Političari, vratite nadu i optimizam građanima

Prošlu 2019. godinu, BiH je završila sa usporenim ekonomskim rastom od oko dva posto, sa sličnim projekcijama za ovu godinu. Usporavanje ekonomije je direktna posljedica pogoršanja vanjskotrgovinske razmjene, najprije zbog pada izvoza, ali i blagog povećanja uvoza, što je dovelo do većeg deficita od 600 miliona KM.

Upravo je taj deficit rezultat usporavanja ekonomije Njemačke, recesije u Italiji, taksi na uvoz proizvoda na tržište Kosova iz BiH, te pada vrijednosti turske lire iz 2018. godine. Taj pad izvoza odrazio i na industrijsku proizvodnju, koja je pala za 5,5 posto u odnosu na 2019. godinu.

Najveći pad zabilježen je u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-68,9 posto), tekstila (-36,5 posto), duhanskih proizvoda (-24,1 posto) i baznih metala (-12,7 posto). Od juna 2019. godine, izvoz intenzivno pada svaki mjesec u odnosu na isti period godinu prije.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Pored ekonomskih pokazatelja, negativni prirodni priraštaj je iznosio 9.959 stanovnika, što je najveći pad u jednoj godini ikada od kada se mjeri broj rođenih i umrlih. Procjene su da se u 2019. godini iselilo dodatnih 50.000 stanovnika, što je u rangu 2018. godine. Neto broj penzionera je porastao za 15.831 u oba bh. entiteta.

Po prvi put Anketa o radnoj snazi za 2019. godinu nije tretirala podatke u apsolutnim brojevima, tako da ne možemo znati tačno smanjenje radne snage i smanjenje populacije. Nezvanične procjene pokazuju da bi taj broj po anketi bio nešto iznad 2,6 miliona stanovnika. Pored toga, 41 posto ukupno zaposlenih radnika je starije od 50 godina.

Negativni trendovi

Iako su statistički podaci za prve mjesece 2020. godine još uvijek fragmentirani i tek trebaju da se objavljuju, oni koji su dostupni za vanjskotrgovinsku razmjenu, pokazuju daljnji nastavak negativnih ekonomskih trendova.

U januaru ove godine, izvoz se zadržao na istom nivou kao godinu prije, ali je uvoz nastavio padati. Iako je na taj način povećana pokrivenost uvoza, pad uvoza u šest od posljednjih osam mjeseci pokazuje da je došlo do pada domaće potražnje, a time i slabljenja potrošnje stanovništva. Poznato je da potrošnja čini najveći dio bruto domaćeg proizvoda, što znači i na kraju usporavanje ekonomije.

Kakve su onda perspektive u ovoj godini i šta možemo očekivati?

U ovoj godini možemo očekivati nekoliko potencijalnih opasnih situacija koje mogu dovesti do dodatnih problema u funkcionisanju naše ekonomije.

Trenutno najaktuelniji problem jeste vezan za korona virus. Sama pojava virusa izazvala je veliku paniku u svijetu i sasvim je sigurno da će dovesti do globalnog usporavanja ekonomije, ako ne i recesije. Kina predstavlja značajnog trgovinskog partnera za našu zemlju. Iako kao država imamo vrlo skroman izvoz u Kinu, uvoz predstavlja značajnu stavku, koji čini 7,4 posto našeg ukupnog uvoza.

Uvoz iz Kine

Mnoge firme koriste jeftine proizvode iz Kine u proizvodnji svojih proizvoda. Zatvaranje radnih mjesta u Kini, pad proizvodnje i izvoza, ostavit će naše firme bez sirovina, koje će sada morati tražiti od drugih dobavljača po skupljim cijenama, što će povećati troškove poslovanja. Isto važi i za mnoge trgovine koje koriste proizvode iz uvoza za prodaju na našem tržištu. Indirektni efekti će biti još ozbiljniji, jer Kina predstavlja mnogo značajnijeg trgovinskog partnera za zemlje EU. Smanjenje razmjene, uticat će na pad ekonomskih aktivnosti drugih zemalja, a time i na naše druge izvozne sektore, što će dodatno usporiti našu ekonomiju, ili je ponovno uvesti u recesiju.

