i po dana prije povratka na Zemlju, pred kraj 2020. godine.

20. oktobar – Odbojkašice Srbije prvi put svjetske prvakinje

Odbojkašice Srbije savladale su Italiju u finalu Svjetskog prvenstva u Japanu i postale prvakinje svijeta, prvi put u historiji.

One su potvrdile svoj kvalitet poslije osvajanja Evropskog prvenstva 2017.

Odbojkašicama Srbije ovo je tek druga medalja na svjetskim prvenstvima, a prva zlatna, poslije bronze, također u Japanu, 2006. godine.

Pobjeda Srbije desila se u prvom finalu svjetskih prvenstava u kojem su se našle dvije evropske zemlje.

Najefikasnija u dresu Srbije bila je Tijana Bošković sa 26 poena, koja je osvojila i nagradu za najbolju igračicu prvenstva.

Svečani doček svjetskih prvakinja organizovan je u Beogradu na balkonu Skupštine grada, a dočekale su ih hiljade građana.

 

25. novembar – Hrvatski tenisači pobjednici Davis Cupa

Drugi put u historiji, hrvatski tenisači osvojili su Davis Cup zahvaljujući pobjedi Marina Čilića protiv Lucasa Pouillea, najbolje rangiranog francuskog tenisača, nakon dva sata i 19 minuta igre pred 25.000 gledatelja na stadionu Pierre Mauroy.

Francuzi nisu uspjeli odbraniti naslov, iako su sve pokušali. Čilićevom pobjedom Hrvatska je stigla do nedostižnog rezultata od 3:1 u mečevima.

Čilić je odveo Hrvatsku među deset reprezentacija koje se mogu pohvaliti da su više od jedanput osvojile najstarije timsko tenisko takmičenje. Prvi put Hrvatska je bila osvajač Davis Cupa 2005. godine.

26. novembar – Prva bespilotna letjelica uspješno sletjela na Mars

Članovine misije NASA-e napokon su odahnuli kada su primili prve podatke koji su pokazali da je prvi ljudski objekat dizajniran da istraži duboku unutrašnjost druge planete uspješno sletio na Mars.

Bespilotna letjelica InSight tako je započela svoju dvogodišnju misiju, vrijednu 800 miliona dolara, završivši putovanje od Zemlje koje je trajalo šest mjeseci i bilo dugo 548 miliona kilometara.

InSight nosi instrumente koji detektiraju temperature planete i seizmičke pojave koje se zasad nisu mjerile nigdje osim na Zemlji. Naučnici će uz pomoć prikupljenih podataka pokušati dobiti dokaze o porijeklu Zemlje i drugih planeta u Sunčevom sistemu.

Odmah nakon slijetanja, InSight je poslao svoju prvu fotografiju:

5. decembar – BiH dobila zeleno svjetlo za aktiviranje MAP-a

Bosna i Hercegovina dobila je zeleno svjetlo za aktivaciju Akcijskog plana za članstvo (MAP) na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u Briselu.

Ministri su izrazili spremnost da prihvate Akcijski plan Bosne i Hercegovine za članstvo u Alijansi, što uključuje političke, ekonomske i odbrambene reforme, koje će pripremiti zemlju za članstvo, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

“Sad je na Bosni i Hercegovini da napravi sljedeći korak i odluči hoće li prihvatiti ponudu”, rekao je Stoltenberg.

Bosna i Hercegovina još u junu 2009. podnijela je zahtjev za prijem u MAP.

Izvor: Al Jazeera