Oglasi

Podgorica: Za pokušaj državnog udara ukupno 67,5 godina zatvora

Krivim za pokušaj državnog udara su proglašeni čelnici opozicionog Demokratskog fronta, dvojica ruskih i devet državljana Srbije.

Slučaj 'Državni udar': Svi optuženi proglašeni krivim

Specijalno vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim predsjedava sutkinja Suzana Mugoša, proglasilo je krivim sve optužene za pokušaj državnog udara na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 16. listopada 2016. godine.

Ruski državljani, agenti ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, koji se nalaze u bijegu i koje Moskva odbija izručiti Crnoj Gori, osuđeni su na 15 odnosno 12 godina zatvora, zbog organizacije kriminalne skupine koja je, po optužnici, namjeravala upasti u Skupštinu Crne Gore i zarobiti ili ubiti tadašnjeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića.

Nekadašnji zapovjednik srpske žandarmerija Bratislav Dikić osuđen je na osam godina zatvora zbog sudjelovanja u pokušaju terorističkog napada i nasilnog svrgavanja vlasti.

Dvojica srpskih državljana, Nemanja Ristić i Predrag Bogićević, koje Srbija nikada nije izručila Crnoj Gori, osuđeni su na po sedam godina zatvora.

Oporbeni političari Andrija Mandić i Milan Knežević osuđeni su na po pet godina zatvora.

 

Istom presudom obuhvaćeni su i srpski državljani Miloš Jovanović, Branka Milić, Milan Dušić, Mihailo Čađenović, Dragan Maksić i Srboljub Đorđević koji su osuđeni na kazne zatvora od godinu i šest mjeseci do tri godine zatvora, dok je Kristina Hristić osuđena na uvjetnu kaznu.

Nitko od optuženih nije priznao djela za koja se tereti, već su navode optužnice okarakterizirali apsurdnim, montiranim političkim procesom.

 

'Suđenje vijeka'

Crnogorsko „suđenje stoljeća“, kako su ga mediji nazvali, trajalo je godinu i pol, i po mnogo čemu bilo svojevrsni sudsko-političko-medijski spektakl koji prelazi granice države.

Noć uoči parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine, 20 srpskih državljana uhapšeno je u Podgorici pod sumnjom da su planirali oružani napad na crnogorski parlament i hapšenje i likvidaciju tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.

Kao organizatori skupine koja je, prema navodima Tužiteljstva, željela spriječiti ulazak Crne Gore u NATO, označena su dvojica ruskih nacionalista. Na popisu osumnjičenih za formiranje kriminalne organizacije i terorizam ubrzo su se našli i čelnici Demokratskog fronta.

Optužnica protiv 14 osoba, državljana Rusije, Srbije i Crne Gore, podignuta je u travnju 2017. godine, a suđenje je počelo u rujnu. Svjedok suradnik Saša Sinđelić je kao glavnog organizatora označio ruskog agenta Eduarda Šišmakova i optužio čelnike Fronta da su iz Moskve dobivali pomoć za provođenje prevrata.

 

Optuženi odbacili tvrdnje tužitelja

Tvrdnje crnogorskog tužiteljstva da su organizatori napada agenti ruske vojno-obavještajne službe, Kremlj je odbacio kao apsurdne i demantirao bilo kakvu umiješanost u slučaj. Ruski državljani saslušani su u Moskvi, gdje su negirali sudjelovanje u pokušaju terorizma. Isto su učinili i ostali optuženi, među prvima bivši čelni čovjek srpske Žandarmerije Bratislav Dikić.

Optuženi čelnici Demokratskog fronta od početka su tvrdili da je riječ o politički montiranom procesu sa ciljem uništenja najjačeg oporbenog subjekta i zastrašivanja protivnika režima.

Osim ruskim državljanima, u odsustvu se sudilo i dvojici srpskih državljana, koje je Beograd odbio izručiti, dok je postupak protiv prevoditelja Demokratskog fronta Ananija Nikića, koji je dobio politički azil u Rusiji, odvojen. Krajem prošle godine suđenje je napustila i optužena Branka Milić, koja je pobjegla u Ambasadu Srbije u Podgorici u kojoj se još nalazi.

 

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.