Oglasi

Povratak političara koji je 'zatezao' odnose i u Hrvatskoj i prema regiji

Podrška SDP-a Zoranu Milanoviću kao predsjedničkom kandidatu za neke je razborita, ali tek će istupiti pravi rivali.
Zoran MilanovićMilanović, navodi Tanta, nikoga ne ostavlja ravnodušnim, ali je pitanje kakav je sentiment te neravnodušnostiLuka Stanzl/Pixsell

Nakon neočekivanog uspjeha Socijaldemokratske partije (SDP) na nedavnim izborima za Europski parlament u Hrvatskoj, kada su osvojili mandata koliko i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Predsjedništvo SDP-a je u ponedjeljak odlučilo kome će dati podršku na skorim predsjedničkim izborima nakon što je kandidaturu nešto ranije na Facebooku objavio pa potom i potvrdio bivši premijer i predsjednik te stranke Zoran Milanović.

Po nekima, radi se o političkom 'kapitalcu' čiji su povratak, nakon povlačenja iz politike odlaskom s mjesta premijera i predsjednika SDP-a prije nekoliko godina, neki priželjkivali, dok s druge strane ima mišljenja koja nisu naklonjena Milanoviću, načinu na koji je obavljao funkciju premijera i predsjednika stranke te njegovim političkim i ekonomskim konceptima, a često i ponašanjem na tim funkcijama.

No, sigurno je da su nakon dugotrajnog 'ispipavanja terena' i medijskih nagađanja o njegovoj kandidaturi, rijetke politički zainteresirane osobe u Hrvatskoj ove vijesti ostavile ravnodušnima, dok se čekaju nove najavljene ili nenajavljene kandidature, uključujući onu aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a riječ je o političaru koji je kao premijer znao političkim neistomišljenicima, ali i susjednim državama uputiti i vrlo nediplomatske poruke, kao kada je rekao da se u Beogradu vodi 'ćaršijska politika'. 

Oštra retorika i beskompromisni stavovi

Politički analitičar Ivan Rimac kaže da je optimizam koji naglo proizišao iz uspjeha na europskim izborima dao poleta u SDP-u da se krene aktivnije pozicionirati na političkoj sceni nakon dugog razdoblja neodlučnosti, nejasnih strategija i stavova te sukoba u stranci.

"Oni su u jednom trenutku izgubili praktički sve koalicijske partnere i sadašnje ponovno 'buđenje' ima potencijal da opet okupi jedan krug koalicijskih partnera koji će predstavljati ipak izvjesnu mogućnost da taj blok dobije više glasova nego što je dobivao u anketama javnog mnijenja i sličnih ispitivanja popularnosti stranaka ili političara", kaže Rimac.

Gjenero: Izazov za Grabar-Kitarović je Škoro

Gjenero smatra da je Milanović izabrao loš slogan svoje kampanje - "Predsjednik s karakterom".

"Ljudi ga pamte kao premijera i sjećaju se njegovih mušica, nezrelosti, pogrešnih poteza koji su proizlazili iz njegova karaktera".

Istovremeno, kaže, Kolinda Grabar-Kitarović iza sebe ima dobar mandat i u okršaju jedan na jedan, navodi, nema dileme o pobjedniku.

"Afirmirala se u međunarodnoj areni, ima dobre odnose i s europskim i američkim liderima, a svega toga Milanović nema. Kao premijer izolirao je Hrvatsku, nije funkcionirao niti unutar Europskog vijeća, niti unutar vodstva Europskih socijalista".

Prema njegovom mišljenju, izazov za Grabar-Kitarović je zapravo pojava Miroslava Škore, koji se kao mogući kandidat profilira desnije od nje. Na desnici i desnom centru nema dovoljno glasova da bi dva njihova kandidata mogla ući u drugi krug.

"Eventualno jačanje desnice moglo bi predsjednicu eliminirati iz drugog kruga i tada bi doista sve moglo postati moguće. Ako sve bude prema očekivanju, Milanović ima šansi ući u drugi krug, ali ne i iz njega izaći kao pobjednik protiv predsjednice Grabar-Kitarović".

Zoran Milanović bio je jedan od kandidata koje su razmatrali. Svoje prednosti, navodi, on ima - u prvom redu zbog političkog iskustva i jer je javnosti dobro poznat.

"On će sigurno imati prednost kod dijela lijevih glasača zbog svoje ne samo otvorenosti, nego vrlo oštre retorike u kojoj nema kompomisnih stavova koji su tipični, recimo, za [predsjednika HDZ-a i premijera] Andreja Plenkovića, ali i za neke SDP-ove političare. Tako da će sigurno biti zanimljivo kako će kampanja profilirati stvari - ne samo to kako se Milanović predstavlja, nego i kako reagira glasačko tijelo na taj nešto određeniji, jasniji retorički nastup ljevice".

