Oglasi

Politico: Crveno svjetlo za Skoplje i Tiranu ne mora biti loša stvar

Balkanske države mogle bi pronaći polja politike koja bi mogli da integrišu u EU bez formalnog pristupanja, ukazuje Politico.
Poruka iz Brisela sada je jasna - u ovome ste sami, zaključuje se u tekstuEPA

Kada je dao "crveno svjetlo" za početak pregovora o pristupanju Sjeverne Makedonije i Albanije, francuski predsjednik Emmanuel Macron uništio je ključnu strategiju Unije za transformaciju za Zapadni Balkan, jer ne samo da je članstvo u Uniji udaljeno za dvije države regije, već i ostale polako gube nadu, piše portal Politico, prenosi Tanjug.

To, međutim, ne mora nužno da bude loše, jer, kao što je svojevremeno rekao britanski premijer Winston Churchill: "ne treba protraćiti dobru krizu", dodaje se u analizi.

"Činjenica je da članice (EU) poput Francuske ne mogu da se slože i podrže presudu Evropske komisije, koja je prethodno ocijenila da su i Sjeverna Makedonija i Albanija ispunile kriterije za početak razgovora, zaista je kriza. To govori da vlade članica EU-a ne vjeruju EK-u, što čini proces proširenja nepredvidivim", navodi se u tekstu.

Članstvo u EU kao jedini podsticaj

Međutim, to ne znači da EU treba da odustane od Balkana, već da trenutni zastoj treba da posmatra kao priliku da preispita svoj odnos sa regijom.

"Za EU ovo bi mogao da bude trenutak da konačno razvije bolje strategije za suočavanje sa autokratama u regionu, koji trenutno nemaju potrebu, a ni namjeru da odustanu od neformalne kontrole nacionalnih institucija", piše Politico.

Evropska komisija je prošle godine to prepoznala kao problem, ali se sa njim suočila suviše bojažljivo. Umjesto toga, odlučila je da proces proširenja bude komplikovaniji.

Francuska tvrdi da želi da poboljša način na koji EU pristupa pregovorima o proširenju, ali nije ponudila način na koji bi to trebalo uraditi. Zbog toga je ovo pravi trenutak da EU to preuzme na sebe i razvije novu vanjsku politiku u region koja će se fokusirati samo na proces pristupanja, makar i po cijenu dobre diplomatije.

Pristup bloka zapadnom Balkanu predugo se oslanjao na princip po kojem je ideja članstva u EU bio jedini podsticaj za rješavanje otvorenih sporova. Taj metod nije djelovao na primjeru Srbije i Kosova, ocjenjuje portal.

Kraći i brži put do Unije

Dijalog s Briselom je bio vođen obećanjem da će normalizacija odnosa Beograda i Prištine otvoriti njihov put ka članstvu u EU-u, ali to više ne djeluje godinama unazad, uništeno je razgovorom o pomjeranju granica i neizvjesnošću da li će pet članica bloka koje ne priznaju Kosovo promijeniti mišljenje.

Mogućnost članstva u EU-u bio je dovoljan podsticaj za neke zemlje, ali to je samo odvraćalo pažnju sa stvarnog problema. Suviše dugo se vanjska politika EU-a oslanjala na ideju o članstvu kao o nekoj vrsti lijeka, umjesto na intenzivno posredovanje.

EU i zapadni Balkan sada su na prekretnici i moraju da smisle potpuno novi način za saradnju. Šest zemalja regiona moglo bi da pronađe polja politike koja bi mogli da integrišu u EU bez formalnog pristupanja, a EU bi mogla da ohrabri takve napore ekspertizom i resursima.

Na taj način, čak i ako se ispostavi da je put do članstva duži od očekivanog, region bi mogao da se približi EU-u. Čak i ako to sada nije zamislivo, države regiona bi mogle da postanu dio šengenske zone ili evropskog ekonomskog prostora. Na kraju bi ulazak u EU bio kraći i brži, jer bi se države postepeno integrisale u strukturu EU.

Rampa Sjevernoj Makedoniji i Albaniji treba da bude i dragocjena lekcija reformatorima u regionu koji su se predugo oslanjali na podršku autsajdera. Poruka iz Brisela sada je jasna - u ovome ste sami, zaključuje se u tekstu.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.