Pokret SPD – pokušaj ujedinjenja ili raskola ljevice

Pokret su nakon sastanka incijativnog odbora vrlo brzo napustili i Osman Topčagić i Lamija Tanović (NAP)

Još jedan pokušaj objedinjavanja ljevice u Bosni i Hercegovini ili način da se izazovu potresi u Socijaldemokratskoj partiji (SDP) uoči izbora novog rukovodstva stranke, debata je koja se vodi o Pokretu socijalne pravde i demokratije (SPD), novom projektu koji je ponovno spojio posvađane lidere pojedinih partija.  

Iako je predstavljen kao “šira platforma za okupljanje progresivnih lijevih snaga u BiH”, kako ga je opisao predsjedavajući Inicijativnog odbora Ivo Komšić, jasno je da je pokret već na samom početku, umjesto ujedinjavanja, ponovo izazvao javne sukobe i podjelu na ljevici.

To govori i činjenica da u njega nije uključen trenutni predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, ali jeste bivši lider SDP-a Zlatko Lagumdžija, te nekadašnji potpredsjednik stranke Miro Lazović. Oni su u subotu zajedno sa Ivom Komšićem i još nekoliko članova izbačeni iz SDP-a, upravo zbog pridruživanja pokretu.

Tu su zatim, između ostalih, Željko Komšić, bivši član SDP-a i predsjednik Demokratske fronte (DF), Emir Suljagić i Reuf Bajrović iz Građanskog saveza, koji su također bivši članovi SDP-a.

Pokret su nakon sastanka incijativnog odbora vrlo brzo napustili i Osman Topčagić, diplomata i bivši direktor Direkcije za evropske integracije, te univerzitetska profesorica Lamija Tanović, koja je rekla da je “prevarena”, dodavši da su se “odjednom pojavili SDP-ovci razne vrste”.

Sam Nikšić je kazao da je u pitanju politička organizacija te da se radi o novom vidu pritiska na SDP da uđe u priču o formiranju vlasti, istakvaši da će njegovom pojavom samo profitirati Stranka demokratske akcije (SDA), ne i ljevica.

S ovim se slaže i Slavo Kukić, politički analitičar i univerzitetski profesor, koji smatra da se ne radi o nekom novom projektu, nego o pokušaju da se izazovu potresi u SDP-u posebno uoči izbora za predsjednika ove stranke.

“Radi se o ljudima koji su nekoć obavljali značajne funkcije u SDP-u ili su danas dio rukovodstva SDP-a, a i u jednom i drugom slučaju njihove ambicije su puno veće od trenutnih dometa. Oni pokušavaju razvijati tu priču mimo zelenog svjetla organa SDP-a kako je ta njihova akcija usmjerena na objedinjavanje političke ljevice u BiH te jačanja socijaldemokratske ideje, a suština je da se izazovi potresi u SDP-u, posebice pred izbor za predsjednika stranke, kako bi se postavili kandidati kojima bi se moglo daljinski upravljati ili u kratkom roku doći do samog vrha SDP-a”, kaže Kukić.

Komšić i u Pokretu i sa SDA

Izbori za predsjednika SDP-a trebaju se održati 25. maja, a kandidati su Nermin Nikšić, te Edin Delić, Svetozar Pudarić i Mladen Ćavar.

Kukić, kao i Nikšić, ističe da iza cijele priče stoji “centrala SDA”, jer su “ljudi koji su u vrhu ove ideje čitavo vrijeme u dogovaranju nove vlasti zagovarali koaliranje SDP-a sa SDA”.

“Istrajavali su na tom koaliranju, tako da je ne isključujem, dapače, vjerujem kako iza priče stoji SDA čime se formira socijaldemokratija koja će biti pod njezinom daljinskom kontrolom i koja će nju prikazati kao glavnu političku komponentu među Bošnjacima.”

S druge strane, Zlatko Lagumdžija za medije je rekao da “nema ambiciju da se vrati na lidersku poziciju u SDP-u”, ali da će podržati kandidata Edina Delića.

Lagumdžija je činjenicu da se nalazi u istom pokretu kao Željko Komšić koji je napustio SDP zbog neslaganja s njim, objasnio: “Te naše razlike, naši sukobi, prosto su blentavo smiješni, mali, u odnosu na probleme u kojima se nalazi ova zemlja i probleme u kojima se nalazi ono što se zove ljevica i socijaldemokratija u koju se svi zaklinjemo.”

Predsjednik DF-a je osnivanje pokreta opisao kao “pokušaj da se organizirano odgovori etničkoj politici”, iako je njegova stranka u koaliciji sa SDA na federalnom i državnom nivou.

“To je izvan dosega logike, tim prije što je Komšić čitavo vrijeme inzistirao kod predsjednika SDP-a, o tome su oni javno govorili, da se ide u vlast sa SDA, tobože iz razloga spašavanja države. Sada kada je Komšić otišao sa SDA, a on zna razloge zbog čega je otišao koji su sigurno izvan dosega moralnog i etičkog, principijelnog, sada nudi ponovo objedinjavanje socijaldemokratskog pokreta – to je logika koja je za podsmijeh”, kaže Kukić.

‘Izgubljen građanski karakter’

Dodaje da ipak misli da je u BiH potrebno objedinjavanje, ne ujedinjavanje, “svega građanskog kao kontrapunkta etnonacionalističkom”, kako bi se poslao signal biračima, pogotovo apstinentima na izborima.

Politički analitičar Srećko Latal ističe da je dosta toga oko novog pokreta nejasno, imajući u vidu, dodaje, da je nakon konstituirajuće skupštine uslijedilo dosta kontradiktornih izjava, odnosno istupanja ljudi koji su cijeloj toj priči bili od početka.

Kako kaže, ne vidi da ovaj projekat nudi nešto novo, a, prema njemu, još nije ni jasno da li je to pokret ili politička stranka, ili pokušaj da se opet monopolizira socijaldemokratska lijeva opcija,

“Tako da za sada ne vidim da je to privuklo neki veći interes potencijalnih glasača.”

Međutim, ističe, smatra da je problem opozicionih stranaka u BiH, uključujući stranke ljevice, to što se fokusiraju na zauzimanje vlasti a ne na kreiranje boljeg društva.

“Malo koja stranka rijetko kada nudi neke nove, bolje ideje, a jasno je da to više ne privlači glasače. Dodatan problem u BiH je činjenica da je veliki dio tih stranaka ljevice izgubio svoj građanski karakter, jer se bazira isključivo na bošnjačkim glasovima i na populističkoj politici, koja opet pokušava da dobije ili zadrži bošnjačke glasove”, mišljenja je Latal.

Dodaje da se dobar dio političara iz stranka ljevice u svojim javnim nastupima ponaša puno tvrđe i radikalije od većine političara iz nacionalih stranka, što su birači prepoznali.

“Kod nas su izbori na neki način postali glasanje za posao, ljudi koji su dobili pozicije od tih stranaka su glasačko tijelo, a samim tim je SDA u velikoj prednosti među bošnjačkim glasačima.”

Latal je zbog toga skeptičan da će stranke ljevice išta postići uporno pokušavajući “gurati priču o ujedinjenju po cijenu ujedinjenja”, a ne po cijenu nekog ozbiljnijeg suočavanja sa vlastitim problemima i greškama u prošlosti te drastičnim promjenama i reformama.

Izvor: Al Jazeera