Politička dešavanja u svijetu koja su obilježila 2018.
Izbori u nekim od najvećih svjetskih sila, nastavak ratova, rješavanje nekih međunarodnih sporova, ali i otvaranje novih, obilježili su svjetsku političku scenu u 2018. godini.
Njemačka je nakon dugih i mučnih polugodišnjih pregovora početkom marta dobila novu vladu, nakon čega su evropski predstavnici politike i privrede mogli odahnuti.
Predsjednici stranaka demokršćansko-socijaldemokratske koalicije, tzv. velike koalicije, potpisali su 12. marta u Berlinu koalicijski ugovor te najavili brzo ostvarivanje političkih ciljeva sadržanih u ugovoru.
Iako je nastavak ‘velike koalicije’ dogovoren, loši rezultati Kršćansko-demokratske unije (CDU) i Kršćansko-socijalne unije (CSU) na kasnijim izborima u njemačkim pokrajinama Bavarskoj i Hessenu uzdrmali su poziciju njemačke kancelarke Angela Merkel, koja se krajem godine povukla s čela CDU-a.
Za novu šeficu CDU-a je izbarana dotadašnja generalna sekretarka stranke Annegret Kramp-Karrenbauer.
Prije toga je Merkel potvrdila da se na sljedećim izborima više neće kandidirati za zastupnicu u Bundestagu, a time ni za dužnost kancelarke.
Trumpovi potezi
U martu je Vladimir Putin osvojio je na predsjedničkim izborima u Rusiji 75 posto glasova i dobio mandat da vodi zemlju narednih šest godina.
On je najavio povlačenje po isteku mandata.
Lider opozicije, aktivist i bloger Aleksej Navalni, pozvao je, kao i mnoge druge političke grupe, na bojkot predsjedničkih izbora.
Potezi Putinovog američkog kolege Donalda Trumpa, koje je većinom najavljivao na društvenoj mreži Twitter, i 2018. su šokirali svijet, ali izazvali strah da bi mogli izazvati nesagledive posljedice.
Nakon Trumpove odluke, američke, britanske i francuske snage izvele su u aprilu zračni udar u Siriji kao odgovor na napad hemijskim oružjem u Doumi u kojem su ubijene desetine ljudi.
Trump je tada rekao da je spreman produžiti akciju sve dok vlada sirijskog predsjednika Bashara al-Assada ne prestane koristiti hemijsko oružje.
Napad na Siriju, koji nije imao velikog učinka, najveća je intervencija zapadnih sila protiv Assada u sedmogodišnjem građanskom ratu u toj zemlji.
Američki saveznici su bili iznenađeni i na kraju 2018., kada je Trump unilateralno odlučio da povuče trupe SAD-a iz Sirije, tvrdeći da je ISIL poražen.
”Porazili smo ISIL u Siriji, jedini razlog zbog kojeg smo se tamo nalazili tokom mog mandata“, napisao je Trump na društvenoj mreži Twitter.
We have defeated ISIS in Syria, my only reason for being there during the Trump Presidency.
— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) December 19, 2018
Trump je ranije ispunio svoje obećanje koje je dao u decembru 2017. i u maju je otvorena ambasada SAD-a u Jerusalemu.
‘Veliki marš za povratak’
To je bio potez kojeg se prije njega nije usudila napraviti nijedna prethodna američka administracija zbog osjetljivosti pitanja.
Palestinska Vlada podnijela je zbog te odluke na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) tužbu protiv SAD-a.
Palestinci od 30. marta duž granice Pojasa Gaze i Izraela organiziraju proteste “Veliki marš za povratak”.
Izraelski vojnici protiv civilnog stanovništva, koje traži povratak na teritoriju sa koje su protjerani i ukidanje blokade Gaze, koja traje od 2006. godine, odgovaraju vatrom.
U izraelskim napadima tokom demonstracija ubijeno je više od 220, a ranjene hiljade Palestinaca.