Rimac: Svatko je dobrodošao

No, neki su već, ističe, primijetili da njegovo objavljivanje kandidature nije bilo u sjedištu SDP-a na Iblerovom trgu u Zagrebu, nego u Novinarskom domu te je po tome, smatra, jasna poruka da podrška Milanoviću ne znači ujedno i koaliciju sa SDP-om, da je svatko tko ga želi podržati dobrodošao i da to nema veze sa stranačkom politikom.

"To je simbolički potez koji će tek morati rezultirati izvjesnom podrškom drugih. Činjenica jest da za predsjedničke izbore podrška drugih predstavlja jedino preporuku stranke svojim simpatizerima da prihvate tog kandidata, ali ne ujedno i neku veliku pomoć jer glasači ipak sami odlučuju o tome koga će podržati".

Na ljevici će sada, navodi, biti teško naći još kadidata jer će prostor u velikoj mjeri biti sužen. Za razliku od toga, na desnici su za sada barem dva kandidata koji se ozbiljno spominju - Grabar-Kitarović, koju predsjednik HDZ-a poziva da objavi kandidaturu, te glazbenik Miroslav Škoro. No, o šansama bilo kojeg kandidata je za sada teško govoriti.

"Mjerenja popularnosti Kolinde Grabar-Kitarović su bila u vrijeme kad je ona bila jednostavno predsjednica i kad se nije raspravljalo o idućem krugu izbora. Sada kad se počnu pojavljivati protukandidati, dolazit će do cijepanja razmišljanja i podrške za pojedine kandidate. To više neće biti samo simpatičnost predsjednice i da li je netko podržava ili ne u funkciji predsjednice, nego će biti jednostavno ocjenjivanje koji od kandidata je bolji za koju skupinu glasača i na koji način oni svoja očekivanja pretaču u simpatije ili podršku pojedinom kandidatu", zaključuje Rimac.

Loša odluka može biti razborita

Odluka SDP-ovog vodstva da podupre kandidaturu Milanovića, smatra pak analitičar Davor Gjenero, primjer je kako loša odluka ponekad može biti razborita jer tom su odlukom predsjednik stranke Davor Bernardić i njegovi suradnici, kaže, spriječili izbijanje novog sukoba unutar stranke.

"Da je stranka odabrala nekog drugog, taj bi bio izložen snažnoj opstrukciji pobunjeničke skupine, koja od unutarstranačkih izbora do danas nastoji opstruirati i Bernardića i njegov tim. Ovako, nakon uspjeha na izborima za parlament EU što ga je postigla lista koju je formirao Bernardić, ovaj svojim protivnicima daje priliku da s lošim kandidatom na predsjedničkim izborima testiraju što oni mogu postići kod birača", navodi Gjenero.

Istovremeno, Bernardiću je svejedno kakav će biti ishod - ako Milanović izgubi, račun će se ispostaviti "pobunjeničkoj" skupini, a ako pobijedi, pobijedila je stranka.

Davor Bernardić je, kaže, nakon dugogodišnjih sukoba i otpora dijela stranke vodstvu, uspio konsolidirati SDP i umanjiti utjecaj onih koji su ga opstruirali u dosadašnjem mandatu, a to je sada dobro polazište i za buduću parlamentarnu kampanju. Ali nije, kaže, vjerojatno da će na rezultate tih izbora bitno utjecati rezultat predsjedničkih.  

"SDP ima veliku prednost pred HDZ-om u tome što, iako osvaja manje glasova na izborima, ima veći koalicijski kapacitet. Ipak, o izborima za Hrvatski sabor, koji će se održati u jesen iduće godine još je daleko prerano govoriti".

Ističe da je važno imati na umu da je predsjednik Republike jedini akter u nacionalnoj politici koji investituru dobiva izravno od naroda.

Gjenero: Regija nema razloga za veselje u ovom pokušaju

"Zato na takvo mjesto može biti izabran samo relativno nekonfliktan akter, koji može računati na čvrstu potporu jednog dijela biračkog tijela, ali i na to da u ostatku elektorata ne izaziva pretjerani animozitet. Sve su to osobine kakve Milanović nema".

Aktualna predsjednica, kaže, samo mora podsjetiti birače na rezultate svog mandata na međunarodnom planu - od deblokade odnosa sa susjedima, preko prevladavanja krize koja je u hrvatskoj vanjskoj politici nastala nakon pobjede Donalda Trumpa u SAD-u, jer je Hrvatska sva 'jaja' držala u košari Hillary Clinton, pa do lansiranja inicijative vertikalnog integriranja Europe, odnosno Inicijative triju mora.

Tanta: Podizanje razine arogancije

Tanta očekuje da će se ususret izborima razina arogancije podići, no za ozbiljnije analize treba pričekati objavu kandidature Grabar-Kitarović.

