Povratnici u FBiH bez prava na penziju

Ustavni sud BiH odbio je žalbu kluba zastupnika srpskog naroda u Parlamentu BiH za utvrđivanje ustavnosti Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH.

Onim penzionerima koji su pravo na penziju stekli u tom entitetu ostaje da svoje slučajeve rješavaju pojedinačno.

Radovan Lulić pravo na penziju ostvario je 1990. godine kao inspektor Službe državne bezbjednosti. Penziju je primao do početka rata. Bugojno je napustio i otišao za Banju Luku.

Umjesto penzionih čekova iz Federacije, lista sudske spise i rješenja. Smatrajući da je ostvario pravo, prvi zahtjev za penziju podnio je 2003. godine.

“Imao sam stan u Bugojnu i bio sam povratnik. Zašto to naglašavam? Meni sad traže u najnovijem predmetu da ja podnesem uvjerenje o mjestu prebivališta, da sam se vratio i da imam zdravstveno osiguranje na području Federacije. Iskreno da vam kažem, to je apsurd”, kaže Radovan Lulić.

Tužba Evropskom sudu

Ni oni koji su se vratili u Federaciju BiH nisu ostvarili pravo na penziju.

Primjer je slučaj Duška Karanovića, koji se u Sarajevo vratio 2000. godine. Od tada je bezuspješno tražio da penziju prima od Federacije.

Kako se to nije desilo, 2007. godine tužio je Federaciju Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu i spor dobio.

Radovan Lulić kaže kako niko ne može da mu oduzme pravo na penziju i ukazuje na diskriminaciju.

“Otkud nekako da se to reguliše na način da mi iz Federacije penzioneri nemamo pravo na svoju penziju. Moj kolega, koji je izbjegao kao i ja, istog dana i živi u Beogradu, on ima pravo na penziju, a ja nemam. Razlika je što on živi u Beogradu, a ja u Banjaluci. Da li je to ključ problema?”, pita se Lulić.

Sporazum dva fonda

I Fond PIO Republike Srpske podnio je tužbu  protiv kolega iz Federacije.

“Iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje RS-a tvrde da su zbog nerešenog pitanja penzionera imali štetu od 768 KM ili oko 393 miliona evra. Sudski spor traje od 2005.godine i prošao je sve pravosudne institucije BiH. I dok se fondovi tuže, spore i dopisuju, penzioneri umiru. Onih koji su pravo na penziju ostvarili u Federaciji BiH, a žive u RS-u bilo je 38.000. Danas ih je 22.000”, izvještava Al Jazeerin reporter Vladimir Bobetić.

Istini za volju, Fondovi PIO u Federaciji i RS-u potpisali su sporazum koji je na snagu stupio 2000. godine.

On je predvidio da osobe koje su primale penziju od Fonda PIO Republike Srpske na dan 27. marta 2000. godine nastave da primaju  penzije od tog Fonda, čak i ako se nakon toga presele u Federaciju.

Fond PIO iz RS-a na osnovu preporuke entitetske Vlade sporazum je jednostrano raskinuo dvije godine kasnije. 

Pojedinačni sporovi

“Na penzionere koji traže penzije u Federaciji ne treba gledati kao na teret, već kao na ljude koji su svoje pravo na penziju ostvarili”, kaže Tomislav Kvesić, glasnogovornik Fonda PIO Federacije BiH.

Svi koji su se vratili na područje Federacije mogu aplicirati ukoliko žele da primaju penziju iz federalnog Fonda.  On tvrdi da niko nije ostvario pravo na penziju u Federaciji do 1992. godine.

“Dakle, u to vrijeme nije bilo ni Federacije, ni RS-a. Šta sad sa nekim ko je do 1991. radio u Sarajevu na teritoriji današnje Federacije, ali je 1989. radio u Banjaluci? Ne može se ovdje odlučiti da li je neko penziju zaradio ovdje ili ondje. Zaradili su na teritoriji tadašnje Republike Bosne i Hercegovine i primaju penziju ondje gdje žive”, objašnjava Kvesić.

Poslije odluke Ustavnog suda BiH donesene u petak, oni koji i dalje budu željeli da pređu u Federalni PIO, ostaje da problem rješavaju pojedinačnim sporovima sa Federacijom pred domaćim sudovima ili pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu.

Izvor: Al Jazeera