Porinut prvi nosač aviona napravljen u Kini

Kina je pokrenula prvi nosač aviona koji je sama izgradila i to će biti drugi nosač u njenoj floti.

Državni mediji, pozivajući se na vojne stručnjake, prenose da će nosač, izgrađen u luci Dalian, na sjeveroistoku zemlje, stupiti u službu nakon 2020. godine, jer će trebati vremena da se opremi i naoruža.

Kina je potvrdila informacije da gradi vlastiti nosač krajem 2015. godine i otad kineski mediji i strani vojni stručnjaci redovno prenose informacije i satelitske i druge fotografije o njegovoj gradnji.

Trup broda, pogon i glavni brodski sistemi u potpunosti su dovršeni, ali bit će potrebno vrijeme za ugradnju naoružanja i opreme za avione.

“Pokretanje broda pokazuje da smo projektiranjem i gradnjom vlastitog nosača aviona napravili veliki iskorak”, navela je službena novinska agencija Xinhua.

Državna tajna

Državna televizija pokazala je kako nakon spuštanja s navoza tegljači vuku nosač okićen crvenim zastavama prema sidrištu.

Potpredsjednik moćne kineske vojne komisije Fan Changlong pratio je porinuće, koje je obilježeno i bocom šampanjca razbijenom o pramac nosača.

Porinuće je uslijedilo nakon proslave 68. godišnjice osnivanja Kineske mornarice u nedjelju i odvija se u trenutku pojačanih napetosti između Sjeverne Koreje i SAD-a zbog sjevernokorejskog nuklearnog i raketnog programa.

Malo se zna o kineskom programu gradnje nosača aviona zato što je riječ o državnoj tajni, navodi Reuters, no objavljeno je da su u njegovoj gradnji korištena iskustva gradnje prvog nosača Liaoninga, koji je kupljen u Ukrajini 1998. i potom preuređen u kineskom brodogradilištu.

Novi nosač bit će opremljen konvencionalnim naoružanjem, a, prema podacima Centra za međunarodne strateške studije u Washingtonu, nosit će 24 aviona Shenyang J-15, što je kineska verzija ruskog aviona Suhoj Su-33.

Prema istom izvoru, nosač bi trebao biti opremljen i sa 17 helikoptera.

Kineska mornarica posljednjih mjeseci ima sve istaknutiju ulogu i njenu komandu preuzeo je admiral čija je karijera u snažnom usponu.

Prvi kineski nosač aviona nedavno je plovio oko Tajvana, a novi kineski borbeni brodovi pojavljuju se u udaljenijim dijelovima svijeta.

U planu šest nosača aviona

Kina polaže pravo na gotovo čitavo Južnokinesko more, za koje se vjeruje da ima velike rezerve nafte i plina i kroz koje prolazi godišnji pomorski trgovinski promet vrijedan 5.000 milijardi dolara.

Zemlja, također, ubrzano gradi vojna postrojenja na otocima koje kontrolira u tom moru i na koje pravo polažu i druge zemlje, poput Bruneja, Malezije, Filipina, Tajvana i Vijetnama.

Tajvan smatra da Kina zapravo gradi dva nosača aviona, ali službeni Peking to još nije potvrdio.

Kineski vojni dužnosnici, kako prenose mediji, navode da je Kini potrebno najmanje šest nosača aviona i mreža baza širom svijeta kako bi se mogle odvijati njihove operacije.

Vlada Kine ipak još nije javno odgovorila na pretpostavke da želi biti globalno prisutna onako kako je to američka vojska.

SAD raspolaže sa deset nosača aviona.

Nosač Liaoning učestvovao je u vojnim vježbama u Južnokineskom moru i nedavno u blizini Tajvana, ali se očekuje da će imati značajniju ulogu u obuci nego u borbama.

Izvor: Al Jazeera i agencije