Oglasi

Poljoprivreda u vrijeme korone: Sistemsko zapuštanje dolazi na naplatu

Federacija BiH je imala neprimjeren odnos prema agraru što se pokazuje pogubnim, tvrdi Ahmed Džubur.
Ahmed Džubur smatra da će kriza možda vlastima ukazati na potrebu da se vodi računa o proizvodnji hrane Al Jazeera

Svjetska pandemija korona virusa je sa sobom donijela velike promjene u trgovini, industriji, poljoprivredi i transportu.

Sa jedne strane, potrošači panično kupuju pojedine proizvode, transport je otežan i cijena mu je povećana, a s druge strane, primarni poljoprivredni proizvođači su pred višestrukim izazovima kako da odgovore povećanoj potražnji kada im je otežan prisutup sadnom materijalu, zaštitnim sredstvima i transportu.

U Bosni i Hercegovini poljoprivreda je izuzetno zapostavljena privredna grana, a u vanrednim uslovima kao što su poplave iz 2014. godine ili pandemija korona virusa pokazuju se sve slabosti sistema.

Donja Hercegovina je mediteranska regija u kojoj se poljoprivredna proizvodnja odvija cijelu godinu. Hecegovački poljoprivrednici proizvode rano povrće i voće za domaće tržište, a izvoze i u susjedne države te u Rusiju.

Maćehinski odnos prema proizvodnji

O tome koji su negativni, a koji pozitivni uticaji pandemije korona virusa razgovarali smo sa dr. Ahmedom Džuburom. On obnaša funkciju predsjednika Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo predstavničkog doma Parlamenta bh. entiteta Federacija BiH i profesor je na Agromediteranskom fakultetu Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.

Na pitanje koji su negativni uticaji na poljoprivredu Hercegovine s obzirom na to da se radi o mediteranskoj regiji gdje se gaje razne sorte povrća, dr. Džubur ističe da se negativni efekti kreću od gubitka izvoznih tržišta do otežanog pristupa sjemenima, zaštitnim materijalima i rezervnim dijelovima za mašine.

„Ne samo ranog povrća, već i voćnih kultura. Trešnje, breskve, nektarine, kajsije, jagode i drugo voće najranije prispijevaju u submediteranskoj Hercegovini. Negativni efekti pandemije na poljoprivredu Hercegovine se ogledaju u gubitku tržišta za one poljoprivredne kulture i firme koje već dugo imaju poslovne aranžmane sa inostranstvom. Takva je naprimjer proizvodnja i izvoz ranog (mladog) krompira u Norvešku. Brojni su slični primjeri“, kaže dr. Džubur.

Olakšavajuća okolnost je da su se pojedini uvoznici i prodavači ranije opskrbili većim količinama artikala što će olakšati posljedice pandemije ako ne potraje.

Nedostatak inostranih preparata

„U ovom periodu se vrše zaštitna tretiranja (prskanja) brojnih poljoprivrednih kultura za što su desetljećima korišteni inostrani preparati budući da je produkcija zaštitnih sredstava u BiH simbolična. Mineralna i organska gnojiva, te stimulatori i inhibitori rasta i razvoja biljaka se takođe, u najvećoj mjeri, dobavljaju iz inostranstva. Brojne poljoprivredne apoteke i tržni centri su, na sreću, prije izbijanja pandemije korona virusa nabavile značajan dio ovih produkata te će se stvarni efekti ove prirodne pošasti eksponirati naknadno, ukoliko pandemija potraje“, kaže Džubur i dodaje da „bosanskohercegovačka privreda nije razvila vlastite pogone“.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

„Oni bi mogli supstituirati nemogućnost nabavke tehničkih sredstava, rezervnih dijelova i repromaterijala iz inostranstva za potrebe poljoprivredne proizvodnje i prerade. Maćehinski odnos šire društvene zajednice prema primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (biljnoj i animalnoj) i poljoprivrednoj prerađivačkoj industriji će u ovoj godini globalne krize, nažalost, doći na naplatu“, zaključuje Džubur.

Svaka kriza sa sobom donosi niz prilika i mijenja društvene odnose što, ako se prepozna i unaprijedi, može da bude i pozitivna promjena.

Džubur ističe da je poljoprivreda u cijeloj Bosni i Hercegovini, a posebno u entitetu Federacija BiH sistemski zapuštena i da će se to višestruko osjetiti kroz ovu krizu.

