Oglasi

Povratak pripadnika ISIL-a: Obračun s ekstremizmom

Ako proces deradikalizacije ne uspije, država će se suočiti sa sasvim novim izazovima.
Bosna i Hercegovina već je donijela propis koji krivično tretira učešće njenih građana na stranim ratištimaAl Jazeera/Ilustracija

Nenajavljeno slijetanje vojnog aviona NATO-a na Međunarodni aerodrom Sarajevo u četvrtak uvečer vjerovatno je označilo početak jednog novog poglavlja u vanjskoj i sigurnosnoj politici Bosne i Hercegovine, posebno u odnosu na NATO, EU, SAD i uopće zapadni koncept sigurnosti i saradnje. Koliko god Bosna i Hercegovina i nije imala izbora u tome kako postupiti nakon što je SAD još početkom ove godine gotovo ultimativno zatražio od zemalja saveznica, članica NATO-a i svih drugih država da prihvate "svoje" ekstremiste iz Sirije, čini se da je odluka vlasti u Sarajevu da će "prihvatiti sve svoje državljane koji su ratovali na stranim bojištima i prema njima postupiti po zakonu" (Crnadak) bila jedna od politički mudrijih, posebno u aktuelnom kontekstu neprestanih objeda u vezi s "leglom terorizma u Bosni i Hercegovini".

Sedam boraca, šest žena i 12-ero djece

U Sarajevo su u četvrtak uvečer izručeni Jasmin Keserović, Senad Kasupović, Hamza Labidi, Miralem Berbić, Emir Ališić, Armen Dželko i Muharem Dunjić. Svi bivši borci, osim Dželke i Dunjića, prevezeni su u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, gdje su tokom noći održana ročišta u kojima im je određen pritvor i nastavak daljnje zakonske procedure, s obzirom na to da za njima već postoje međunarodne potjernice. Dželku i Dunjića preuzela je SIPA, čiji operativci upravo sada provode kriminalističku obradu i vjerovatno slijedi formiranje predmeta kako bi ih se pridružilo ostalima na procesuiranje u Tužilaštvu. Osim njih, u avionu je bilo još šest žena i 12-ero djece, čiji je identitet zasad nepoznat javnosti.

Poznato je da je Bosna i Hercegovina već donijela propis koji krivično tretira učešće njenih građana na stranim ratištima, a njegova primjena sada će biti vrlo važan test za Bosnu i Hercegovinu u očima međunarodnih faktora. Dakle, na izručene bivše pripadnike ISIL-a primijenit će se član 162 b) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine – "učešće u stranoj, vojnoj ili paravojnoj, parapolicijskoj formaciji na ratištima izvan Bosne i Hercegovine". Po tom paragrafu Sud Bosne i Hercegovine donio je već više od 20 presuda protiv bivših "isilovaca" koji su se posljednjih godina sami vraćali u Bosnu i Hercegovinu, kao što su i odlazili. Procesuiran je i jedan od organizatora (slučaj "Bilal Bosnić i drugi") te se može očekivati da će se i sada akcija bosanskohercegovačkog pravosuđa tokom istraga proširiti i na osobe koje su organizirale njihov odlazak.

Dugotrajne robije?

Također, sada ne treba očekivati da će biti nagodbi s Tužilaštvom Bosne i Hercegovine i minimalnih kazni za tu grupu pripadnika ISIL-a, čemu je pravosuđe u dosadašnjim postupcima bilo sklono. Upravo zbog međunarodnog praćenja tokom suđenja mogu se očekivati maksimalne kazne po navedenoj odredbi Krivičnog zakona, a to je deset godina zatvora. Uostalom, ministar sigurnosti Dragan Mektić i najavio je da "pripadnike terorističkih organizacija koji se vrate sigurno očekuje dugotrajni zatvor".

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

U slučaju da se tokom procesuiranja nekima dokažu djela terorizma i ratni zločini (ili su dosjei o tome već stigli zajedno s njima?) mogu se očekivati i maksimalne kazne kakve su već u Sudu Bosne i Hercegovine izricane za terorizam, kao, npr., u slučajevima: Topalović za ubistva hrvatske porodice u Konjicu – 42 godine, Jašarević za pucanje na Ambasadu SAD-a – 40 godina i Čaušević za napad autom bombom na PU Bugojno – 35 godina zatvora.

To će biti pravni aspekt novonastale situacije, a na nju će bitno utjecati i politički aspekt. Novi establišment u vlasti na najvišem nivou sada će se morati na neki način pred međunarodnim faktorima iskupiti za poslovičnu nesposobnost i nemoć da više od godine nakon izbora formira vlast. Sad kad je to konačno postignuto, nastojat će pokazati punu efikasnost upravo na ovoj situaciji – dok Francuska i još neke snažne države traže birokratsko-političke razloge da ne prihvate svoje državljane iz Sirije, Bosna i Hercegovina to spremno čini i naglašava da će se obračunati s vlastitim ekstremistima. Nova vlast time će svakako poentirati.

Rizik od nove radikalizacije

Zasad nije lako procijeniti kolika bi mogla biti eventualna šteta, tj. jesu li moguće agresivne reakcije radikaliziranih muslimana koje žive u Bosni i Hercegovini i više ili manje otvoreno izražavaju nezadovoljstvo postupanjem "kafirske vlasti". Konkretno, ključno je pitanje bi li dolazak bivših pripadnika ISIL-a mogao dodatno radikalizirati već radikalne krugove njihovih pristalica u mjeri da oni preduzmu terorističke akcije odmazde? Takav rizik svakako ne treba pokolebati pravosuđe Bosne i Hercegovine da adekvatno sankcionira bivše pripadnike pokreta Front al-Nusra ili Al-Kaide, ali mu obavještajno-sigurnosne službe moraju posvetiti operativnu pažnju po prvom prioritetu.

