Počitelj želi goste na duže od deset minuta
Piše: Mladen Obrenović
Kad od ljeta teška mehanizacija dođe na jug Hercegovine, a radovi na dugo očekivanoj dionici autoceste koja od Počitelja vodi prema Međugorju, a potom i preko graničnog prijelaza Bijača prema Hrvatskoj, time i Europskoj uniji, drevni grad bit će na korak do Europe, mjesta kojem je oduvijek pripadao. Europa će biti doslovno nadohvat ruke, a turisti koji posjećuju taj nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i uživaju u njegovim ljepotama neće više dolaziti „magistralom“ od Dubrovnika ili Mostara, nego i modernom autocestom.
Godinama se, doduše, već govori o početku izgradnje autoceste i jednog od najzahtjevnijih objekata na dionici Koridora 5c kroz BiH – 945 metara dugog mosta preko Neretve, maksimalne visine do 100 metara i rasponske konstrukcije među stubovima od 147 metara koji će povezati Počitelj, koji je jedan od kandidata za UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine, sa svijetom.
Svih tih godina nagađalo se gdje će most biti podignut, Počiteljci su negodovali zbog najave da će biti građen južno od povijesnoga grada, čime bi narušio cjelokupnu vizuru tog lokaliteta, starog više od sedam stoljeća, pa je pronađeno rješenje koje će zadovoljiti sve strane. Uostalom, u igri je ogromna investicija jer bi cijela dionica od Međugorja do Počitelja, duga 11 kilometara, trebala koštati 100 milijuna eura. Novac je osiguran kod Europske investicijske banke.
Ne može se svakome ugoditi
„Puno je verzija i kalkulacija bilo gdje će se postaviti most, a nama je najmanje odgovaralo da to bude južno od grada jer je trebalo zaštititi grad od tog monumentalnog objekta. I prolaskom magistrale narušen je stari dio grada zbog vibracija, a kako bi tek bilo zbog mosta. Potom su ga pomjerili sjevernije, ali je opet bilo ljudima nad kućama, pa se došlo do rješenja koje je dobilo prolaznu ocjenu“, prepričava Dževad Ibrulj, predsjednik Udruženja građana Počitelj, dok ekipu Al Jazeere vodi do mjesta na kojem će biti povezane dvije obale Neretve.
Autocesta ide prema BuniUz objekt koji će premostiti Neretvu kod Počitelja, što je s 947 metara najdulji most na Koridoru 5c, na 11 kilometara dugoj dionici prema Međugorju bit će izgrađen i dvocijevni tunel duljine 1.200 metara, petlje i naplatna mjesta, priključci na magistralnu cestu M-17, tri vijadukta, tri podvožnjaka i jedan nadvožnjak, potvrđeno je iz Autocesta Federacije BiH.
„Novi kilometri na jugu će svakako biti od velikog značaja za turizam i privredu. Pozitivni efekti će se ogledati u spoju Počitelja i Međugorja, a i Mostar će se približiti regionalnim centrima u susjednoj Hrvatskoj i drugim zemljama EU-a“, navedeno je u tom javnom poduzeću.
Već sada najavljena je i gradnja dionice autocesta od Počitelja prema Buni, duga devet kilometara, za koju postoji interes financijskih institucija. Procijenjena vrijednost radova iznosi 50 milijuna eura.
Zajedno sa sugrađaninom Alminom Kapetanovićem pokazuje buduće lokacije na kojima će most počinjati i gdje će završavati, ali i priča o ljepotama Neretve koja u dolini „mijenja boje onako kako se i vrijeme mijenja“. Zapravo nemaju ništa ni protiv mosta, niti protiv autoceste u njihovom susjedstvu, jer je to „ogroman plus za Počitelj i BiH“, ali su i svjesni kako se „ne može svakome ugoditi“.
Ipak, u svemu žele vidjeti i konkretne koristi za svoj Počitelj i ono malo stanovnika koji su ostali u njemu. U samom starom gradu živi 30-ak Počiteljaca, dok cijeli Počitelj ima nekih 450 žitelja. Dodatnih 150 stanovnika čine vlasnici vikend-kuća, uglavnom Mostarci i Sarajlije.
„Zapravo nemamo ništa protiv gradnje, neka se gradi, ali trebali bismo dobiti i dodatnu priliku za zapošljavanje. Ako nam turisti budu dolazili sa gornje strane grada, trebao bi se napraviti put kojim će moći autobus prolaziti i doći tamo. Kad bismo to imali, mogli bismo uputiti dopis svim turističkim agencijama bilo gdje u svijetu da gosti mogu doći gore, jer im je lakše da idu nizbrdo nego uzbrdo. Tako bi mogli potrošiti sat vremena, a ovako su bili samo 10 minuta jer im se nije dalo penjati po vrućini“, napominje Ibrulj.
‘Turisti ne ostave ništa’
I njemu i Kapetanoviću, ali i gostima kafića „Stari grad“, koje ekipa Al Jazeere zatiče na jutarnjoj kavi, ljuti činjenica da im gosti, kako kažu, „dođu na 10 minuta, popiju sok i odu u toalet, poslikaju malo grad“.