"Pritisak s desnice za njenu kandidaturu već neko vrijeme postoji, jučer je na proslavi to rekao i premijer Plenković, priča se i o Miroslavu Škori koji bi sigurno mogao ujediniti ekstremnu desnicu, baš onu koja je HDZ-u okrenula leđa, a s Pantovčaka se čuje samo 'cvrkut ptica' i ne sasvim jasan istup Vladimira Šeksa o kompromitirajućim materijalima. Sve to može pomoći, ali i odmoći Zoranu Milanoviću u utrci za Pantovčak".

S druge strane, Grabar-Kitarović od prvog dana svoje kampanje radi na dugom mandatu, Hrvatsku je obišla konstantno izmještajući ured i susretala se s građanima. Istovremeno, na Pantovčaku su se, kaže, stvari izmijenile te su dojučerašnji savjetnici postali protivnici i ne ustručavaju se javno govoriti protiv predsjednice, što je uteg koji će nositi u kampanji.

"A nikako joj u prilog ne ide nadasve čudan odnos između nje i premijera Plenkovića. Njeno predstavljanje kandidature će dati dosta odgovora na pitanje tko je uz nju, a tko protiv".

"Za razliku od toga, u vrijeme dok je Milanović bio premijer, Hrvatska je bila ocijenjena kao najmanje moćna članica EU-a jer niti je njen premijer utjecao na rad Europskog vijeća, niti je njena diplomacija bila 'konzultirana' u nekim važnijim lobističkim akcijama unutar EU-a".

Na pitanje bi li i zašto Milanovićeva kandidatura mogla zanimati zemlje u regiji s obzirom na njegovu politiku prema susjedima kada je bio premijer, Gjenero kaže da on nije imao prijateljski odnos prema zemljama u regiji ni na koji način.

"Njegova poruka u [prijašnjoj] kampanji je bila da Hrvatska ne može Hrvate u BiH eventualno ostaviti same s Bošnjacima u Bosni. On je de facto prešutno podržavao politiku Dragana Čovića u BiH. Sa Srbijom je odnose zategnuo kao niti jedan njegov prethodnik. Sa Crnom Gorom nije napravio nikakav iskorak i nikakvu korist. Sa Slovenijom je u njegovo vrijeme donesena odluka o izlasku iz arbitražnog postupka, što je sad sporno u odnosima dviju država. Dakle, niti jedna od susjednih država nema se razloga veseliti nekakvom Milanovićem pokušaju da se vrati u političku arenu u Hrvatskoj".

Tanta: Nema dojma promišljenosti i spremnosti

Komunikacijski stručnjak Petar Tanta kaže kako je Milanović je za SDP odličan kandidat, prepoznatljiv široj javnosti, s određenom dozom prepotencije i upravo onakva osoba  koja će aktualnu predsjednicu izazvati na 'dvoboj'.

S druge strane, dojam njegovog obraćanja je, smatra, da se nije previše razmišljalo, pa ni o organizaciji, a nikakav službeni brending, kaže, ne postoji.

"Govor je bio u Milanovićevom stilu, iz glave, pomalo melankoličan, kao da se drži govor u lokalnoj zajednici. Osim floskula o laganju političara, ništa drugo mi nije ostavilo dojam promišljenosti i spremnosti na trenutak izlaska na predsjedničke izbore. Dojma sam da je netko rekao taj ponedjeljak 'mogli bi danas HDZ-u pomrsiti planove i baš za vrijeme proslave njihovih 30 godina najaviti kandidaturu', pa se ta ad hoc konferencija za medije učinila kao dobra ideja", navodi Tanta.

Bernardiću je, navodi, dosadilo gubiti na dnevnom planu te je odlučio zaigrati na veliko, a postoji mogućnost da će tu doći do konsolidiranja ljevice i zato je ovo odlična prilika da SDP vrati silne mjesece gubitka popularnosti. No, upitnici i dalje stoje.

"EU izbori su jedno, a predsjednički nešto sasvim drugo. Pitanje je performansa i logistike koja najviše dolazi do izražaja na ovakvom tipu izbora“.

Pitanje je kakav je sentiment neravnodušnosti

U samoj utrci, kaže, Milanovića ne treba u startu prekrižiti, ali smatra da je on izvrstan motivator za glasače aktualne predsjednice, koji se ne mogu pomiriti s njegovom pojavom.

Za pobjedu mu, ističe, treba konsolidiranje cjelokupne ljevice, jaka financijska potpora te stručnjak s domaćim iskustvom koji će ga odgovarati od nepromišljenih izjava i promašenih poteza, kojima je, kako kaže, sklon.

Milanović, navodi, zasigurno nikoga ne ostavlja ravnodušnim, ali je pitanje kakav je sentiment te neravnodušnosti.

"Usudio bih se reći da se ljudi više vesele okršaju nego samom činu izbora. Ne gledaju se više obećanja i razvojne strategije već samo tko će kome spustiti i kako će to izgledati u medijima . To, nažalost, nije dobro za razvoj demokracije i ocrtava stupanj nezainteresiranosti elementarnim problemima države. Nažalost, to je posljedica estradizacije koja je ušla na velika vrata s populistima poput Živog zida", zaključuje Tanta.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.