To prvo izručenje nije kraj priče o povratku radikalnih islamista u Bosnu i Hercegovinu. Od ranije je poznato da su američke i druge strane obavještajne službe istraživale najmanje 25 državljana Bosne i Hercegovine te je neminovno da još neki budu izručeni u Sarajevo. Nepotvrđene i nepotpune procjene govore da je na sirijsko ratište iz Bosne i Hercegovine u posljednjih šest godina otišlo približno 180 vojno sposobnih muškaraca, zatim da je tamo i otprilike 60 žena, njihovih supruga ili također djevojaka koje se bore te još najmanje 40-ero djece. Pedesetak pripadnika ISIL-a poginulo je. U Siriji je na slobodi još nepoznat broj njih koji borave u područjima van kontrole sirijskih ili rusko-turskih snaga ili su već napustili krizno područje i prešli u Libiju, kako procjenjuju neke strane sigurnosne službe.

Ne treba imati velika očekivanja od procesa deradikalizacije boraca, posebno u periodu boravka u zatvoru. Vjerovatnije je da će eventualne drakonske kazne izazvati razočarenje te ih dodatno radikalizirati, kao i njihove lokalne sredine gdje imaju pristalice, pa čak i latentne pristalice u zatvorskom okruženju. S tim u vezi, jasno je da je Bosna i Hercegovina, osim određenih političkih poena na međunarodnom planu, prihvatanjem i procesuiranjem "isilovaca" sebi proizvela sasvim novi problem, čije efekte, oblike i moguće razmjere razvoja sada nije moguće procijeniti. Stoga nova državna vlast mora kapitalizirati ovaj sada ojačani imidž Bosne i Hercegovine kao "pouzdanog partnera u borbi protiv međunarodnog terorizma i radikalizma" u odnosima prvenstveno sa SAD-om na način da isposluje dodatnu podršku, npr., na putu Bosne i Hercegovine ka NATO-u i u drugim aspektima učešća zemlje u sistemima kolektivne sigurnosti.

Žene i djeca poseban problem

Žene i djeca koji su doputovali prvim specijalnim letom, kao i svi sljedeći koji stignu, posebna su priča. Na prvi pogled problem s njima nije sigurnosne nego prvenstveno sociološke, socijalne, psihološke i humanitarne prirode. Naravno da je i ženama boraca potreban tretman u cilju deradikalizacije te je i pred njima dugotrajan proces ponovnog uklapanja u sredine iz kojih su otišle. Vjerovatno je da kod nekih taj proces neće biti uspješan i da slijede nove traume, i za njih i za sredine u koje dođu. Država će i s njima morati ozbiljno poraditi kako ne bi izrasle u ozbiljan i, također, sigurnosni problem.

Ekspert za pitanja terorizma i profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Vlado Azinović nedavno je iznio podatak da je Bosna i Hercegovina pripremila dva protokola – jedan za sigurnosno-pravno procesuiranje bivših boraca, a drugi namijenjen ženama i djeci. Prema tom drugom, najprije treba utvrditi stepen njihove traumatizacije i primarnih potreba. Taj protokol aktiviran je odmah po njihovom slijetanju, već na aerodromu. Pristupilo se utvrđivanju općeg psihofizičkog stanja i hitnih zdravstvenih potreba, a zatim njihovom transferu u imigracijski centar u Delijašu. Pred njima je svakako dugotrajan tretman.

"Pokušat će ih se postupno pripremiti za proces rehabilitacije i reintegracije u matične sredine, prije svega u njihove obitelji, koje ih već dugo očekuju", kaže Azinović. Upozorio je da među povratnicima sigurno ima nepovratno radikaliziranih osoba, pa će proces njihove reintegracije i rehabilitacije biti rizičan, dugotrajan i uvijek s neizvjesnim ishodom.

Psihologinja Senija Tahirović očekuje kod djece posljedice trauma i odrastanja u nesigurnoj atmosferi: "Postoji veliki rizik da te mlade osobe, kada se vrate u Bosnu i Hercegovinu, zbog trauma iskustva koje su imale razviju određene psihološke probleme, zbog kojih bi onda bili podložni za priključivanje nekim novim grupama, koje bi možda opet vodile ka nekim ekstremnim ponašanjima."

Ističe da je ključna adekvatna priprema sredine za njihov povratak: "Neophodno je pripremiti društvo, razviti klimu u sredini gdje se vraćaju da im se treba pomoći. To bi bio aspekt socijalne podrške tim mladim ljudima i njihovim majkama. A, s druge strane, njima će isto tako biti potrebna psihološka podrška za uključivanje u školovanje. Pretpostavljam da se većina te djece nije školovala, možda ni ne poznaju dobro naš jezik. Ima mnogo otežavajućih problema, faktora koji će njima otežati kasniju adaptaciju i uključivanje u normalne tokove života u Bosni i Hercegovini." Očito je da će posljedice njihovih trauma najdirektnije osjećati njihove porodice u koje će dospjeti. Zapravo, one koje ih budu željele prihvatiti. Postoje i porodice koje su svoje članove "prekrižile" nakon njihovog odlaska u Siriju.

Dakle, prvi avion je sletio i već prvog dana nakon toga postaje jasno da je politička spremnost države da se uhvati u koštac sa svojim dijelom globalnog sigurnosnog problema otvorila niz novih pitanja i opasnosti koje će biti samo naš teret, i to na svim nivoima, od porodice preko državnog sistema do sveukupnog društva.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.