Politička obećanja: Gdje je BiH bila 2014, a gdje je sada

Istraživanja ukazuju na to da, kad je u pitanju ispunjenje predizbornih obećanja, nije bilo značajne razlike u uspješnosti stranaka i ljudi koji su trenutno na vlasti u Bosni i Hercegovini u odnosu na njihove prethodnike u periodu 2010–2014.

Odnosi se to na implementaciju predizbornih programa u svim područjima politike, od vanjske i odbrambene, pa do socijalne i zdravstvene, na državnom, ali i enitetskim nivoima.

U mandatu 2014–2018. devet stranaka koje čine vladajuće koalicije na državnom i entitetskim nivoima u potpunosti je ispunilo tek 32 od ukupno 966 obećanja datih uoči Općih izbora 2014, ukazuju podaci organizacije Istinomjer.

Gotovo identičan rezultat ostvaren je i u prethodnom mandatu, kad je ukupan postotak ispunjenih obećanja bio 3,1 posto, dok u aktuelnom mandatu iznosi 3,3 posto.

Po podacima Istinomjera, u područjima pravne države, vanjske politike i zdravstva nije zabilježeno nijedno ispunjeno obećanje u proteklom mandatu, dok je četiri posto obećanja ispunjeno u oblasti socijalne politike.

Eurointegracije

Jedan od procesa koji je obilježio mandat 2014–2018. jest formalan napredak u evropskim integracijama, ali ne i suštinski.

Formalan, jer, kako se navodi u analizi, “na njega je mnogo više utjecala spremnost Evropske unije da ‘popusti’ Bosni i Hercegovini i pored neispunjenih uslova, za šta je najbolji primjer aktiviranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) na osnovu Pisma namjere, te predaja aplikacije za članstvo na osnovu nepotpunog i Mehanizma koordinacije, koji je pritom usvojen na de facto tajnoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine”.

Vladavina prava i borba protiv korupcije

Kad je riječ o vladavini prava, u posljednjih pet godina (Indeks vladavine prava, World Justice Report /WJR/), pozicija Bosne i Hercegovine znatno se ne mijenja.

Ta zemlja je između 39. i 56. mjesta, pri čemu je rangiranje na kraju 2017. bilo najlošije u posljednjih pet godina – zabilježeno je pogoršanje za šest mjesta u odnosu na prethodnu godinu.

Bosna i Hercegovina jedna je od najlošije rangiranih evropskih država u ovom indeksu, zajedno s Makedonijom i Srbijom.

Borba protiv korupcije, po podacima CCI-ja, ne daje očekivane rezultate.

Plasman Bosne i Hercegovine tokom posljednje dvije godine znatno je pogoršan, pa je ta zemlja nazadovala za čak 15 mjesta.

Bosna i Hercegovina, uz Albaniju i Kosovo, po toj je osnovi najlošije rangirana država u regiji i u ravni je s Kolumbijom, Brazilom i Indijom.

Nakon dugih pregovora stranačkih čelnika u Bosni i Hercegovini ta zemlja u augustu 2016. napokon je usvojila Mehanizam koordinacije, koji je zahtijevala Evropska unija u pregovaračkom procesu za članstvo.

Govor jednim glasom prema Evropskoj uniji, kako ga slikovito nazivaju, znači da sve politike u Bosni i Hercegovini moraju biti međusobno usklađene, od državnog do nižih nivoa vlasti, kako bi postojao jedinstven stav u vezi s ispunjavanjem reformi koje traže evropski predstavnici.

Međutim, za većinu građana Bosne i Hercegovine mehanizam je i nakon dvije godine i dalje nejasan.

Po podacima Centra civilnih incijativa (CCI), Bosna i Hercegovina je negativni rekorder kad je u riječ o trajanju perioda od potpisivanja do stupanja na snagu SSP-a. Njegovim potpisivanjem otvorena je perspektiva za stjecanje kandidatskog statusa.

U slučaju te zemlje taj proces trajao je devet i po godina.

Kada su se bosanskohercegovačke vlasti našle pred prvim konkretnim zadatkom, upitnikom Evropske komisije, na odgovore se čekalo godinu i po, tačnije, 412 dana, a još je nepoznato kada će biti dostavljeni i odgovori na 655 dodatnih pitanja kako bi proces bio doveden do kraja.

U međuvremenu je, po podacima Direkcije za evropske integracije (DEI) Bosne i Hercegovine, postotak građana koji bi na referendumu glasali za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju 2018. smanjen u odnosu na prethodnu godinu.

