Povrtlari ‘Carskom baštom’ do tržišta

U neprestanoj neizvjesnosti od vremenskih prilika, ali i državnih strategija, poljoprivredni proizvođači su u centru pažnje uglavnom kada sabiraju gubitke od grada, poplava i suša, ili, pak, protestiraju nezadovoljni otkupnim cijenama svojih proizvoda. Ovaj put novinarka Al Jazeere Jelena Glušac donosi drugačiju priču.

Okupljeni pod imenom “Carska bašta”, stotinjak proizvođača povrća u Srbiji izborilo se za svoje mjesto na tržištu. Pod budnim okom i pažljivom rukom, krastavac u jednom povrtnjaku odlično napreduje. Udruživanjem s ostalim poljoprivrednicima, Imre Sarvak je razradio malu porodičnu proizvodnju svojih roditelja.

“Oni kad su započinjali prodavali su na pijaci u nekim malim količinama. Kako smo se proširivali, tu količinu nismo uspevali da prodamo na pijaci, pa smo osnivanjem ‘Carske bašte’ postigli da prodamo i veće količine”, ističe ovaj povrtlar.

Udruženi rad

Ne samo da je nastavio porodični posao, nego se i sve troje njegove djece bavi uzgojem paprike. Kao otac, prezadovoljan zbog vrijednih nasljednika, ali i kao samostalni proizvođač, jer posao se razvija upravo udruženim radom.

“Nama ‘Carska bašta’ isfinansira sve – od same proizvodnje do ulaganja u ove plastenike. A za državu, šta ja znam… Sad tu ima neke podsticaje, kredite, dođu, procene, vide, ako misle da mogu nešto da plate – plate, al’ ovako najveću podršku dobijamo od ‘Carske bašte'”, kaže Sarvak.

Svi plastenici danas se prave u “Carskoj bašti”. Mali privatni biznis šesterice povrtlara u Zrenjaninu narastao je do zajednice od 120 proizvođača širom Srbije, koji pod zajedničkim imenom plasiraju proizvode na domaće tržište, a ove godine njihov kupus stigao je i do Rusije.

“Kamion se pakovao proizvodima različitih kooperanata, što znači da ‘Carska bašta’, sa objedinjenom nabavkom – isto seme, ista tehnologija – stiže i do istog kvaliteta proizvoda kod različitih kooperanata. To znači da kupci ne primete od kog kooperanta je taj proizvod – on se označava kao ‘Carska bašta’ i predstavlja udružene povrtlare”, objašnjava Gyula Madarasz, osnivač “Carske bašte”.

Najveća zimnica

Iako “Carska bašta” nije startala kao projekt koji je pomogla država, danas njeni članovi apliciraju za sve podsticaje koje ona nudi i razvijaju model koji bi mogao oživjeti mala porodična gazdinstva.

“Bez obzira na sve poteškoće, pogotovo u ovoj godini, da je i suša, i prošle godine kad je bilo previše padavina, od poljoprivrede se može živeti, može se lepo zaraditi. Zavisi da li to taj neki individualac radi na profesionalan način, ili se bavi time iz hobija”, smatra Sarvak.

Osim ponude svježeg voća i povrća, “Carska bašta” počela je i preradu. Oskar i Gabrijela u ovom trenutku pripremaju vjerovatno jednu od najvećih zimnica u Srbiji – 1,2 tona stane u  jednu kacu. Tako se godišnje složi 200 tona kupusa. Kiseli se mjesec dana, a onda pakuje i šalje trgovinskim lancima.

Izvor: Al Jazeera