Politička trgovina koči izbore bh. direktora
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine ponovo je odgodilo razrješenje i imenovanje čelnih ljudi nekoliko državnih agencija. Navode kako je najprije potrebno raspisati konkurse za navedene pozicije. Politički analitičari stvari vide drukčije. To pitanje je odgođeno, kažu, jer stranke među sobom nisu istrgovale do kraja.
Odlučili su da ne odlučuju. Ministri Bosne i Hercegovine nisu se bavili direktorima važnih državnih agencija kojima ističu mandati. Direkcija za evropske integracije, Agencija za rad i zapošljavanje, Agencija za državnu službu… samo su neke od njih.
“Stav koji smo prije sjednice usaglasili predsjedavajući, zamjenik Špirić i ja jeste da je potrebno, u stvari, napraviti ono što treba odavno uraditi, a to je da se za sve one institucije za koje nisu raspisani konkursi već duže vrijeme da se to treba učiniti”, izjavio je Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova i lider Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine.
Dva mandata, ali…
On odbacuje opaske da s predsjednikom bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i liderom Saveza nezavisnih socijaldemokrata Miloradom Dodikom dogovara raspodjelu kadrovskih rešenja. Ministar finansija Nikola Špirić, koji dolazi iz Dodikove stranke, ipak objašnjava da imenovanja nije bilo, jer ova država počiva na pogodbama.
“Ako je potrebno da se raspiše konkurs, dajte da raspišemo konkurs. Ali, ne možete reći – ‘mi nećemo imenovati direktora RAK-a [Regulatorna agencija za komunikacije] jer čekamo da se raspiše konkurs za poziciju za koju smo mi zainteresovani'”, kazao je Špirić.
Direktoru RAK-a Kemalu Husejnoviću mandat je istekao još 2008. godine. I dalje je na toj funkciji jer njegov nasljednik nije imenovan.
“U direktorskoj fotelji jedna osoba može da provede najviše dva mandata, odnosno deset godina. Ipak, njihova funkcija ne prestaje istekom mandata, već razrešenjem. To je ono što stvara problem. Naime, da bi jedan direktor bio imenovan, potrebno je da se zadovolje dve stvari – politički dogovor i takozvani nacionalni ključ”, izvještava iz Sarajeva reporterka Al Jazeere Nataša Krstin.
Struktura državnih službenika mora okvirno odražavati nacionalnu strukturu stranovništva. Kao mjerilo uzima se posljednji popis, to jest onaj iz 1991. godine, na kojem su se danas Bošnjaci tada deklarirali kao Muslimani.
‘Nezgodno’ predizborno vrijeme
“Nažalost, naša demokratija se ne mjeri po sistemu građanskog predstavljanja i ona zato nije prava demokratija, nije liberalna. Ona se mjeri po principu etničkog predstavljanja”, smatra politički analitičar Elvis Fejzić.
Odluku Vijeća ministara da se ne bavi razrješenjima i imenovanjima on naziva očekivanom, jer mandati ističu u nezgodno vrijeme – predizborno.
“Negdje u dogovorima o popunjavanju ovih agencija je 100 posto zakazalo po pitanju koliko će koja stranka svojih ljudi delegirati na ove izvršne pozicije u ovim agencijama”, rekao je Fejzić.
Sistem političkog upravljanja u Bosni i Hercegovini je kompliciran, kaže Fejzić i dodaje da ga još kompliciranijim čini neprekidna politička trgovina.
Izvor: Al Jazeera