Analitičar Evropske inicijative za stabilnost Adi Ćerimagić kaže za Al Jazeeru da smo, kad je riječ o eurointegracijama, 2014. imali dva obećanja, da će Bosna i Hercegovina u ovom mandatu dobiti preporuku i konačno kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, a da se to nije dogodilo.

“Generalno se može reći da je ovaj proces tekao sporo, daleko sporije nego što bi to trebao biti slučaj. U ovom periodu usvojeni su određeni strateški planovi, koji bi u budućnosti mogli doprinijeti poboljšanju i ubrzanju ovog procesa, ali ključna tačka je da proces eurointegracija u Bosni i Hercegovini nisu osjetili građani, koji bi najviše trebali imati od toga u njihovim svakodnevnim životima. I Evropska komisija je u februaru priznala to što smo mi govorili i obećala da će se više fokusirati na boljitak građana u smislu njihovih lokalnih problema”, ističe Ćerimagić.

Integracije u NATO i odbrana

Osim stjecanja kandidatskog statusa za članstvo u EU-u, bosanskohercegovački političari u proteklom mandatu obećavali su i aktivaciju Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP).

Prije osam godina na Samitu NATO-a u Tallinnu pred Bosnu i Hercegovinu postavljena su tri uvjeta, čije bi ispunjenje trebalo aktivirati MAP i početak razgovora o članstvu u Alijansi.

Knjiženje perspektivne vojne imovine pokazalo se uvjetom koji je, kako je to ranije za Al Jazeeru rekao savjetnik bivšeg američkog potpredsjednika Joea Bidena, Michael Carpenter, stavio lisice bosanskohercegovačkim vlastima u vezi s integracijama u NATO.

Bosna i Hercegovina je od tri ispunila dva uvjeta za aktivaciju MAP-a.

Prvi je uništavanje viškova municije, drugi povećanje broja vojnika u mirovnim misijama, a treći knjiženje vojne imovine na državu.

Saradnja s Europolom

Bosna i Hercegovina, i pored obećanja, dosad nije odredila nacionalnu kontakt-tačku (NKT) za saradnju s Europolom, a nedavno je saopćeno da neuspostavljanje NKT-a ima nekoliko ozbiljnih posljedica za tu zemlju i njene građane.

Delegacija EU-a u toj zemlji također je nedavno saopćila da će se “podrivanje saradnje s Europolom odraziti na sigurnost Bosne i Hercegovine i njenih građana”.

To uporno kršenje sporazuma s Europolom, nastavili su, moglo bi dovesti do privremene obustave primjene sporazuma, što se nikad nije dogodilo ni s jednom drugom zemljom.

Kako je u intervjuu za Al Jazeeru rekao generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, “upisivanje nepokretne vojne imovine odražava nivo državne kontrole nad Oružanim snagama”.

Dosad su uknjižene 33 lokacije od njih 57. Od 21 perspektivne vojne lokacije bh. entitet Republika Srpska nije uknjižio nijednu.

Denis Avdagić, sigurnosni analitičar INMS-a, konsultantske kompanije iz Zagreba, kaže da je, nažalost, MAP u slučaju Bosne i Hercegovine i dalje daleko.

A jasno je, tvrdi, i da stvaranje velike volje za ozbiljnim koracima Bosne i Hercegovine prema NATO-u nema ni s jedne strane.

“‘Žurbe’ očito nema zbog izbora, ali i želje međunarodne zajednice ili Zapada da najprije zatvore pitanje Makedonije.  Uporedo s tim ide i željeno sazrijevanje srbijanske politike, koje se također sporo kreće”, navodi Avdagić.

Na polju odbrane značajniji uspjeh koji se može navesti jest usvajanje Pregleda odbrane, dokumenta u kojem je sročena vizija vojnog razvoja u sljedećih deset godina.

Glavni aspekt tog dokumenta usvojenog 2016. jest modernizacija helikoptera, a on podrazumijeva da se napravi još jedan plan za modernizaciju vojske.

Zakon o vanjskim poslovima

Bosna i Hercegovina i 23 godine nakon rata jedina u regiji nema zakon o vanjskim poslovima, čije je donošenje proteklih godina najavljivano nekoliko puta.

Cjelokupna vanjska politika Bosne i Hercegovine zasniva se na dokumentu koji je Predsjedništvo te zemlje usvojilo 2003, nazvanom Opći pravci i prioriteti za provedbu vanjske politike, a posljednji Zakon o vršenju vanjskih poslova usvojen je 1992. godine.

