Pozderci – najmoćnija komunistička politička dinastija

Nurija, Hamdija i Hakija Pozderac (Wikipedia)

Na sami spomen prezimena Pozderac bude se osjećaji koji su nerijetko protivrječni, jer su članovi tog političkog klana duže od jednog stoljeća aktivno učestvovali u političkim prilikama zemlje. Uz Dizdareviće, u socijalističkoj Bosni i Hercegovini predstavljali su najmoćniju političku dinastiju jer su njeni članovi učestvovali u revolucionarnom stvaranju države, a zatim bili akteri u njenom političkom djelovanju.

Da bi se shvatio značaj koji su Pozderci imali za razvoj bosanskohercegovačkog političkog života, neophodno je spomenuti prva dva člana porodice, koja su u sumraku Osmanlijskog carstva igrala značajnu političku ulogu. Pa, iako saga o Pozdercima počinje s prvoborcem i narodnim herojem Nurijom Pozdercom, bilo bi nepošteno ne spomenuti njegovog djeda Murat-agu Pozderca, koga historija pamti kao jednog od najpravičnijih vladara Cazinske krajine, a njegov otac Mustafa-aga bio je posljednji osmanlijski upravnik tog područja.

“Nurija Pozderac u politiku je ušao još u godinama prije početka Drugog svjetskog rata, ali njegova odluka da se priključi partizanskom pokretu temelj je političkog uspjeha svih Pozderaca koji su nastavili njegov revolucionarni put”, pojašnjava Eli Tauber, član Jevrejske općine Sarajevo, čovjek koji se sistematski bavio izučavanjem njegovog života.

Nurija Pozderac, pravednik među narodima

“Nurija Pozderac je jedna, današnjim jezikom rečeno, kontroverzna ličnost kakve nije bilo u Bosni i mi ne pamtimo takvu vrstu ljudi koji su u isto vrijeme štitili svoj narod i pripadali određenoj političkoj stranci braneći interes svog naroda – bio je član Jugoslovenske muslimanske organizacije (JMO). S druge strane, bio je jedan potpuno širok čovjek, otvoren, koji je mogao da shvati sva društveno-politička kretanja. On je bio čovjek u koga su svi, u principu, imali povjerenja, bilo koja vlast u kojoj je učestvovao, a da ne govorim da je 1933, kao pripadnik udružene opozicije, bio izabran za poslanika u Skupštini Kraljevine Jugoslavije u ime cazinskog sreza. Njegovo političko ponašanje je posljedica toga što je pripadao izuzetnoj porodici, u kojoj je njegov deda Murat-aga Pozderac bio dobar i čestit vladar Cazinske krajine i koji je bio cijenjen u to vrijeme u svom kraju i čija se riječ, kako kažemo, pikala. Njegov otac Mustafa-aga bio je jedan od posljednjih aga Osmanskog carstva i oni su naslijedili tu pozitivnu krajišku priču kako živjeti sa ljudima i bili su izuzetno poštovani.”

O partizanskom putu Nurije Pozderca zna se gotovo sve, a njegova pogibija u bici na Sutjesci tragedija je pokreta i bosanskohercegovačkog političkog života. Ono što je do 2012. godine, kad je muzej Yad Vashem proglasio Nuriju i njegovu suprugu Devletu “pravednicima među narodima”, bilo gotovo nepoznanica jest njegova uloga u spašavanju Jevreja tokom Drugog svjetskog rata.

“Nurija je mogao da bira da ostane uz NDH, koja mu je nudila neograničenu vlast na njegovom teritoriju i bogatstvo, ali on je smatrao da to nije za njega i da je to nepošteno prema njegovom narodu i ljudima koji žive u Bosni. On je odlučio odbiti ponudu, ali je svojim autoritetom zaštitio grad Cazin od direktnog uticaja NDH i to je bilo vrlo rijetko i isto tako, kada govorimo o gradovima, teško se može naći takav grad kao što je bio Cazin. To je grad koji je spašavao Jevreje. Nurija je bio onaj koji je učinio da prihvati Jevreje koji su došli iz Prijedora ili koji su došli iz Bihaća i iz logora da ih pripazi u Cazinu i da ih sačuva, što je vrlo važno. Ne da im dadne toplinu svog doma nego da primi veći broj u Cazin i da ih čuva i ne dozvoli ustašama da ih odvedu. To je on vrlo dobro radio sve do septembra 1942, kada je vidio da je situacija izmakla kontroli i da on sa svojim političkim stavovima ne može više da manipuliše NDH-om i odlučio se povući i otišao je u partizane. Vrlo je važno da je on sa sobom povukao dobar broj Jevreja koji su se nalazili u Cazinu. Naravno, nisu svi htjeli napustiti Cazin, koji su smatrali sigurnim mjestom, a preživjeli su samo oni koji su otišli u partizane sa Pozdercem.”

