Oglasi

Potraga za vakcinom protiv COVID-19 kao utrka u naoružanju

Svjetske sile su ušle diplomatsku i lobističku borbu za narudžbe vakcine protiv korona virusa i njenog tržišta.
Šta će se desiti sa siromašnim i zemljama u razvoju u svjetskoj utrci za lijekom?EPA

Već je jasno da razvijanje efikasne vakcine protiv korona virusa više nije samo medicinsko pitanje, već pitanje nacionalne sigurnosti za razvijene zemlje i ponovno pokretanje ekonomije, te se njena nabavka upoređuje s utrkom u nabavci naoružanja. Stoga se međunarodno takmičenje za razvoj vakcine može posmatrati kroz prizmu geopolitike, gdje će velike sile i njihovi saveznici tražiti prednosti za sebe, voditi političku borbu za prestiž i sfere utjecaja.

Nabavka vakcine tako postaje stvar vanjske politike velikih sila. Velika Britanija je već potpisala četiri ugovora o kupovini vakcinhe od različitih proizvođača, koji pokazuju najbolje rezultate u razvijanju lijeka, osiguravši 250 miliona doza potencijalne vakcine. Sjedinjene Američke Države i Evropska unija također su osigurale stotine miliona doza. Rusija je, s druge strane, objavila da je razvila vlastitu efikasnu vakcinu.

"[Ruski predsjednik] Vladimir Putin tvrdi da je Rusija prva razvila cjepivo; američki predsjedenik Donald] Trump uvjerava birače da će ga SAD imati prije izbora. Kina tvrdi da njena cjepiva u 90 posto slučajeva potiču stvaranje antitijela. Tri zemlje imaju svoje jasne vanjskopolitičke motive", ističe stručnjak za geopolitiku i međunarodne odnose Branimir Vidmarović, saradnik na Sveučilištu "Juraj Dobrila" u Puli.

Bespoštedna borba najvećih 'igrača'

Objašnjava da se Rusija nada da će ojačati svoj ugled velike sile i pokazati svijetu da je odgovoran igrač te, po mogućnosti, uvjeriti Zapad da treba ukinuti sankcije. Kina pokušava sanirati štetu počinjenu pandemijom i žestokom antikineskom kampanjom na Zapadu te sačuvati izglede za razvoj ekonomskih odnosa s EU-om i prestiž u Africi, Latinskoj Americi te zemljama koje su obuhvaćene incijativom "Pojas i put". S druge strane, SAD želi dokazati da mu u nauci i tehnologiji niko ne može parirati te iskoristiti to za daljnju politiku suzbijanja rasta Kine i Rusije, kaže Vidmarović.

"Unatoč tome što je pandemija opći problem, a cjepivo bi u idealnom svijetu trebalo biti javno dobro, u stvarnosti doista vidimo 'sekuritizaciju' procesa razvoja cjepiva i vezanih narativa. Dosta se govori o hakerskim napadima, sabotažama, krađi tehnologija... Postoji mogućnost da će, nakon završetka razvoja cjepiva, velike sile proglasiti tuđe cjepivo nesigurnim ili čak prijetnjom za zdravlje svojih građana. Zasad ne vidim da bi, na primjer, Washington mogao koristiti rusko ili kinesko cjepivo. Poput odraza borbe za 5G dominaciju, vlade se već sada upuštaju u diplomatsku i lobističku borbu za narudžbe i tržišta. Tako je SAD potpisao ugovor s francuskim Sanofijem, što je strahovito naljutilo francusku vladu, koja smatra da domaći proizvođači moraju gledati javno dobro i EU."

Šta će se onda desiti sa siromašnim i zemljama u razvoju u toj svjetskoj utrci za lijekom? Da li će većina dostupnih doza, barem u prvom periodu kada se otkrije efikasna vakcina i kada ih ne bude dovoljno, završiti u rukama moćnih sila?

Zbog ove mogućenosti pokrenuta je globalna inicijativa COVAX, čiji je cilj ravnopravan pristup vakcinama, odnosno osigurati da 20 posto stanovništva zemlje koja se pridruži ovoj inicijativi bude vakcinisano. Nju predvode Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), vakcinalna alijansa GAVI i druge međunarodne organizacije. Inicijativom je za sada obuhvaćeno devet potencijalnih vakcina protiv COVID-19, a njena svrha je da zemljama potpisnicama, kojih je trenutno 172, obezbijedi ukupno dvije milijarde doza vakcine do kraja 2021. godine. Zemlje prve uplate novčanih sredstava namijenjenih razvoju vakcina moraju izvršiti do početka oktobra.

Ipak, bogate zemlje moći će nabaviti dodatne doze vlastitim ponudama prema farmaceutskim kompanija, dok će istovremeno donirati novac ovoj inicijativi kako bi zemlje s najnižim dohotkom primile određenu količinu doza.