Jedan od mnogih vanjskopolitičkih gafova u proteklom mandatu dogodio se kad Bosna i Hercegovina jedina nije na samitu o Zapadnom Balkanu 2017. u Trstu potpisala Ugovor o transportnoj zajednici između EU-a i zemalja zapadnog Balkana, što je učinjeno tek kasnije.

Bosna i Hercegovina to nije učinila jer Vlada RS-a nije dala saglasnost.

Protekli mandat također su obilježile nekoordinirane posjete i sastajanje članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine s predstavnicima drugih zemalja i teško usklađivanje stavova s Ministarstvom vanjskih poslova te zemlje.

U skladu s odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nadležno je za vođenje vanjske politike te države, a za njeno provođenje zaduženo je Ministarstvo vanjskih poslova.

Sve zemlje koje pretenduju da postanu članice EU-a u obavezi su da postepeno usaglašavaju svoje stavove s vanjskopolitičkim djelovanjem Unije, koje se manifestuje usvajanjem vanjskopolitičkih deklaracija i eventualnom primjenom mjera koje mogu slijediti iz njih.

Kako je početkom ove godine objavio Centar za sigurnosne studije, Pregled deklaracija EU-a s kojima se usaglasila Bosna i Hercegovina u periodu od 2014. do 2017. pokazuje da Bosna i Hercegovina nije podržala nijednu od više od 20 deklaracija EU-a vezanih za akcije Moskve u Ukrajini i njihovom neposrednom okruženju ili informatičke napade na države članice za koje EU optužuje Rusiju.

Unutrašnja pitanja

Jedno od pitanja koje je obilježilo posljednju godinu mandata ove bh. vlasti na unutrašnjem planu jest Izborni zakon i njegovo nedonošenje do ovog trenutka.

Izbori su raspisani uprkos činjenici da su neke od odredbi aktuelnog izbornog zakona stavljene van snage odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je još 2016. ocijenio da tadašnja rješenja kojima je definisan način biranja zastupnika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH nisu u skladu s Ustavom.

Zanimljivo je da je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik samo do 2015. više od 30 puta najavljivao referendume, dok je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović 2014. rekao da će 2015. biti uspostavljen televizijski kanal na hrvatskom jeziku kao dio javnog RTV-sistema u Bosni i Hercegovini, što se nije dogodilo do danas.

Nedavno je rekao da će se to dogoditi do kraja 2018.

FBiH i RS

Kada se odvojeno posmatraju nivoi vlasti, po podacima Istinomjera, vladajuće koalicije u Bosni i Hercegovini i Federaciji BiH u potpunosti su ispunile po tri posto obećanja, dok je u RS-u taj postotak neznatno veći i iznosi četiri posto.

U odnosu na pojedinačna područja, navodi se, u Federaciji BiH najbolji rezultat ostvaren je u socijalnoj politici, gdje obećanja ispunjena u potpunosti ili u znatnoj mjeri čine 16 posto obećanja datih u tom području. Na tom nivou vlasti najlošiji je rezultat u području pravne države, gdje je 96 posto obećanja ostalo neispunjeno ili je ispunjeno manjim dijelom. Vrlo je sličan i rezultat u zdravstvu, sa 94 posto neispunjenih obećanja.

Kad je riječ o Republici Srpskoj, u odnosu na pojedinačna područja, najbolji rezultat ostvaren je u obrazovanju, gdje obećanja ispunjena u potpunosti ili u znatnoj mjeri čine 28 posto obećanja datih u tom području, pri čemu, ističe se, treba naglasiti da ih je dato samo 29.

Na tom nivou vlasti najlošiji je rezultat u zdravstvu, gdje je 93 posto obećanja ostalo neispunjeno ili je ispunjeno manjim dijelom, dok u kategoriji visoke ispunjenosti nema nijednog obećanja. Pravna država drugo je najlošije područje u RS-u, s 89 posto neispunjenih obećanja.

Profesor iz Mostara Slavo Kukić smatra da je sve što je u periodu 2014–2018. činjeno što se tiče Bosne i Hercegovine rađeno kako bi se ta zemlja dezintegrisala kao društvo.

“U ove četiri godine mi nismo ni imali vlast kakva se poznaje u historiji višestranačkih demokratija. Umjesto vlasti koju čini većinska partija ili koalicije, mi smo imali tehničku, formalnu, strukturu zbog raspodjele fotelja i moći. Dapače, vrlo često se na federalnom i državnom nivou nije znalo tko je vlast, a tko opozicija. U takvom političkom ambijentu nemoguće je ostvariti bilo što što je od strateškog značaja za državu. Moguće je samo destruirati i ono što je dobiveno u naslijeđe. Jedan od pokazatelja toga je Koridor 5C, kojeg nije napravljen ni metar”, kaže Kukić za Al Jazeeru.