„Turisti ne ostave ništa, a novac im uzmu agencije u Dubrovniku ili Međugorju. Ovdje se samo uslikaju i odu, a nama nema nikakve koristi. I u bivšoj Jugoslaviji samo smo bili tranzit – samo slikanje i pišanje, pa put pod noge“, slikovit je gost koji je zahtijevao anonimnost.
Počiteljce žalosti što su uvjeti za život, rad i opstanak i u njihovoj sredini, kao i drugdje u BiH, vrlo teški. Svjesni su da imaju potencijal, jer žive u jednom od bisera otomansko-mediteranske arhitekture, ali strahuju da će jednog dana posve nestati, a njihov stari grad Počitelj doživjeti sudbinu crnogorskog Svetog Stefana.
„Bojim se da bi to mogli sve dati u koncesiju, istjerati i ovo nas malo što ima, pa sve zatvoriti kao Sveti Stefan. Zato ne znam ni šta će nam autocesta i taj most donijeti“, napominje drugi Počiteljac.
Nova trasa dionice Mostar – KonjicAutoceste Federacije BiH planiraju ove godine nastaviti gradnju autoceste oko Zenice, potom dionice Žepče – Doboj jug, duge 39 kilometara koja bi se radila po principu „dizajniraj – financiraj – izgradi – upravljaj – vrati naručitelju (nakon 25 godina)“.
„To je prvi put da se u BiH provodi model koncesije što predstavlja dodatni način finansiranja izgradnje u slučajevima ograničenih mogućnosti za kapitalne investicije“, navode u Autocestama FBiH.
U planu je i izrada novog projekta povezivanja Mostara i Konjica. „Nova varijanta ove dionice koja prolazi kroz Prenj omogućava potpuno drugačiji scenarij razvoja Koridora 5c“, objašnjavaju Autoceste FBiH. Takvim rješenjem Jablanica bi bila udaljena od autoceste samo sedam kilometara, a uštedilo bi se i najmanje 309 milijuna eura.
Pomalo i zavide susjedima u Međugorju, koji su kroz vjerski turizam napravili malo poduzetničko čudo, ali i upozoravaju kako ni drugdje, u drugim povijesnim cjelinama kao što su Gabela ili Mogorjelo, nije ništa bolje nego u Počitelju.
Malo koristi
„Sve to nešto postoji na tim turističkim znakovima, ali rijetko ko dođe. Mi smo najbolji primjer – kad svi naveče odu, nema više ništa, potpuni mrak“, govore uglas.
Dvije su vijesti, zapravo, ovih dana uzdrmale počiteljsku svakodnevicu. Osim spomenute najave izgradnje autoceste i grandioznog mosta, Vlada Federacije BiH odlučila je da općinske vlasti Čapljine preuzmu upravljanje povijesnim gradom Počiteljem. Iako ni lokalne vlasti, niti sami Počiteljci još nisu u potpunosti upoznati s odlukom federalnih vlasti, poučeni dosadašnjim iskustvima u Počitelju strahuju da će i od toga malo imati.
„Još ne znamo pod kojim će to uvjetima biti, ali smo se pobunili jer Počiteljci žele sami upravljati Počiteljem. I ako osnuju to poduzeće za upravljanje svim ovim, hoćemo znati ko će tamo raditi. Vratili smo se prije 17 godina i za svih tih 17 godina općina Čapljina, a ponavljaću to kao papagaj dok ljudi ne shvate, imala je 6-7 javnih poduzeća i u njima nisu uspjeli zaposliti niti jednog povratnika, niti jednog Bošnjaka“, konstatira Dževad Ibrulj.
Nemaju Počiteljci niti svoga političkog predstavnika u lokalnim vlastima, za što krive izborni sustav i neslogu bošnjačkih stranaka.
„Ako i formiraju taj pogon, očekujemo da zaposle naše ljude. Ljudi već pomalo iznajmljuju kuće, ali kad bi to išlo masovnije i kad bi se radilo na promociji, sve bi se ovo pokrenulo. Turizam je čudo, ali ako ga nećeš njegovati nemaš od njega ništa. Zato mislim da će nam autocesta biti prava šansa, pa će nam i, nadam se, biti urađeni svi lokalni putevi i prilazi autocesti. A to što će raditi dvije i po godine? Ha, dobro – samo neka naprave“, zaključuje Ibrulj.
Na kraju, u Počitelju su svjesni kako bi se uskoro mogao početi i naplaćivati ulaz u stari grad i nemaju ništa protiv toga, ali ne žele da čapljinska općina „uzima kajmak“, nego već sad traže da to ostane njima. U tom smislu ukazuju na primjer Dubrovnika, gdje se naplaćuju ulaznice za penjanje po zidinama, što je po njima pravi primjer kako se gazduje starinama. Bar u tom kontekstu žele im biti uz rame.
Izvor: Al Jazeera