Fatalna pogreška sa nesagledivim posljedicama

„Poznata je maksima 'nema stabilne države bez konzistentne agrarne politike i razvijenog sektora agrara'. BiH, a posebno Federacija BiH je imala neprimjeren odnos prema agraru što je neshvatljivo i pokazati će se pogubno, posebno u ovakvim kriznim situacijama koje mogu dugo trajati. Očigledno je da će mogućnosti supstituiranja nedostajućih količina povrća, voća, mesa, žitarica i drugih poljoprivrednih sirovina i produkata biti ograničene budući da će brojne države prioritetno voditi brigu o vlastitom stanovništvu. Takvu je konstataciju već formulisala susjedna Srbija. U Federaciji BiH je osam godina sistematski gušen agrar što se manifestovalo izostankom kapitalnih ulaganja, uskraćivanjem podrške podizanju novih biljnih nasada, eliminisanjem podrške rasadničarskoj proizvodnji i brojnim drugim pogubnim nečinjenjima...“, pojašnjava Džubur.

On smatra da će sadašnja globalna kriza epskih razmjera možda eksponentima vlasti ukazati na nasušnu potrebu da se mora voditi računa o proizvodnji hrane za vlastito stanovništvo u svojoj Državi:

„Sve je bilo bitnije od podrške poljoprivrednicima koji su masovno pobjegli od agrara i iz države koja proizvodnju hrane nije doživljavala kao strateški interes. Vrijeme koje dolazi će razgolititi ovu fatalnu pogrešku sa nesagledivim posljedicama.“

Prolongiranje sadnje

Jasmina Ćušić je mlada poduzetnica u poljoprivredi koja ima proizvodnju u Čapljini i Nevesinju, a prodaju u Mostaru. Za firmu „Eko Jasmina“ rade 24 radnika, obrađuju oko 120 duluma zemlje i radi na pokretanju pogona za preradu povrća i voća.

Napokon ćemo shvatiti važnost domaće proizvodnje, kaže Jasmina ĆušićUstupljeno Al Jazeeri

„Mi smo od samog početka pojave korona virusa krenuli sa uvođenjem pravila ponašanja pri kupovini i dostavama što se tiče marketa. Htjela sam da maksimalno zaštitim i radnike i kupce. Što se tiče posla u poljoprivredi, svi znamo da je ovo period pripremanja zemljišta, sijanja i sad je poprilično teško sve to izorganizirati sa ograničenjima kretanja. Radimo velike poslove koji zahtijevaju veći broj ljudi, ali evo planiramo, organizujemo se, pa koliko uspijemo za sada, uspijemo. Mislim da je ipak važnije poslušati nadležne vlasti, tako da ćemo sadnju prolongirati, a sto se tiče branja i pripremanja povrća i voća, svi naši kooperanti su pod zaštitom i imaju pravilnik ponašanja pri branju i pakovanju povrća i voća“, ističe Ćušić.

Kaže da imaju problema sa nabavkom maski, rukavica, dezinfekcijskih sredstava te potrošnog materijala za market.

Promjena svijesti o poljoprivredi

„Nadam se da će država da pomogne ljudima u ovoj krizi i u ekonomskom smislu, jer bi jako puno značilo kada bi se našao neki modul pogotovo za male poduzetnike i firme koje su u nastanku. Da ne radim ovo što radim, i da nisam svjesna važnosti hrane, zaista ne bih izlazila iz kuće. Apelujem na sve građane da ostaju u svojim kućama, i da se pridržavaju pravila da bi se ovo što prije završilo“, poručuje Ćušić.

Bosna i Hercegovina uvozi ogromne količine hrane, a veći dio zemljišta je neobrađen dok sela izumiru. Pandemija korona virusa je uticala i na promjenu svijest građana o važnosti poljoprivrede što je Ćušić kroz svoj rad primjetila.

„Sada je kod velikog broja ljudi vidljiva promjena odnosa prema poljoprivredi. Tek sad vidimo koliko cijene domaću poljoprivredu, sada kada smo se našli u ovakvoj situaciji da moramo sami sebe hraniti. Nadam se da se to neće zaboraviti i da će se još ljudi početi intezivnije baviti poljoprivredom kada se sve ovo završi. Napokon ćemo shvatiti važnost domaće proizvodnje. Ne kaže se džabe 'uzdaj se u se i u svoje kljuse“, poručuje Ćušić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.