Poruka SPC-a u Podgorici: Žele otimati hramove i pljačkati imovinu

Arhijereji, sveštenici, monaštvo i vjernici Srpske pravoslavne crkve (SPC) zatražili su danas od crnogorske vlade da, “u razumnom roku”, povuče predloženi zakon o slobodi vjeroispovijesti i da pripremi novi ili će, u suprotnom, SPC još odlučnije braniti svoja prava. 

Poruku Trojičindanskog sabora u Podgorici velikom broju okupljenih vjernika ispred Hrama Hristovog Vaskrsenja pročitao je episkop budimljansko-nikšićki Joanikije, a njegove riječi su često prekidane aplauzom i uzvicima odobravanja.

“Ukoliko Vlada Crne Gore to što skorije ne učini, mi ćemo još odlučnije saborno istupiti u odbrani svojih svetinja i zakonskih prava”, poručio je episkop Joanikije.

On je poručio da se arhijereji, sveštenstvo i monaštvo, kao i vjernici, danas ispred podgoričkog hrama zavjetuju i zaklinju da će čuvati, obnavljati i braniti svoje svetinje, čivote srpskih svetitelja, crkve, manastire, groblja i grobove predaka. 

“Tako nam Bog ljubavi, Sveti Petar Cetinjski i Vasilije Ostroški pomogli”, poručio je episkop Joanikije završavajući sa tri puta ponovljenim “amin”. 

U poruci stoji i da Crnoj Gori jeste potreban novi Zakon u ovoj oblasti, ali zakon koji će biti pripremljen sa pažnjom, u atmosferi dijaloga i uvažavanja, od predstavnika vlade, Crkve, verskih zajednica, eksperata i zainteresovanih, a ne suprotno, kao što je bilo i 2015. i 2019. godine. 

“Novi zakon mora da bude u funkciji svake vere i svih vera zajedno, svakoga vernika pojedinačno i svih zajedno, a ne protiv jedne vere, Pravoslavne Crkve, njenih episkopa, sveštenika, monaha, monahinja i vernika – kako je već u javnosti prepoznat Predlog zakona”. 

U suprotnom, ukazuje se, odnosno na način na koji je to predviđeno Prijedlogom zakona produbljuju se podjele u ionako podjeljenom crnogorskom društvu i bez ikakve potrebe iniciraju, podstiču i raspiruju bratoubilaštvo i sukobi na vjerskoj i etničkoj osnovi. 

Ni u jednoj fazi pipreme zakona predstavnici Mitropolije crnogorsko primorske nisu imali pravo na učešće. 

Više hiljada ljudi okupilo se ispred hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici na Trojčindandskom saboru.

Sabor počeo liturgijom

Sabor je počeo arhijerejskom liturgijom, a sa sazvala ga je Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve (SPC) pošto je nedavno Vlada Crne Gore usvojila Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti i pravnom položaju vjerskih zajednica.

“Predstavnici i najodgovorniji nosioci vlasti u Crnoj Gori i ne kriju da je ovo zapravo zakon protiv Srpske pravoslavne crkve, Mitropolije, eparhija, mitropolita, episkopa, sveštenstva, monaštva i vjernog naroda kojih je više od 95 odsto državljana Crne Gore… Više nego jasno je da se Predlogom zakona priprema otimanje hramova i pljačka crkvene imovine i to sa zlokobnim i nesagledivim posljedicama”, kazao je episkop budimljansko-nikšićki vladika Joanikije, prenose podgorički mediji.

Poglavar Mitropolije crnogorsko-primorske Amfilohije je govorio o Saboru, pravoslavlju i pozvao je one “koji bi da skrnave mošti Svetog Vasilija Ostroškog i Svetog Petra Cetinjskog da se vrate sebi i Bogu”.

Predloženi zakon predviđa preuzimanje imovine SPC-a u Crnoj Gori, koja bi prešla u vlasništvo te države, a molbu zvaničnog Beograda da se to ne čini, vlasti u Podgorici je protumačila kao miješanje u unutrašnje stvari druge države.

Usvajanje najavljenog zakona i poruke vrha crnogorske države da će raditi “na obnovi autokefalnosti” crnogorske pravoslavne crkve, poznavaoci prilika u Srbiji i velikom dijelu Crne Gore tumače kao nastavak antisrpske politike koju sprovodi aktuelna crnogorska vlast.

Jačanje Crnogorske pravoslavne crkve

Sporovi crnogorske države i Mitropolije crnogorsko-primorske SPC oko objekata u vlasništvu srpske crkve traju praktično oduvijek, a intenzivirani su nakon izbora Mila Ðukanovića za predsjednika Crne Gore, koji je tom prilikom najavio da će njegov prioritet biti izgradnja i očuvanje identiteta crnogorske nacije.

Srbi, kojih u Crnoj Gori ima blizu 30 posto, optužuju Ðukanovića da asimilacijom srpskog naroda radi na “stvaranju velikoalbanskog državnog projekata”, navodi agencija Tanjug.

Od proglašenja crnogorske nezavisnosti u Crnoj Gori nisu postojale institucije koje se bave crkvenim pitanjima, to pitanje je uvijek bilo u nadležnosti predsjednika ili premijera. U međuvremenu je došlo do jačanja kanonski nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) .

Želja crnogorske vlasti da taj akt sprovede u djelo pojačan je pošto je Vaseljenska patrijaršira mimo svih pravila priznala autokefalnost tzv. ukrajinskoj crkvi.

Priznanje autokefalnosti tražila je i Makedonska pravoslavna crkva. 

Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti za koji se očekuje da će biti usvojen na jesen, trenutno se nalazi pred Venecijanskom komisijom.

Izvor: Al Jazeera i agencije