Oglasi

Posljednja evropska epidemija velikih boginja bila je u Jugoslaviji

U maju 1980. godine predstavnici svih članica Svjetske zdravstvene organizacije proglasili su velike boginje iskorijenjenim.
Virus je ubio do 30 posto zaraženih, odnosno ukupno više od 300 miliona ljudi samo u 20. vijekuEPA

Dok se naučnici svim silama trude da pronađu lijek i vakcinu za bolest Covid-19, svijet je obilježio 40. godišnjicu jedine prave pobjede čovječanstva nad virusom - iskorjenjivanje velikih boginja. 

U maju 1980. godine predstavnici svih članica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) okupili su se u Ženevi i službeno proglasili da velike boginje, dva stoljeća nakon otkrića vakcine, pripadaju historijskim udžbenicima.

Velike boginje visoko su zarazna bolest, koja se prenosi kapljičnim putem ili dodirivanjem kontaminiranih predmeta, prenosi Hina.

Simptomi su visoka temperatura i osip, koji je preživjele unakazio, a često i oslijepio.

Mnogi ih nisu preživjeli.

Virus je usmrtio do 30 posto zaraženih, odnosno ukupno više od 300 miliona ljudi, samo u 20. vijeku.

Ubijale dva miliona ljudi godišnje

Misli se da su velike boginje postojale hiljade godina.

Najstariji trag lezija na koži koje se povezuju s tim virusom otkriven je na mumiji egipatskog faraona Ramzesa V.

Razorna bolest bila je i cilj prve svjetske vakcine, koje je otkrio naučnik Edward Jenner 1796. godine.

"Ideja o iskorjenjivanju velikih boginja pojavila se tek dva stoljeća poslije, 1958. godine, za vrijeme privremenog 'detanta' Rusa i Amerikanaca", kaže američki epidemiolog Larry Brilliant.

U vrijeme kad su velike boginje bile endemska bolest u više od 30 zemalja i ubijale više od dva miliona ljudi na godinu, Sovjeti su predložili da se na iskorjenjvanju virusa pokaže čemu služi globalna saradnja.

Akciju su predložili na godišnjoj skupštini WHO-a.

"Amerika se odmah složila", rekao je Brilliant.

Četiri desetljeća kasnije, dok se svijet oporavlja od šoka izazvanog korona virusom, oni koji donose odluke trebali bi se ugledati na tadašnje neumorne napore da se izoliraju zaraženi velikim boginjama i pronađu njihovi kontakti.

Pokretanje globalne kampanje 1967.

To bi trebalo poslužiti kao nadahnuće, kazala je dužnosnica WHO-a Rosamund Lewis."Iz iskustva s velikim boginjama mnogo možemo naučiti o tome kako odgovoriti na Covid-19", rekla je ona.

WHO ispočetka nije imao dovoljno novca za ozbiljan rad na iskorjenjivanju velikih boginja, ali kad je napokon pokrenuo globalnu kampanju 1967. godine, stručnjaci su za zaraženim osobama tragali "od vrata do vrata", kazala je Lewis.

Prigovara da je mnogim zemljama trebalo predugo da shvate važnost tog "temeljnog oružja javnog zdravlja" protiv Covida-19.

Stručnjaci kažu da je utvrđivanje kontakata od ključnog značaja dok se ne razvije vakcina za Covid-19.

Otkriće vakcine za velike boginje prije više od 220 godina bio je "osnovni element pobjede" nad tom bolesti, kaže Angela Teresa Ciuffi,  profesorica mikrobiologije na Univerzitetu u Lausannei.

Jenner je došao na ideju za vakcinu nakon što je shvatio da mljekarice koje su bile zaražene kravljim boginjama nisu dobile velike boginje.

Stoga je iskoristio relativno bezazlen virus za cjepljenje protiv mnogo opasnijeg.

Napredak u razvoju vakcina, uključujući ukidanje potrebe da se čuva u hladnjaku, uveliko je utro put iskorjenjivanju.

Nakon desetljeća dugih napora, posljednji poznati slučaj velikih boginja zabilježen je u Somaliji 1977. godine.

'Covid-19 je pokazna vježba'

Posljednja evropska epidemija bila je u Jugoslaviji pet godina prije.

Od tada se raspravlja trebaju li se uništiti uzorci variole vere.

Samo dva mjesta u svijetu imaju odobrenje za čuvanje uzoraka, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDCP) u Atlanti (SAD) i Ruski istraživački centar virologije i biologije (VECTOR) u Novosibirsku.

Washington i Moskva tvrde da im uzorci trebaju za istraživačke svrhe.

No, strahuje se da bi preostali uzorci mogli predstavljati bioterorističku prijetnju.

"U usporedbi s velikim boginjama, Covid-19 je pokazna vježba", tvrdi Davide Evans, virolog sa Univerziteta Alberta u Kanadi.

Kad bi se ponovno pojavile, "velike boginje imale bi katastrofalan učinak, jer bi ušle u svijet neimunih ljudi", upozorila je Rosine Ehmann sa njemačkog mikrobiološkog instituta.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.