Posrnula grčka ekonomija opet u fokusu
Na mjesečno zasjednje u Briselu stižu ministri finansija eurozone, članovi Eurogrupe. Teme sastanka bit će trenutna ekonomska situacija i sve lošiji pokazatelji u monetranoj uniji, ocjena budžeta članica Evropske unije za 2015. godinu, bankarska Uuija, napredak Kipra, ali i Portugal.
Za tu zemlju Evropska komisija ocijenila je da, nakon izlaska iz finansijskog programa pomoći, umjesto da napreduje, Portugal nazaduje s reformam te da ekonomski opet usporava.
Međutim, u fokusu sastanka ministara Eurogrupe sigurno će biti Grčka, koja bi krajem ove godine trebala izaći iz programa pomoći. Mnogi smatraju da će i nakon toga Grčkoj trebati neka vrsta aranžmana i finansijske pomoći, ali zvanična Atina tvrdi joj pomoć ne treba i da ima plan kako da sama stane na svoje noge.
Dug nije smanjen
Posrnula grčka ekonomija ponovo je u fokusu evropske javnosti. Nezadovoljni građani sve se više protive diktatima birokrata iz inostranstva. Trenutni program pomoći, prema njihovom mišljenju, donosi im samo još više siromaštva i nezaposlenih.
Zbog toga raste popularnost političkih stranaka koje se protive novom finansijskom aranžmanu. Grčki zvaničnici rješenje vide u izlasku iz programa pomoći. Finansijska tržišta sumnjičava su prema tom planu.
“Ukupni dug nije smanjen, još je tu, tako da oni preživljavaju u ambijentu niskih kamatnih stopa, što im je, naravno, mnogo pomoglo, ali i dalje mislim da je pred njima još mnogo posla. Jasno je da su Grčka i Španija napredovale. Grčka je, prema mom mišljenju, i dalje pod znakom pitanja”, kaže Phillipe Gijses iz BNP Paribas banke.
Grčka centralna banka iznijela je novi plan. Želi iskoristiti preostalih 11,5 milijardi eura namijenjenih spašavanju banaka za podršku kreditiranju. Posljednji stres-test Evropske centralne banke pokazao je da grčke banke ne trebaju sva dodijeljena sredstva.
Iako još ništa nije dogovoreno, ministar finansija Grčke Gikas Hardouvelis kaže da će se stvari promijeniti naredne godine.
Raste pritisak javnosti
“Primjećujem osnovnu promjenu u odnosu – neće više biti upravljanja grčkom ekonomijom na nižim nivoima i reformskog procesa koji smo upoznali proteklih godina. I dalje ćemo morati ispuniti određene ciljeve, a oni će biti u skladu s našim modelom rasta”, rekao je Hardouvelis.
“Politička situacija u Grčkoj je relativno nestabilna i finansijska tržišta vjerovatno osjećaju da ta zemlja još treba podršku šire eurozone kako bi se mogla izboriti s nekim od svojih strukturnih problema”, kazala je Rebecca Harding iz Delta Economicsa.
Program pomoći EU-a završava krajem godine, a Međunarodni monetarni fond će Grčku finansirati do 2016. godine. O tome u Briselu razgovaraju i ministri finansija eurozone. No, jasno je da u Grčkoj raste pritisak javnosti da njihovu zemlju ostave na miru.
Izvor: Al Jazeera