Političari slabo pomažu Srbima u Hrvatskoj

Uoči prijevremenih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, osnovana je nova politička stranka – Demokratski savez Srba. U vodstvu stranke veliki je broj bivših članova Samostalne demokratske srpske stranke, koja u posljednjih nekoliko saziva Hrvatskog sabora predstavlja srpsku nacionalnu manjinu.

Dio njih stranku je napustio uoči posljednjih parlamentarnih izbora, koji su održani prošle godine, a među njima je i dogradonačelnik Vukovara Srđan Milaković.

Prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj, manjine imaju osiguran broj zastupničkih mjesta. Zastupnike biraju u posebnoj izbornoj jedinici.

Dio stanovnika srpske manjine koji žive na području Petrinje, u središnjoj Hrvatskoj, kažu kako nisu zadovoljni odnosom države prema njima, kao ni manjinskih stranaka koje ih predstavljaju.

Mnogo problema nakon povratka

Al Jazeerina reporterka Matea Damjanović posjetila je Miljku Leticu, koja se 2001. godine u selo Blinje i rodni kraj vratila nakon 30 godina rada u Švicarskoj.

“To mi je bila životna želja – vratiti se onom kamenčiću gdje sam se rodila, jer uvijek mi je nedostajao taj kamenčić i sad sam tu”, kaže Letica.

Živi u selu Blinja, nedaleko Petrinje, zajedno s još 40-ak stanovnika, pripadnika srpske nacionalne manjine. No, nakon ratnih sukoba na ovim prostorima, priznaje da se, ipak, ne osjeća kao u svojoj domovini. Nedavno je, prepričava, susjed Hrvat, dok je bila odsutna, ušao u vrt s oružjem. Prijavila ga je policiji, ali više o tome ne želi reći.

“Došla sam neopterećena, jer sam smatrala da nemam nikakve veze s ratom. Uopće nisam bila tu. Nisam nikakav nacionalist, jer sam formirana u zemlji koja ima više od 30 nacionalnosti i koji su uvijek dobro došli. I onda dođete ovdje i osjećate se višak, osjećate se neakceptirano, ponižavajuće”, žali se Letica.

Problema nakon povratka je mnogo, kaže i njena susjeda Milanka Bjelanović. Posla za njenog sina i snahu nema, pa su, kao i većina mladih iz ovoga kraja, objašnjava, otišli u inozemstvo.

“Gdje su god došli, ne možeš dobiti nigdje. Ne možeš, Srbin si i ne možeš dobiti posla. Il’ si višak, il’ si ovo, il’ ono, uvijek nešto kažu”, navodi Bjelanović.

Selo još nije dobilo uličnu rasvjetu, objašnjavaju, često ostanu bez vode, kuće i zgrade propadaju. Škola, kažu, nema se za koga obnoviti. Razočarani su u državu, ali i u političke stranke, koje bi ih kao manjinu trebale, smatraju, zastupati i štititi.

“Ne rade svoj posao, što bi trebale, nego samo za glasove. Eto, kad ćeš glasati, onda je sve dobro. Daj, daj, ‘ajde tamo, bit će ovo, bit će zaposleno, bit će ovako, bit će onako… Ma, kakvi – ništa”, dodaje Bjelanović.

Manjinske stranke bez manjinske politike

Prema posljednjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj živi gotovo četiri puta manje stanovnika srpske nacionalnosti nego prije rata, odnosno blizu 186.000. Njih u Saboru predstavlja SDSS. Još četiri stranke politički djeluju, ali su izvanparlamentarne. Analitičar Žarko Puhovski smatra kako se nijedna od njih do sada nije bavila manjinskom politikom.

“Stranke etničkih manjina su prije sindikati, nego stranke i u tom pogledu razlike ne mogu biti takve da imamo liberalnu srpsku poziciju nasuprot konzervativnoj, socijaldemokratsku nasuprot kršćanskoj, nego imamo pojedine skupine interesa ili regionalne. Dosadašnji predstavnici srpske manjine nisu djelovali u tom sindikalnom smislu produktivno, iako neke stvari su činili, nego su se uplitali i činili igre koje zapravo nisu pravi sastavni dio politike manjinskih interesa u Hrvatskoj”, ukazuje Puhovski.

SDSS, koji je za vrijeme mandata Ive Sanadera imao potpredsjednika u vladi Hrvatske demokratske zajednice, nakon posljednjih parlamentarnih izbora našao se pred raskolom. Saborski zastupnik Mirko Rašković istupio je iz stranke i podržao formiranje vlade HDZ-a i Mosta početkom ove godine.

Stranku je ranije napustilo i nekoliko istaknutih članova, koji su nezadovoljni položajem Srba u Hrvatskoj sada osnovali novu stranku. Za predsjednika Demokratskog saveza Srba izabran je Jovica Radmanović iz Rijeke, dopredsjednik je Srđan Milaković iz Vukovara.

Izvor: Al Jazeera