Najviše žrtava desilo se 14. maja, kada su izraelske snage napale palestinske demonstrante koji su obilježavali 70. godišnjicu izraelske okupacije historijske Palestine i vršenja etničkog čišćenja, kada je protjerano više od pola miliona Palestinaca.
Nepredvidivost američkog predsjednika još jednom je došla do izražaja kada je, nakon dugog perioda napetih odnosa i situacija koje su prijetile da će eskalirati, ‘zakopao ratne sjekire’ s sjevernokorejskim vođom Kim Jong-unom kojeg je prije toga nazivao ‘čovjek raketa’ i govorio kako je on u samoubilačkoj misiji.
Junski samit dvojice čelnika koji je održan u Singapuru okarakterisan je kao historijski, a Sjedinjene Američke Države i Sjeverna Koreja obvezale su se održati daljnje pregovore koje bi vodio američki državni sekretar Mike Pompeo i visokopozicionirani sjevernokorejski dužnosnik “čim prije moguće”.
Susret Kima i Moona
Sjeverna Koreja u sporazumu potvrdila je svoju “čvrstu i nepokolebljivu opredijeljenost za kompletnu denuklearizaciju Korejskog poluotoka”.
U zamjenu za to Trump se obvezao na “sigurnosne garancije” Sjevernoj Koreji.
Svijet očekuje velika promjena, odlučili smo ostaviti prošlost iza sebe, rekao je Kim Jong-un nakon susreta s Trumpom, za kojeg je ranije govorio da je ‘mentalno poremećen’.
Podloga za samit u Singapuru je bio susret čelnika dviju Koreja, sjevernokorejskog Kim Jong-una i južnokorejskog Moon Jae-ina.
Kim i Moon su u aprilu na granici između dvije Koreje održali samit dvije zemlje, prvi nakon deset godina.
Kasnije su dvojica čelnika na samitu u Pjongjangu potpisali su niz sporazuma i dogovorili da će zajedno raditi na denuklearizaciji Korejskog poluotoka i sprečavanju budućih sukoba.
Napetosti su od maja 2018. porasle između Washingtona i Teherana, kada je Trump ponovo uveo sankcije Iranu nakon povlačenja iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine između Irana i šest svjetskih sila, na osnovu koga su one bile ukinute.
Nakon što se SAD unilateralno povukao iz sporazuma, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Kina i Rusija potvrdile su posvećenost sporazumu, pružajući Iranu ekonomske podsticaje u zamjenu za obuzdavanje nuklearnog programa.
President Trump on withdrawing from the Iran nuclear deal ⬇️ pic.twitter.com/2562J8mDN8
— The White House (@WhiteHouse) September 26, 2018
Izbori su se 2018. održavali i u SAD-u, a bili su i svojevrsni ispit za Trumpa, kojeg je on samo djelomično položio.
Mnogobrojni Amerikanci su doživjeli izbore 6. novembra kao referendum o Trumpu.
Na pola mandata američkog predsjednika, demokrate su nakon osam godina preuzele Predstavnički dom SAD-a, dok su republikanci zadržali kontrolu nad Senatom.
Izbori su pokazali koliko su Amerikanci podijeljeni, a Izlaznost je nadmašila mnoga ranija glasanja.
Svijet je bio šokiran kada je saznao na koji način je ubijen saudijski novinar i kolumnista Washington Posta Jamal Khashoggi, za kojeg je Saudijska Arabija prvo tvrdila da je izašao iz njenog konzulata u Istanbulu, a zatim je priznala ubistvo, ali je kazala da su to učinili “odmetnički elementi” te da princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, kojeg je Khashoggi oštro kritizirao, nije bio uključen u taj surovi čin.
CIA-in izvještaj
Američki senat je usvojio rezoluciju u kojoj se navodi da je princ Mohammed odgovoran za ubistvo novinara, ali američki predsjednik Trump je više puta rekao da podržava saudijsko vodstvo.