Hamdija Pozderac u političkom životu Bosne i Hercegovine

Nurija Pozderac ostavio je dubok trag u historiji savremene bosanske politike, ali su njegovi bratići Hamdija i Hakija “proslavili” prezime i učinili ga sinonimom uspješne političke porodice. Različiti u djelovanju i postupanju, svaki su na svoj način obilježili politički život socijalističke Bosne i Hercegovine. Ipak, djelujući uvijek unutar bosanskohercegovačkog komunističkog establišmenta, Hamdija je uspio ostaviti dublji trag iako je Hakija bio spiritus movens stvaranja privrednog giganta Agrokomerca, preduzeća koje je, paradoksalno, bilo povod i izgovor za politički pad njegovog brata Hamdije.

Hamdija Pozderac bio je učesnik NOB-a kao dječarac, a njegov politički i javni uspon počinje nakon poslijeratnog odlaska u SSSR na školovanje, pojašnjava profesor historije na IUS-u Admir Mulaosmanović.

“Nakon rata Hamdija odlazi u SSSR na školovanje i dobija prvu ozbiljniju naobrazbu, što je iniciralo njegov politički razvoj i u potpunosti njegov životni put. Uloga Hamdije Pozderca u bosanskohercegovačkoj historiji u socijalističkom periodu veoma je bitna i veoma velika, jer je na određeni način on predstavljao jedan narod koji u tom periodu nije bio priznat. A predstavljao ga je na način da posjeduje kapacitet, ideje i rješenja za određena pitanja. Zapravo, on je kroz čitav taj period odavao sliku dinamičnog čovjeka. Naravno, ponavljam to, trebamo promatrati u kontekstu monolitnog jednopartijskog sistema i te situacije, koja je i danas prisutna u Bosni i Hercegovini, da se sve radilo i gledalo kroz nacionalni ključ, pa je unutar tog komunističkog muslimanskog političkog establišmenta i sam Hamdija morao da se dokaže i da pokaže da je spreman biti lider.”

Politički pad i iznenadna smrt Hamdije Pozderca u direktnoj su vezi s njegovim aktivnostima, a Mulaosmanović tvrdi da je uzročnik afere u kojoj je “Hamdija srušen” njegov rad u Komisiji za promjene Ustava Srbije.

“On je indirektno ubijen, jer odnos prema njemu nije bio dostojan uopće od nekih njegovih saradnika i jer je to bio čovjek koji je imao svoju vrijednost i kapacitet i čovjek koji nije trebao biti odstranjen iz našeg društva. Naravno da je afera ‘Agrokomerc’ ciljala i na njega i na njegovo rušenje. Ne zaboravimo da je on bio na čelu Komisije za promjenu Ustava Srbije i da je on s Ivanom Stambolićem dogovorio na koji će se način situacija organizirati i riješiti u Srbiji između Srbije i njenih pokrajina Vojvodine i Kosova. To je bio okidač da se otvori afera ‘Agrokomerc’ i da se napadne bosanskohercegovačko rukovodstvo, a u prvom redu to je bio udar na Hamdiju i napad je bio uspješan.”

Hakija Pozderac i Cazinska buna

Politički put Hakije Pozderca bitno se razlikovao od onog njegovog brata Hamdije, ali i njegovu političku karijeru obilježio je odnos sa zavičajem i Bosnom. Hakija Pozderac bio je jedan od ključnih ljudi u gušenju Cazinske bune, a kajanje zbog učinjenog decenijama kasnije ponukalo ga je da se založi za stvaranje Agrokomerca, kaže Mulaosmanović.

“U gušenju Cazinske bune Hakija je imao važnu ulogu jer je bio javni tužilac za okrug Banja Luka i na neki način je ostao zapamćen u narodu, u Cazinu, po zlu, kako su znali govoriti. Sve ono što se kasnije događa s Agrokomercom, uspostavljenjem i podizanjem te kompanije, zapravo su mnogi tumačili kao njegov doprinos rodnom kraju i pokušaju mirenja s rodnim krajem. Zaboravljamo da je Agrokomerc bio pod paskom JNA i da su savezna Vlada, država i određeni politički krugovi stajali iza razvoja tog giganta, koji će izrasti u velikog svjetskog privrednog giganta. Hakija Pozderac bio je spiritus movens koji je stajao iza Agrokomerca zahvaljujući svojim vezama, umijeću i načinu kako je pridobijao ljude. On je bio taj koji je bio glava Agrokomerca sve vrijeme.”

Neponovljivim šarmom i širokom ličnošću Hakija Pozderac izborio se da bude jedan od ljudi od Titovog ličnog povjerenja, a njihov odnos bio je toliko dubok i prisan da je Josipa Broza često pratio na putovanjima.

“Hakija je obavljao nekoliko ministarskih funkcija, čak je obavljao i nekoliko savjetničkih funkcija, bio je ministar transporta u određenom periodu. Postoje anegdote da je Tito volio putovati s Hakijom na neka daleka putovanja – izdvaja se to za SSSR, kamo su išli vozom, jer je Hakija bio veoma društven i znao je dobro pričati viceve. Bio je neko ko je dobro stajao, posebno u vojnim krugovima.”

Pozderci su kao politička dinastija gotovo nestali zajedno s nestankom socijalizma, a najistaknutiji član porodičnog političkog klana jest nekadašnji ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić. Naime, on je unuk diplomata Šerifa Buljubašića i Sadete Pozderac, jedne od četiri kćerke Nurije Pozderca.

Izvor: Al Jazeera