Oglasi

Potraga za vakcinom: Od 18 mjeseci do 10 godina

Medicinsko rješenje za bolest COVID-19, koja se pojavila krajem prošle godine i šokirala svijet, još nije pronađeno.
Neki stručnjaci gaje opreznu nadu da bi vakcina mogla biti spremna za 18 mjeseciEPA

Od medicinskog osoblja potpuno iscrpljenog zbrinjavanjem desetaka hiljada oboljelih od bolesti COVID-19 do milijardi ljudi zatvorenih u kućama kako bi usporili pandemiju, svi iščekuju samo jedno – vakcinu.

Medicinsko rješenje za bolest koja je šokirala svijet krajem 2019, kada je izbila u Kini, te u pohodu planetom zarazila gotovo milion ljudi i usmrtila ih više od 30.000, još nije pronađeno.

Sredinom januara kineski naučnici sekvencionirali su genom virusa i podijelili to s kolegama u svijetu, davši im znak da krenu u utrku za pronalazak lijeka, prenosi Hina.

Pristupi dramatično variraju – od istraživanja postojećih lijekova, koji bi mogli biti potencijalna terapija za COVID-19, preko eksperimentiranja s prenamjenom nekih dobro poznatih lijekova do primjene najnovijih tehnologija kako bi se dobio radikalno novi tip vakcine.

Nešto više od 60 dana otkad je sekvencioniran virus i podijeljen svima u svijetu na ljudima su počela prva ispitivanja potencijalne vakcine.

Prosjek za vakcine 10 do 15 godina

Direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus pozdravio je to kao "nevjerovatno postignuće", a stručnjaci gaje opreznu nadu da bi vakcina mogla biti spremna za 18 mjeseci.

Za naučnike bi taj rok bio rekordno kratak, a mnogim oboljelima predug.

Seth Berkley, čelnik Globalnog saveza za vakcine (GAVI), upozorava da je u prosjeku potrebno 10 do 15 godina da lijek bude razvijen, prođe ispitivanja, dobije licencu i počne masovna proizvodnja iako je, npr., vakcina protiv ebole razvijena u pet godina.

Naučnici će pokušati "dramatično skratiti" vrijeme potrebno za razvoj vakcine, ali će naposljetku sve zavisiti od procesa testiranja i pronalaska pravog imunološkog odgovora.

"Moramo biti sigurni da je vakcina sigurna za upotrebu za milijardu ljudi", kaže Berkley.

GAVI osniva fond koji bi bio dostupan siromašnim državama kako bi i one mogle odgovoriti na krizu i poziva svjetske čelnike da učine sve kako kako bi potencijalni lijek i vakcina bili dostupni svima.

Zabrinuta zbog mogućeg izostanka saradnje u borbi protiv virusa, grupa najbrže rastućih ekonomija (G20) objavila je u četvrtak da izdvaja 5.000 milijardi dolara za poticanje svjetske ekonomije te obećala "raditi zajedno kako bi poticala istraživanje i razvoj vakcine i lijekova".

Unos niza genskog materijala virusa

CEPI, globalna organizacija sa sjedištem u Oslu (Koalicija za inovativna rješenja za pandemije), pozvala je na prikupljanje dvije milijarde dolara podrške za razvoj vakcine.

Sjedinjene Američke Države objavile su da će finansirati nekoliko kompanija posredstvom svog Ministarstva zdravstva i Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH).

Tradicionalna metoda razvoja vakcina, zasnovana na načelu iz doba razvoja vakcina protiv variole 1796, sastoji se u uvođenju modificiranog dijela zaraznog agensa u tijelo kako bi se stimulirao imunološki sistem, a da se pritom tijelu ne naškodi.

No, nove tehnike ciljaju imunološki sistem na drugačiji način, unoseći u njega niz genskog materijala virusa.

Nekoliko sedmica nakon što su kineski naučnici sekvencionirani genom korona virusa učinili dostupnim svima u svijetu, ekipa naučnika s Univerziteta Texasa u Austinu stvorila je repliku koja se veže na ljudske ćelije i zaražava ih.

Taj model-replika danas je osnova za razvoj potencijalne vakcine.

Američki NIH sarađuje s kompanijom Moderna na razvoju vakcine koristeći se genskom informacijom proteina tako što ga uzgaja u mišićnom tkivu čovjeka umjesto da ga ubrizgava.

Ta informacija pohranjuje se "glasničkoj RNK" (mRNK), koja prenosi genski kod iz DNK na ćelije.

"Prednost te metode jest to što je zaista brza", kaže Jason McLellan, voditelj istraživačke ekipe na Univerzitetu Texasa u Austinu.