Pored ovog nenadanog i aktuelnog problema vezano za korona virus, poseban izazov će predstavljati stalna politička (ne)stabilnost u BiH. Stalne prepirke i svađe političara u BiH uz potpunu nezainteresovanost za rješavanje stvarnih problema građana, dovele su do toga da sve više i više mladih napušta državu. Primarni razlozi iseljavanja, prema mnogih istraživanjima i studijama nisu ekonomski ili demografski, već politički, koji se ogledaju kroz izostanak nade, povjerenja i pozitivnih očekivanja da se nešto može promjeniti ili popraviti u državi.

Podatak koji je objavljen prije nekoliko dana pokazuje da je samo u FBiH, u posljednju akademsku godinu upisano 6.371 manje studenata nego godinu prije, što predstavlja pad od 10,23 posto u jednoj godini! Poređenja radi, prije ovih objavljenih podataka, za pet godina, u cijeloj državi pad upisanih studenata je iznosio oko 21.600. Ova godina bi mogla ipak biti rekordna, u negativnom smislu po pitanju iseljavanja, jer je i Njemačka „otvorila granice“ za stručnu radnu snagu, što će mnogi građani iz naše države iskoristiti da pokušaju pronaći svoju sreću van granica BiH.

Politička nestabilnost

Politička nestabilnost u kombinaciji sa globalnim usporavanjem ekonomije, može dovesti i do smanjenog rasta ili čak pada poreskih prihoda u BiH. Usporavanje se već vidjelo u prošloj godini, gdje su direktni porezi, u nadležnosti FBiH rasli oko 2,2 posto ili na godišnjem nivou ili 118 miliona KM. U istom periodu, dodatni izdaci za penzije su rasli više od ukupnog rasta svih javnih prihoda u FBiH, zbog povećanog ulaska penzionera u sistem, a samo dio se odnosi na prikupljene doprinose. Projekcije pokazuju da će neto povećanje penzionera i u ovoj godini iznositi preko 10.000.

Ukupna radna snaga, usljed iseljavanja, nastavit će da se smanjuje, što će biti dodatni pritisak na prikupljanje javnih prihoda i finansiranje rastućih obaveza. Vrlo je izvjesno da smo blizu gornje granice u prikupljanju javnih prihoda iz nadležnosti entiteta i da bez reformi nećemo biti u prilici da ostvarujemo novi rast, ako čak ne dođe i do pada.

Potencijalni izazov može biti i novi migrantski val, koji ukoliko bude išao direktno preko BiH, sasvim je sigurno da će ostaviti teške posljedice po ionako krhku ekonomiju BiH. Procjene su da u BiH trenutno ima minimalno 7.000 migranata. Ako pretpostavimo da dnevno trebamo po migrantu izdvajati pet KM za hranu, samo po tom osnovu godišnje moramo izdvajati blizu 13 miliona KM uz druge ostale troškove, koji su dosta veći. Ako se desi najava da će dnevno u državu dolaziti po 10.000 migranata, postavlja se pitanje kako će to naša privreda podnijeti?

Izostanak reformi

Socio-ekonomske reforme su za sada izostale. Njihova provedba bi mogla ublažiti negativne posljedice pojedinih problema, poput finansiranja većeg broja penzionera u sistemu, ili usporavanja ekonomije zbog vanjskih uticaja.

Ekonomski procesi ne smiju čekati zbog političkih odluka. Iz privrede se iscijedilo novaca koliko se moglo i sada se napokon trebaju provesti reforme poput smanjenja doprinosa na čak 25 posto iznosa bruto plate i ukidanja poreza na dohodak na plate do 1.000 KM, sve u cilju stimulisanja potrošnje radnika, a time i potrošnje na nivou ekonomije.

Ukoliko bi se još usaglasila minimalna plata u iznosu od 750 KM, te poslodavci oslobodili raznih parafiskalnih nameta, uz smanjenje administracije, mogli bi se vratiti na put oporavka.

Ali da bi ekonomske reforme dale rezultat, potrebno je da političari urade nešto što uopšte ne košta – vrate nadu, povjerenje i optimizam građanima u bolje sutra. Alternativa su otvorene granice van BiH.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere. 

Izvor: Al Jazeera