Polarni led se topi tri puta brže

Vrijeme je za akciju, poručuju naučnici, kako bi se usporio efekat globalnog zagrijavanja.

Skupina naučnika otkrila je da se polarni led topi tri puta brže nego prije 20 godina. Više od 20 timova za polarno istraživanje udružilo se kako bi napravilo procjene o topljenju ledenog sloja na Grenlandu i Antarktiku, koje doprinosi rastu razine mora.

Naučnici godinama upozoravaju da led nestaje. A sada kažu da se led ubrzano topi.

Na Grenlandu i Antarktiku danas nestaje tri puta brže nego 1990-ih. To je doprinijelo rastu globalnog nivoa mora za više od 11 milimetara, što je petina ukupnog povećanja.

Andrew Shepherd sa Univerziteta u Leedsu kaže: "Svi ovi obrasci u skladu su s onim što očekujemo kao posljedicu klimatskih promjena na području oko Grenlanda i Antarktika. Kao što smo ranije govorili, topljenje leda na Grenlandu uzrokovano je povišenjem temperatura zraka oko tog područja."

Ugrožene nizijske zajednice

Naučnici kažu da je u dijelovima Antarktika zabilježeno manje povećanje količine leda, ali nedovoljno da se nadoknadi ukupni gubitak. Rast nivoa mora će najviše ugroziti nizijske zajednice, među kojima su neke od najsiromašnijih na svijetu.

Vrijeme je za akciju, poručuju naučnici, kako bi se usporio efekat globalnog zagrijavanja... Ako već nije prekasno.

Američki naučnici objavili su krajem novembra da su otkrili bakteriju koja živi u slanom jezeru na Antarktiku, bez svjetlosti i kisika, u iznimno nepovoljnim uvjetima kakvi bi mogli postojati i negdje drugdje u našem Sunčevom sistemu, gdje bi takav oblik života bio moguć.

U jezeru Vida otkrivene su veoma visoke koncentracije amonijaka, azota, vodika, sumpora, nitrata i azotovih oksida.

Otkriveni mikroorganizmi žive ondje 20 metara ispod leda, u vodi čija je slanost veća od 20 posto, a temperatura dostiže minus 13 Celzijevih stepeni.

"Otkriće ovog ekosistema pruža nam indicije o drugim ledenim i izoliranim sredinama na Zemlji, a možda i obrazac za oblike života na drugim planetima prekrivenim ledom koji mogu skrivati naslage soli i okeane, poput Evrope, Jupiterova mjeseca", rekao je Nathaniel Ostrom, zoolog sa Univerziteta u Michiganu i koautor ovih radova objavljenih u Analima Američke naučne akademije.

Povišene koncentracije vodika i aztovih oksida u plinovitov stanju vjerovatno osiguravaju izvor hemijske enegije koji omogućava postojanje tog izoliranog mikropskog ekosistema, pretpostavlja naučnik.

Bogata fauna

Ti plinovi nastaju hemijskom reakcijom veoma slane vode i okolnih stijena bogatih željezom.

Uprkos veoma niskim temperaturama, potpunom nedostatku svjetla i visokoj slanosti, ovaj okoliš skriva bogatu faunu različitih bakterija koje mogu preživjeti bez Sunčeve energije.

Ranija istraživanja jezera Vide upućuju da su ti mikropski ekosistemi gotovo 3.000 godina bili izolirani od bilo kakva vanjskog utjecaja.

No postoje i drugi ekstremni ekosistemi bez svjetla, blizu vrućih hidrotermalnih izvora na dnu okeana.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.