U martu počela ispitivanja na ljudima

Ispitivanja na ljudima počela su u martu i, bude li sve išlo po planu, vakcina bi mogla biti dostupna za godinu i po, kaže Anthony Fauci, prvi čovjek NIH-a.

Francuski proizvođač lijekova Sanofi odabrao je drugačiji pristup.

U partnerstvu s američkom vladom koristi se tzv. rekombinacijom platforme DNK.

Uzima DNK korona virusa i kombinira ga s DNK bezopasnog virusa te tako stvara hibrid koji izaziva imunološki odgovor.

Antigen koji on proizvodi može se zatim povećati.

Takvom tehnologijom Sanofi se već služi kao osnovom za razvoj vakcine protiv gripe.

Kompanija podsjeća da je takvom metodom razvila vakcinu protiv SARS-a, koja je djelomično zaštitila životinje.

Dok svijet čeka na vakcinu, naučnici eksperimentiraju s drugim postojećim lijekovima kako bi pronašli lijek za teško oboljele.

WHO je odabrao četiri lijeka ili kombinacije lijekova za veliko globalno ispitivanje, koje uključuje pacijente od Argentine do Tajlanda.

To su eksperimentalna antivirusna terapija remdesivir; kombinacija dva lijeka za HIV, lopinavir i ritonavir; ta dva lijeka, uz kombinaciju interferona beta, lijeka za imunosni sustav i antimalarik klorokin.

Remdesivir je već u konačnoj fazi kliničkih ispitivanja u Aziji i ljekari u Kini kažu da se pokazao efikasan u borbi protiv bolesti.

Kombinacija lopinavir-ritonavir razočarala

Razvijen je da se bori protiv drugih virusa, uključivo ebole (protiv koje se pokazao nedjelotvoran), ali zasad još ni za šta nije odobren.

Remdesivir ulazi modificiran u ljudsko tijelo kako bi postao sličan jednom od četiri bloka DNK zvana nukleotidi.

Benjamin Neuman, virolog na Univerzitetu Texasa, objasnio je za agenciju AFP da virusi, kad sami sebe kopiraju, "čine to brzo i pomalo traljavo", što znači da mogu ugraditi remdevisir u svoju strukturu, a ljudske ćelije, koje su preciznije, takvu grešku neće učiniti.

Ako virus u sebe ugradi remdesivir, taj lijek dodaje neželjenu mutaciju, koja može uništiti virus.

U ranim ispitivanjima kombinacija lopinavir-ritonavir dala je razočaravajuće rezultate u studiji na 199 pacijenata iz Wuhana, žarišta bolesti u Kini.

Ti rezultati objavljeni su u martu u časopisu New England Journal of Medicine.

Naučnici su zaključili da lijekovi nisu znatno poboljšali kliničke rezultate.

Američki predsjednik Donald Trump oduševljeno je govorio o lijekovima kao što su hidrohlorokin (HCQ) i hlorokin (CQ), a riječ je o sintetičkim oblicima kinina, koji se koristi za liječenje malarije.

HCQ, koji je manje štetan, koristi se i kao protivupalni lijek protiv reumatoidnog artritisa i lupusa.

U ranim studijama u Francuskoj i Kini HCQ obećava, ali Fauci upozorava da se skromne dosad provedene studije mogu smatrati "anegdotalnim" dokazom.

Konačno, ti lijekovi nisu bezopasni.

Nuspojave nesvjestica, konvulzije, smrt

Među nuspojavama mogu biti nesvjestica, konvulzije, čak iznenadna smrt zbog srčanog zastoja, kaže Michael Ackerman, kardiolog na Klinici Mayo.

Regeneron je lani razvio intravenozni lijek, za koji se pokazalo da znatno povisuje stopu preživljavanja oboljelih od ebole, koristeći se "monoklonalnim antitijelima".

Postupak se sastoji u genskoj modifikaciji miševa, kojima se ugrađuje sistem sličan ljudima.

Miševi su zatim izloženi virusu ili njegovom oslabljenom obliku kako bi proizveli ljudska antitijela, kaže Christos Kyratsous, potpredsjednik istraživačkog odjela kompanije.

Ta antitijela zatim su izolirana i skenirana kako bi se pronašla ona najsnažnija među njima i zatim su uzgajana u laboratorijama.

Poslije se pročišćuju i ljudima ubrizgavaju intravenozno.

Taj lijek mogao bi djelovati i kao terapija i kao vakcina, zavisno od doziranja, iako bi njegovi efekti bili samo privremeni.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.