Pod lupom strateške odluke Washingtona o Siriji

Pad Halepa postavlja mnoga pitanja o strategiji Sjedinjenih Američkih Država u Siriji. Al Jazeera donosi analizu odluka koje je američka administracija do sada donijela i šta službeni Washington može očekivati u budućnosti.

Nakon posljednjih dešavanja u Halepu, američki zvaničnici upiru prst u one koje smatraju glavnim krivcima za građanski ratu u Siriji: predsjednika Bashara al-Assada i njegovu vojsku, te njegovog ekonomskog i diplomatskog zaštitnika – Vladu Rusije.

“Cilj je, kao što smo vidjeli, da se opozicija slomi silom, čak i po cijenu velikog broja nevinih života”, kazao je John Kirby, glasnogovornik State Departmenta.

Sjedinjene Američke Države su kritizirane za proglašenje takozvane “crvene linije” ako Assad upotrijebi hemijsko oružje u građanskom ratu. U posljednjem trenutku su odlučile da ne izvrše zračne napade kada se to dogodilo.

Zone letenja

Iako se gotovo 70 zemalja pridružilo SAD-u u napadima na grupu Islamska država Irak i Levant, na sjeveru i istoku Sirije, neki od njih su zatražili od Washingtona da formira zonu zabrane letenja ili pruži značajniju vojnu pomoć sirijskim pobunjenicima.

Američki predsjednik Barack Obama je u više navrata odbio tu mogućnost. Neki vojni analitičari kažu da je bio u pravu kada je odbio zahtjeve saveznika, uključujući Tursku.

Bivši zvaničnik Ministarstva odbrane SAD-a Larry Korb je rekao: “Dugoročno, to će vjerovatno povećati naš kredibilitet, jer da smo se umiješali, ostali bismo u glibu još jednog građanskog rata. Čak i da smo svrgnuli Assada, koji bi preuzeo odgovornost za obnovu zemlje? Možda bismo napravili novu Libiju ili Irak.”

Iako neki zvaničnici sadašnje administracije podržavaju vojnu intervenciju u izuzetnim slučajevima, kao što je ambasadorica SAD-a u UN-u Samantha Power, aktivisti za ljudska prava kažu da je Bijela kuća propustila priliku da nastupi moralno.

“Svjedoci smo niza sankcija prema Rusiji zbog Ukrajine i problema Krima, ali niko ih ne proziva za Siriju, gdje se vrši krvoproliće širokih razmjera”, kazala je Sarah Margon iz organizacije Human Rights Watch.

Šta god da se desi u Halepu, stručnjaci su saglasni da sirijski građanski rat neće skoro završiti.

A to znači da će sirijska djeca, žene i muškarci i dalje patiti.

Izvor: Al Jazeera