Oglasi

Političko koketiranje i zavaravanje javnosti

Pred BiH je dugotrajan period pregovaranja, nadmudrivanja, opraštanja, varanja i pozivanja prijatelja upomoć.
Nakon izbora 2010. godine proces formiranja vlasti okončan 14 mjeseci kasnijeArhiva

Piše: Ivana Marić

Pojam izborni pobjednici je u Bosni i Hercegovini dosta fleksibilan. Iako je već na samu izbornu noć bilo jasno koje stranke su izborni pobjednici, a koje gubitnici, mjesto u budućoj vladajućoj koaliciji nijednoj stranci nije osigurano. Čak se i bez SDA i HDZ BiH, koje su dobile najveću podršku unutar bošnjačkog i hrvatskog korpusa, može formirati vlast.

Međutim, teško da će se neko upustiti u takvu avanturu.

Rezervirano mjesto

Dakle, to su jedine dvije stranke koje imaju rezervirano mjesto u vlasti, dok sudjelovanje ostalih ovisi od kombinatorike. Za kompletiranje vlasti potrebna im je podrška još nekoliko stranaka, što i ne bi bio problem da ove dvije stranke nemaju potpuno različite ukuse.

I dok SDA vlast želi formirati s DF-om i narodnim strankama okupljenim oko SDS-a, HDZ BiH ne krije da su za njih SBB i SNSD najpoželjniji partneri.

Koaliciju između SBB-a i DF-a, koja je jedina i bila najavljena već u predizbornoj kampanji, više niko i ne spominje. Vladajuća koalicija u Federaciji BiH će vjerovatno biti ogledalo vlasti na nivou BiH, dok se u Republici Srpskoj vodi izuzetno tijesna bitka, u kojoj će prevagu donijeti koalicija Domovina.

Sudeći prema izjavama predstavnika političkih stranaka kako ih fotelje ne zanimaju, već isključivo programske koalicije, moglo bi se desiti da ćemo na kraju imati problem da uopće nekoga nagovorimo da preuzme te neželjene fotelje.

Ostaje zagonetka na kojim osnovama stranke planiraju formirati programske koalicije, kad je teško naći ijednu dodirnu tačku u njihovim izbornim programima, a nerijetko se radi i o međusobno isključivim obećanjima. Dakle, da se ne lažemo, bitka se vodi isključivo za fotelje i to ne samo ministarske, kojih je još i najmanji broj, već i za direktorske, zatim za fotelje u nadzornim i upravnim odborima, kao i za mnoštvo 'foteljica'.

(Ne)jasni razlozi

Sudeći prema rezultatima izbora, najviše izgleda za formiranje vlasti imaju stranke bliske Evropskoj narodnoj stranci (European People's Party – EPP), najmoćnijoj grupi u Evropskom parlamentu. SDA, HDZ BiH, HDZ 1990, SDS i PDP su u aprilu ove godine potpisale Zajedničku izjavu o evropskim vrijednostima, identitetu, socijalno-tržišnoj privredi i pravnoj državi. Stavljanjem potpisa na ovaj dokument Čović, Izetbegović, Raguž, Bosić i Ivanić su u ime svojih stranaka iskazali opredjeljenje za suradnju.

Supotpisnik ove deklaracije, predsjednik EPP-a, u čestitkama na izbornom uspjehu upućenim predsjednicima bh. partnerskih stranaka izrazio je jaku želju da zajedno formiraju snažnu i stabilnu vladu, kako bi mogli pristupiti implementiranju dogovorenih principa i ciljeva. Sigurno je da EPP nastojati partnerskim bh. strankama ukazati na dobrobit formiranja koalicije onih stranaka koje će, kada BiH postane članica EU, zajedno činiti dio velike EPP-koalicije u Evropskom parlamentu.

Ne obazirući se na ranije potpisani dokument s narodnjacima, HDZ BiH je obznanio koaliciju sa SNSD-om. Ova vijest nije neočekivana, s obzirom na dugogodišnju blisku suradnju predsjednika ove dvije stranke.

Mnogima nisu jasni razlozi partnerstva stranaka koje pripadaju različitim političkim orijentacijama, tj. koje bi trebale da imaju suprotstavljene programe. Ne sumnjamo da SNSD i HDZ BiH imaju milione zajedničkih ciljeva za formiranje programske koalicije, ali ih nisu dovoljno jasno promovirali, što ostavlja prostor za špekulacije.

Opravdanje za koaliciju ove dvije stranke izvode iz najvećeg broja osvojenih glasova u hrvatkom/ srpskom narodu. Dodik i Čović su nakon razgovora u Mostaru objavili da su dogovorili koaliciju koja će činiti osovinu vlasti na svim nivoima i poručili da sad čekaju partnera iz bošnjačkog naroda.