U nastavku su samo neka obećanja koja nisu ispunjena ili su samo djelomično ispunjena na nivoima entiteta, a koje je Al Jazeeri dostavio Istinomjer.

Federacija BiH

Stranka demokratske akcije (SDA) nije ispunila obećanja koja se tiču izmjene Zakona o radu i kolektivnog ugovora uz dijalog sa socijalnim partnerima, usvajanje zakona o obrazovanju odraslih na nivou entiteta, posebnog zakona o dječijoj zaštiti ili izmjene Porodičnog zakona, Zakona o pravima logoraša, zdravstvenog zbrinjavanja veteranske populacije, obrazovnog procesa Bošnjaka u RS-u, zaštite interesa bh. građana u svijetu, dok je većinski ili djelomično ispunila obećanja koja se odnose na alternativne oblike zbrinjavanja djece, nastavak djelovanja Fondacije za stambeno zbrinjavanje boraca, aktivnosti Federalnog ministarstva za izbjeglice i raseljena lica, prava povratnika u RS-u, zatvaranja kolektivnih centara ili okončanje procesa obnove stambenog fonda.

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZBiH) nije ispunila obećanja koja se tiču demografske obnove, osoba s društveno negativnim ponašanjem, starijih osoba bez porodičnog staranja, solidarne pomoći, poboljšanja primarne zdravstvene zaštite i zdravstvene zaštite svih građana Bosne i Hercegovine, dok je većinski ili djelomično ispunila obećanja koja se odnose na povratak prognanih i izbjeglih, iskrivljavanje istine o Domovinskom ratu, djecu bez roditeljskog staranja ili odgojno zanemarenu ili napuštenu djecu.

Savez za bolju budućnost (SBB) nije ispunio obećanja koja se tiču slobode rađanja, besplatne dodjele građevinskog zemljišta, brige o starima, porodicama poginulih, civilnim i vojnim invalidima, naknade za nezaposlene, nemoćne i osobe s umanjenim sposobnostima, reforme sistema socijalne zaštite, uvjeta za povratak dijaspore ili dvojnih državljanstava, dok je većinski ili djelomično ispunio obećanja koja se odnose na brigu o borcima, dosadašnji obim prava veterana, brigu o raseljenim osobama ili socijalnu sigurnost penzionera.

Republika Srpska

Kad je riječ o strankama na vlasti u Republici Srpskoj, po podacima Istinomjera, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), između ostalog, nije ispunio obećanja vezana za oslobađanje doprinosa na zdravstveno osiguranje u periodu od tri godine ili konkretnih programa i akcija u području socijalnog zbrinjavanja, dok je većinski ili djelomično ispunio obećanja koja se odnose na povećanje broja radnih mjesta ili podsticanje samozapošljavanja i osnivanja porodičnih firmi.

Uvjerljivo najveći broj obećanja dao je koalicijski partner SNSD-a, Demokratski narodni savez (DNS).

DNS, između ostalog, nije ispunio obećanja vezana za registar višečlanih porodica, strategije stambenog zbrinjavanja mladih, izgradnje stambenih jedinica za mlade parove, većih ulaganja za rješavanje egzistencijalnih problema povratnika, uvjeta za ostvarivanje ustavnih i zakonskih prava izbjeglih i raseljenih, povratka naknade za imovinsku i neimovinsku štetu, jednakog zapošljavanja žena i muškaraca, sigurnih kuća, novih izvora i modela finansiranja socijalne zaštite, jedinstvenog načina rješavanja osnovnih nacionalnih prava, dok je većinski ili djelomično ispunio obećanja koja se odnose na definisanje novog normativno-pravnog statusa, stambenu i socijalnu politike za mlade, rješavanje stambenih i drugih neriješenih pitanja demobilisanih boraca, reviziju prava iz područja boračko-invalidske zaštite ili povećanje invalidnine i socijalnih i drugih davanja.

Socijalistička partija (SP), koalicijski partner SNSD-a i DNS-a nije ispunila obećanja vezana za završetak aktivnosti na povratku izbjeglica u Bosni i Hercegovini, subvencije za penzionere ili sveobuhvatne reforme zdravstva, dok je većinski ili djelomično ispunila obećanja koja se odnose na mjere podsticaja za novorođenčad, rješavanja stambenih i drugih neriješenih pitanja demobilisanih boraca ili solidarnost u pribavljanju sredstava za penzije.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini bit će održani 7. oktobra ove godine.

Izvor: Al Jazeera