Američka Centralna obavještajna agencija – CIA u izvještaju je navela da je naredbu za Khashoggijevo ubistvo izdao upravo Bin Salman.
Odbor za zaštitu novinara (CPJ), čije je sjedište u New Yorku, objavio je da je broj ubijenih novinara iz odmazde zbog njihovog izvještavanja u 2018. godini gotovo udvostručen u odnosu na prošlu.
Iz CPJ-a su naveli da su 34 novinara ubijena iz odmazde zbog svog rada do 14. decembra ove godine, a ukupan broj ubijenih iznosi 53.
Na kraju 2018. se još uvijek nije dao naslutiti epilog pregovora Velike Britanije i Evropske unije o Brexitu.
Britanska premijerka Theresa May odgodila je glasanje o sporazumu o Brexitu u parlamentu 11. decembra i ono bi se trebalo održati sredinom januara zbog čega je neki zastupnici optužuju da na taj način želi na njih izvršiti pritisak da prihvate sporazum jer se približava rok izlaska iz EU-a 29. marta.
May, koja je preživjela glasanje o povjerenju u svojoj Konzervativnoj stranci, upozorila je Parlament da su alternative njenom sporazumu izlazak iz EU-a bez sporazuma ili otkazivanje Brexita.
Uporedo s pregovorima o Brexitu, Veliku Britaniju je također potresla velika međunarodna afera, kada je izveden pokušaj trovanja nekadašnjeg dvostrukog ruskog špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćerke Julije u gradu Salisburyju na jugu Engleske.
Nove tenzije između Ukrajine i Rusije
Taj slučaj, koji je izazvao najveći val međusobnih protjerivanja diplomata između Rusije i Zapada od Hladnog rata, doveo je do zaoštravanja odnosa između Velike i Britanije i Rusije.
Skripalji su se oporavili i preživjeli napad.
Moskva uporno negira bilo kakvu umiješnost u taj napad.
Kraj 2018. godine obilježile su nove tenzije između Ukrajine i Rusije oko Krima, protesti tzv. žutih prsluka u Francuskoj i napad u Strazburu.
Rusija je 25. novembra zaplijenila tri ukrajinska vojna broda i uhapsila 24 člana posade kada su pokušali proći kroz Kerčki prolaz iz Crnog u Azovsko more, optuživši ih da su nezakonito ušli u njene teritorijalne vode.
Ukrajinski pomorci, među kojima su trojica bila lakše povrijeđena u tom incidentu, pritvorena su u Rusiji u očekivanju suđenja za nezakoniti prelaz granice.
Kijev tvrdi da su brodovi poštovali međunarodne propise, dok Moskva navodi da Ukrajinci nisu imali dozvolu za prolaz.
To je bio prvi otvoreni vojni sukob između Moskve i Kijeva od ruske aneksije Krima 2014. godine i početka oružanog sukoba na istoku Ukrajine između proruskih separatista i Vladinih snaga.
Protesti Žutih prsluka, koji su na kraju 2018. izazivali haos na ulicama Pariza, stišali su se u 22. decembra.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron bio je primoran 10. decembra u obraćanju naciji najaviti određene mjere kako bi riješio krizu nastalu nezadovoljstvom građana općom državnom politikom.
Širom Francuske, a posebno u prijestolnici Parizu sedmicama su održavani nasilni protesti.
Jedan od povod je bila najava povećanja poreza na gorivo, a tokom protesta život je izgubilo devet, povrijeđeno je preko hiljadu, dok je uhapšena 4.341 osoba.
Uporedo s protestima, francuski grad Strasbourg, sjedište Evropskog parlamenta i Vijeća Evrope, je 11. decembra bio svjedok napada za koji je osumnjičen Cherif Chekatt.
U napadu je ubijeno pet osoba, a Chekatt je također dva dana nakon bjekstva ubijen u policijskoj akciji u Strasbourgu.
Izvor: Al Jazeera