Postaje li Von der Leyen najmoćnija predsjednica Komisije ikad?

Šefica Komisije bit će ocjenjivana po tome hoće li ogromna svota novca utjecati na neophodnu obnovu Evrope, piše 'Zeit' (EPA)

Koji je ispravan plan za privredni spas Evropske unije od pandemije korona virusa muči nemačke komentatore, dok istovremeno lome koplja oko toga da li je prerano potpuno ukinuti antikorona mere.

Ekonomski dnevni list Handelzblat navodi, pak, da bi u Nemačkoj trebalo da budemo zahvalni “štedljivoj četvorci” – Austriji, Holandiji, Danskoj i Švedskoj – koja se protivi nemačko-francuskom spasilačkom planu, koji uključuje i zajedničko zaduživanje.

“Ni ovde niko ne želi da uleti u dužničku uniju. Pametni levičarski ekonomisti vole da ističu da je Nemačka, navodno, odgovorna ‘samo’ za četvrtinu duga. To je potpuna besmislica. Finansijska tržišta računaju na kreditnu sposobnost Nemačke. To je bio slučaj sa uvođenjem evra, kao i pri uspostavljanju Evropskog stabilizacionog fonda u toku dužničke krize. Ali, ako se pojave sumnje u kreditnu sposobnost Nemačke, održivost duga cele Evrope je u opasnosti”, piše taj uticajni ekonomski dnevnik i dodaje da bi “zagovornici zajedničkih evropskih obveznica ovo trebalo odavno da javno priznaju”.

Iako je slično protivljenje planu Merkel–Makron prošle sedmice izneo i uticajni Frankfurter algemajne cajtung, uzdajući se u veto “štedljive četvorke”, ovog puta taj list poziva na kompromis dve strane.

“Budućnost Evropske unije zavisi od toga da se svi malo popuste. Ako šefovi država i vlada nisu sposobni da to urade, to neće biti neuspeh EU-a nego nacionalnih država”, piše Frankfurter algemajne cajtung.

To što je taj konzervativni list prvi put u komentaru delom prihvatio ideju da se teško pogođenim ekonomijama unutar EU-a daju i bespovratna finansijska sredstva, ali u ograničenom iznosu, na društvenim mrežama su pojedini uticajni ekonomisti prokomentarisali rečima da se “voda zaledila u paklu”, tj. da se dogodilo nešto nemoguće. Na iznenađenje mnogih, kancelarka Merkel je za plan sa Makronom proteklih dana dobila iznenađujuće široku podršku među nemačkim konzervativnim političarima, a delom i komentatorima.

Svaka milijarda povećava moć šefice Komisije

Predlog Evropske komisije da spasilački paket bude težak 750 milijardi evra Tagesšpigel ocenjuje kao “pokušaj da se sačuva evropsko unutrašnje tržište i buduća održivost privrede na ovom kontinentu”. Zbog toga nedeljnik Cajt ocenjuje da će Ursula fon der Lajen “postati najmoćniji predsednik Evropske komisije ikada”.

“Šefica Komisije biće ocenjivana po tome da li će ogromna svota novca uticati na neophodnu obnovu Evrope. To će, pak, biti jedino moguće ako novac ode na prave projekte i u prave ruke”, piše Cajt.

Levo orijentisani Tagescajtung ocenjuje da je svojim predlogom od 750 milijardi evra Evropska komisija namerno premašila predlog koji su predstavili Makron i Merkel, koji su pozivali na korona fond od 500 milijardi evra.

“‘Štedljiva četvorka’ je već odbacila plan, ali je sada Evropska komisija promenila stvari tako da plan Makrona i Merkelove izgleda kao kompromis. Holanđanima i Dancima je data prilika da se saglase sa znatnim davanjem pomoći i da, kada odu kući, mogu da kažu da su sprečili planove Evropske komisije, samim tim ‘ono najgore'”, navodi taj dnevni list.

I Velt smatra da svaka milijarda daje šefici Komisije dodatni uticaj u Evropi, dodajući da ona primaocima pomoći može da kaže da troše novac, pre svega, na zaštitu klime i digitalizaciju.

“Sada milijarde i milijarde mogu da odu direktno iz Brisela na e-autobuse i električnu mrežu. Ovo je ogromna šansa za Evropu”, smatra Velt, ističući da bi novac iz budžeta EU-a mogao napokon da “ide prevashodno na infrastrukturu koja omogućava rast, a ne na poljoprivredna gazdinstva i programe ulepšavanja sela”.

I Rajn Nekar cajtung podržava predlog Komisije, ali se pita da li je ispravno sav novac dati bespovratno. Taj dnevni list iz Hajdelberga smatra da je to onda “teret za budućnost koji će – ako ćemo iskreno – uveliko snositi nemački poreski obveznici”.

Cela stvar je za Noje osnabriker cajtung riskantan manevar, ali ocenjuje da su problemi tako veliki da polovične mere ne bi pomogle. Taj list piše da su mere dobre iz dva razloga: “Ojačavaju koheziju unutar EU-a i stabiizuju unutrašnje tržište, od kojeg zemlje, poput Nemačke, imaju naročito veliku korist.”

Mjere protiv korona virusa ukinute u Tiringiji

Nemački mediji su se proteklih dana prilično bavili time što je premijer istočnonemačke pokrajine Tiringije Bodo Ramelov odlučio da potpuno ukine sve antikorona mere u toj pokrajini. Za list Der noje tag “ovaj stepen ignoracije i ležernosti vodi direktno u stvarno zatvaranje italijanskog ili španskog tipa”, dok Merkiše odercajtung navodi da brojke, pak, dokazuju da je Ramelov u pravu.

