Podržavaju li Amerikanci opciju rata protiv Irana?

Sjedinjene Američke Države nisu službeno objavile rat još od Drugog svjetskog rata (Arhiva)

Razgovori SAD-a sa Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima o načinima reagiranja na nedavni napad na saudijske naftne pogone praćeni su sve većim neodobravanjem američke javnosti i kongresnim odbijanjem bilo kakve vojne akcije protiv Irana.

Iako je američki državni sekretar Mike Pompeo tokom turneje po zaljevskim zemljama opisao napad na postrojenja saudijske kompanije Aramco kao “ratni čin”, predsjednik Donald Trump je pokazao neodlučnost prilikom posjete Kaliforniji, rekavši da je rat zadnja opcija u rješavanju pitanja Irana te da postoje mnoge druge mogućnosti prije nego što pribjegne tome.

Anketa koju je proveo Business Insider na uzorku od 1.142 američkih građana 17. i 18. septembra pokazala je da samo 13 posto njih podržava napade na Iran.

Anketa je ispitanicima ponudila šest mogućih odgovora na pitanje: “Koji stav Sjedinjene Američke Države trebaju zauzeti kao odgovor na napade na saudijske naftne objekte?”.

Odgovori su bili su sljedeći:

– Šest posto Amerikanaca smatra da bi Washington trebao imati ograničenu vojnu ulogu u koordinaciji sa saudijskim saveznikom, što bi podrazumijevalo i zračne napade i bombardiranja, ali bez upotrebe bilo kakvih kopnenih trupa.

– Sedam posto Amerikanaca smatra da Saudijsku Arabiju treba u potpunosti vojno podržati i na svake moguće načine.

– 25 posto Amerikanaca odgovorilo je da se njihova zemlja treba držati dalje od sukoba između Saudijske Arabije i Irana, te da Saudijsku Arabiju treba pustiti da sama odgovori Iranu.

– 25 posto Amerikanaca je odgovorilo da Washington treba osuditi napade na saudijska naftna postrojenja i da uvede diplomatske i ekonomske sankcije strani koja je odgovorna, te da nema potrebe za vojnim akcijama.

– 16 posto Amerikanaca složilo se s tim da se Saudijskoj Arabiji treba pružiti samo obavještajnu, informacijsku i oružanu podršku, a 22 posto ispitanika nije moglo precizirati na koji način bi Washington trebao reagirati na te napade.

Ovlaštenje za proglašavanje rata

Rezultati anketa objavljeni su u vrijeme sve većeg protivljenja Kongresa bilo kakvoj vojnoj akciji protiv Irana.

Ustav SAD-a daje Kongresu pravo da objavi rat, ali žurno usvojen zakon nakon napada 11. septembra 2001. dao je američkom predsjedniku pravo da donosi odluke u vezi s upotrebom oružanih snaga u vanjskim sukobima bez potrebe da objavljuje rat.

Na ovaj zakon se pozivao i republikanski predsjednik George W. Bush prilikom donošenja odluke o pokretanju rata protiv Afganistana i Iraka. Na njega se oslanjao i demokratski predsjednik Barack Obama u vojnim akcijama protiv Libije, a na kraju i predsjednik Trump prilikom vojnih udara na ciljeve u Siriji.

Sjedinjene Američke Države nisu službeno objavile rat još od Drugog svjetskog rata, kada je Kongres podržao objavu rata protiv Njemačke i Japana.

Međutim, Gawdat Bahgat, profesor međunarodnih odnosa na Nacionalnom univerzitetu odbrane u Washingtonu, rekao je, odgovarajući na pitanje Al Jazeere, kako je “uloga Kongresa u trenutnoj krizi između Teherana i Washingtona vrlo mala”.

“Kongres ima veliku ulogu u bilo kakvom sukobu s Iranom. To je tijelo koje dodjeljuje finansijska sredstva za sve vladine programe “, rekao je Alex Vatanka, istraživač s Instituta za Bliski istok u Washingtonu i stručnjak za iransku unutrašnju i vanjsku politiku.  

Odbacuje se ideja intervencije protiv Irana

”Ako se radi o planovima koji se tiču dugoročne politike prema Iranu, onda se to ne može može dogoditi bez odobrenja Kongresa. Međutim, kada se radi o kratkoročnim politikama poput ograničenih vojnih napada, onda Trump može učiniti to bez konsultiranja Kongresa”, dodao je.

U intervjuu za CNN, Bob Menendez, predsjedavajući Odbora za vanjske odnose Senata, istakao da se Trump mora konsultirati s Kongresom ako želi “biti policajac regije i koristiti našu vojsku za zaštitu Saudijske Arabije ili zemalja regije”.

“Nemamo sigurnosni sporazum ili odnos poput onog koji veže zemlje NATO-a. Čak i ako pomislimo na ograničeni napad na iranske interese, moramo razmišljati i o sljedećem koraku, jer bi Iran mogao odgovoriti, direktno ili preko opunomoćenika”, rekao je Mendez.

U istom kontekstu, američki list The New York Times objavio je članak poznatog kolumniste Nicholasa Kristofa pod nazivom “Nismo saudijski plaćenici”, koji odbacuje svaku logiku koja podržava ideju vojne akcije protiv Irana.

Bruce Riedel, istraživač na Brookings Institution u Washingtonu i bivši službenik CIA-e, rekao je da bi Washington trebao iskoristiti napad na Aramco kako bi “ozbiljno pozvao na hitno primirje u Jemenu i povukao odatle sve strane trupe. Uz to bi trebao zamrznuti američku vojnu podršku Saudijskoj Arabiji sve dok ne bude poštovala primirje i dok se ne povuče se iz Jemena.”

Izvor: Al Jazeera