Trumpova strategija razlaza sa svima

"Svaka će zemlja prvo nastojati osigurati cjepiva za sebe. Nakon toga cjepiva će se distribuirati po prioritetnim zemljama i standardnim ekonomskim i vojnim kriterijima. Važniji partneri će prvi dobiti cjepiva. To stvara problem za zemlje u razvoju, siromašne zemlje. Jer, osim zdravstvenih problema, otvara put ka uporabi cjepiva kao alat prisile i neo-kolonizacijske politike. Afrički GAVI, nažalost, teško može učiniti proboj bez podrške krupnih igrača", smatra Vidmarović.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Sanja Vujačić, politologinja, analitičarka i dopisnica iz Francuske te savjetnica za međunarodnu saradnju, ističe momenat u kojem se desila korona kriza usred, kako dodaje, "krize oksidentalizma", odnosno krize vjere u superiornost Zapada i urušavanja unipolarnog svijeta u kojem je Zapad, putem Amerike, dominirao u svijetu. Objašnjava da je potkopavanja te "američke izvrsnosti" počelo napadima 11. septembra 2001. godine i potezima predsjednika Georgea W. Busha nakon toga, da bi za vrijeme mandata Baracka Obame došlo do povlačenja iz Evrope, odnosno strategije "leadership from behind" (vodstvo iz pozadine), kojom je najavljeno da SAD više ne želi uvijek biti na prvoj liniji fronta. Ovu strategiju je Donald Trump konačno i utvrdio.

"Vjeran svome opredjeljenju, on nije pokazao spremnost niti za koordinaciju napora u borbi protiv COVID-19 unutar zapadnog tabora. Usred pandemije, jedina koherentna linija njegove vanjske politike ostala je upravljanje povlačenjem SAD-a s međunarodne scene. Dakle, ne samo da su Sjedinjene Američke Države namjerno potkopale temelje svog vodstva, već se i Kina znatno razvila pod utjecajem vlastite dinamike. Rusija, Iran i Turska ojačale su svoje pozicije u svijetu, onoliko koliko su oslabile one europske. Sukobi unutar NATO-a dovedeni su do paroksizma. Tako nas je pandemija zatekla u definitivno multipolarnom svijetu, bez pravog vođe. Kakofonija oko pristupa sanaciji pandemije - odnosno modusa operandi za izradu i distribuciju cjepiva - blokirala je zapadni tabor. Promatrana u tom kontekstu, utrka za cjepivom najviše se nalazi u funkciji odgovora na pitanje da li upravo proživljavamo definitivan kraj američkog vodstva ili je on reverzibilan", kaže Vujačić.

Prema njenom mišljenju, zbog zdravstvene krize stanovnici demokratskih društava više ne reagiraju na ekonomsku i socijalnu krizu, odnosno produbljivanje svih oblika nejednakosti, za šta je nemoguće naći odgovor u okviru "planetarno plebiscitiranog ultraliberalnog financijskog kapitalizma". Razvijanje vakcine, dodaje, treba gledati i u tom svjetlu neoliberalnog kapitalizma, gdje je cilj maksimalni profit.

"Utrka u pronalasku cjepiva tretirana je kao utrka u naoružanju. Pronalazač koji drugima nametne način zaštite od COVID-19, dakle, najprije efikasno cjepivo, ostvarit će najveću zaradu."

Ovisni o donacijama i dobroj volji milijardera

Zbog toga je, smatra Vujačić, nužnu vakcinu protiv COVID-19 proglasiti svjetskim javnim dobrom te subvencionirati njenu distribuciju u siromašnim državama putem za to predviđenog, specijalnog fonda kao što je COVAX.

"Francuska se, na primjer, obvezala povećati svoju kontribuciju tom fondu za 100 milijuna eura. Rizik od smanjene pristupačnosti cjepivu nalazi se upravo u predloženom modelu njegove dostupnosti. Koncipiran prema postojećem ultraliberalnom obrascu, on je jednako ovisan o donacijama, o dobroj volji milijardera, koliko o preuzetim obvezama ionako prezaduženih zapadnih država, u kojima je COVID-19 dodatno ubrzao pauperizaciju stanovništva. Stoga bi preživljavanje prosječnog Europljanina više moglo biti ugroženo dodatnim poreznim opterećenjima nego COVID-19 te generirati snažne socijalne nemire."

Međutim, postavlja se pitanje da li je moguće da određene zemlje ograniče, odnosno zabrane izvoz vakcine, kao što se, recimo, desilo sa zaštitnom medicinskom opremom zbog njenog nedostatka u nekim evropskim zemljama na početku pandemije?

"Takav scenarij je realan. Prije svega mislim na administraciju američkog predsjednika Trumpa, ukoliko se cjepivo doista razvije prije izbora ili ako osvoji drugi mandat. Druge zemlje će imati manje iskušenja, jer su njihovi vanjskopolitički ciljevi drugačiji", zaključuje Vidmarović.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.