“Opasnost da ćete se inficirati negde između Altenberga i Ajzenbaha je zapravo mala. Protivno tome govori to da pandemija u Tiringiji još nije prošla. Ona je samo – a to mnogo znači – pod kontrolom”, navodi list iz Frankfurta na Odri, dodajući da će lokalni političari i zdravstveni radnici morati da odluče da li će i u kojem obliku javni život ponovo biti ograničen ako dođe do novih žarišta.

Rajn cajtung piše, pak, da je, bez obzira na to što broj slučajeva opada, ova pandemija i dalje nepredvidljiva.

“Preostali slučajevi su bez sumnje koncentrisani u jasno definisanim klasterima, kao što su porodice, kvartovi ili domovi za negu. To pokazuje koliko su važna opšta pravila držanja odstojanja i opreza, koje Tiringija sada ukida. Nova žarišta u Leru i Frankfurtu, koja su se pojavila u zatvorenim prostorima, takođe bacaju svetlo na opasnosti koje će uslediti sa hladnijim delom godine”, piše taj dnevni list i dodaje da, “ako druge pokrajine budu sledile primer Tiringije, biće gotovo nemoguće kontrolisati virus i primeniti drugo zatvaranje. Onda nećemo imati debatu o činjenicama i željama nego o životu i smrti.”

Rat tabloida i virusologa

U debati o opravdanosti antikorona mera u Nemačkoj je izbio i pravi medijski rat između najtiražnijeg nemačkog tabloida Bild i vodećeg nemačkog virusologa Kristijana Drostena, koji savetuje nemačku vladu. Bild je objavio tekst “Škole i vrtići zatvoreni zbog pogrešne studije o koroni”, optuživši Drostena da je u studiji izveo pogrešne zaključke. Tabloid je Drostenu dao sat vremena pre puštanja teksta u štampu da odgovori na tvrdnje koje su “potkrepili” kritikama statističara koje su date u početnoj proceni naučne studije.

Međutim, tog trenutka počinje pravi mali rat na društvenoj mreži Tviter kada Drosten objavljuje da mu ne pada na pamet da u roku sat vremena odgovara na optužbe. Kao u nekom trileru, na Tviteru se pojavljuju citirani eksperti, koji se distanciraju od navodnih kritika Drostenove studije, tvrdeći da im je Bild izvukao izjave iz konteksta.

Bild, međutim, nije odustajao od borbe. Nalazi još jednog kritičara studije, koji ne odustaje od napada na Drostenov rad. U raspravu ulaze brojne poznate ličnosti i ubrzo to prepucavanje postaje i tema brojnih medija. I uzalud su novinari koje prate nauku ukazivali da je Bild koristio materijal koji sadrži interne kritike koje su u proceni naučnog rada uobičajene i poželjne, ali ne znače da je studija pogrešna.

Uzalud, jer se javnost već podelila na za Bild i protiv njega, tj. za Drostena i protiv njega.

Opomena za automobilsku industriju

Ali, osim korona virusa i ekonomskih posledica koje je donela pandemija, nemačke komentatore je zaokupila i odluka Saveznog vrhovnog suda da potvrdi odluku pokrajinskog suda da je Folksvagen obavezan da plati odštetu vlasnicima modela vozila sa dizelskim motorima koji su naštelovani da na ispitivanju izduvnih gasova pokazuju lažne, smanjene vrednosti.

Za Badišen nojsten nahrihten to je “crni dan ne samo za Folksvagen nego za celu automobilsku branšu” te poručuje rukovodstvima svih nemačkih automobilskih giganata da je shvate ozbiljno. I Hesiše niderzeksiše algemajne smatra da je to “pravni šamar u lice” Folksvagenu, ali i “velika pobeda za potrošače”.

“Penzioner iz pokrajine Rajna-Palatinat pobedio je globalnog igrača. Folksvagenu preti još dodatnih zahteva za nadoknadu štete jer još 60.000 slučajeva nije rešeno”, navodi list i podseća da je to šamar i za političare, jer i oni imaju udeo u Folksvagenu posredstvom pokrajine Donja Saksonija, u kojoj je sedište tog giganta. “Premijer Donje Saksonije Stefan Vajl, koji je od 2013. bio u Nadzornom odboru Folksvagena, nije ništa preduzeo. Skandal je izašao na videlo u SAD-u, a ne u Nemačkoj. Da li bi inače nemački kontrolori prespavali ili bi zatvorili oči?”

Rojtlinger general ancajger upozorava da nije primereno seiriti, jer su mnogi poslovi u Nemačkoj vezani za automobilsku industriju.

“Ona je ključna industrija. Proizvođači automobila se oslanjaju na ovaj argument. On im je otvorio vrata prema politici. I to je bilo u redu sve dok su time osiguravani legitimni interesi nemačke industrije. Ali, ova politika unutar jednog kružoka je stvorila megalomaniju Folksvagena, zbog kojeg se uopšte i dogodio skandal sa dizelskim vozilima”, piše taj list i dodaje da se sve dogodilo i zbog toga što su verovali da ih neće uhvatiti u prevari. “Skandal sa Folksvagenom je i jedan neuspeh politike.”

Izvor: Al Jazeera