Krajnja neizvjesnost

SDA je odmah reagirala na ovu vijest i naglasila da ona sama u Parlamentu BiH ima mandata koliko ove dvije stranke zajedno, te da neće dozvoliti nastavak retrogradne politike, koja je već viđena u aktuelnom mandatu i da taj raspored koraka moraju uvažavati kad budu objavljivali 'konačni dogovor' o budućim vlastima na svim nivoima.

Za formiranje vlasti u Federaciji SDA i HDZ BiH trebaju podršku jedne snažnije stranke. Najčešće se u tom kontekstu spominju DF i SBB. Pored ove dvije stranke, u obzir dolazi i SDP, ali je ta kombinacija, međutim, ostavljena za krajnju nuždu.

Demokratska fronta se nakon izbora potpuno utišala. Nakon što je SDA jasno poručila da koalicija sa SBB-om ne dolazi u obzir zbog, kako su naveli, neprestanih bestijalnih napada na SDA, SBB je uzvratio kako oni, ustvari, ne žele imati političku koaliciju sa SDA, koja je Bošnjake dovela na evropsko, ekonomsko i političko dno. Da bi SBB, ipak, pristao na koaliranje s njima govori podatak da se preko njima bliskih medija potencira formiranje široke koalicije, koju bi činili SNSD i SDS, SDA, HDZ BiH, DF i SBB.

Situacija u RS-u je krajnje neizvjesna, jer nijedan blok nema stabilnu većinu. Aktuelna vladajuća koalicija SNSD, DNS i SP ima, doduše, knap većinu od 42 zastupnika od ukupno 83, što bi značilo da nijedan zastupnik ne bi smio napustiti sjednicu tokom glasanja. A upitno je da li imaju i ta 42 glasa, posebno one od koalicije DNS-NS-SRS. Javna je tajna da je Aleksandar Vučić u izbornoj kampanji podržavao SDS, tako da je moguće da će zastupnicima Napredne Srpske preporučiti da podrže Savez za promjene. Podrška SNSD-u je upitna i u slučaju zastupnice SRS-a. Pored toga, DNS i SP još razmatraju sve opcije, pa tako i koaliciju sa Savezom za promjene.

Pored njihove eventualne podrške formiranju većine, Savezu su potrebni i glasovi Domovine. Dakle, prema postojećoj konstelaciji odnosa, Domovina bi mogla imati ključnu ulogu u formiranju vlasti RS-a. Da za SNSD situacija nije sjajna, govori ne samo činjenica da slamku spasa traži u podršci HDZ-a BiH, već i potpuna promjena retorike nakon izbora. Odjednom su SNSD-ovim političarima usta puna Bosne i Hercegovine, njenog reformskog puta i svega ostalog, protiv čega su se tokom kampanje zalagali.

Domovina je u Narodnoj skupštini osvojila pet mandata, od čega četiri pripadaju SDA, što im daje pravo da donose odluke u ime koalicije. Domovina je svoju izbornu kampanju u najvećoj mjeri zasnivala na kritiziranju SNSD-a zbog njihovog diskriminatornog odnosa prema Bošnjacima, pa bi bilo logično da podrže Savez za promjene. Bilo bi logično, ali je očito da se dvoume ili, da budemo precizni, zastupnici SDA iz RS-a tendiraju ka koaliranju sa SNSD-om, ali ne znaju kako takvu odluku opravdati u javnosti, ali i pred stranačkom centralom, koja preferira Savez za promjene. SNSD ignorira zahtjev Domovine da im prepuste tri bošnjačka i jedno hrvatsko ministarstvo, ali ih poziva da im se pridruže, ukoliko bez ustupaka žele podržati aktuelnu vladajuću koaliciju. S druge strane, postoji informacija da Savez za promjene Domovini nudi sva bošnjačka i hrvatska ministarstva u Vladi RS-a. Da li su dobre privatne veze, pragmatizam ili nešto drugo razlog zbog kojeg predstavnici SDA iz RS-a, ipak, potenciraju formiranje vlasti sa SNSD-om? Jedno je sigurno, takvo ponašanje dijela SDA predstavlja svojevrstan test za Izetbegovića, v.d. predsjednika stranke.

Dugotrajan period

Ukoliko bi dozvolio da oni samostalno izaberu koalicione partnere, to bi se moglo negativno odraziti na njegovu kandidaturu za predsjednika stranke na predstojećem kongresu, a ujedno bi ojačalo poziciju njegovih protukandidata, posebno pretendenata iz RS-a.

Jedno je sigurno, pred nama je dugotrajan period pregovaranja, nadmudrivanja, opraštanja, varanja, pozivanja prijatelja upomoć i sl. Ostaje nam da se nadamo kako ćemo vlast dobiti u kraćem roku nego što je to bio slučaj 2010. godine, kada je proces formiranja vlasti okončan tek u februaru 2012. godine, dakle 14 mjeseci nakon izbora. 

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.