Počeo postupak protiv Gorana Salihovića

Jedna tačka tužbe tereti Salihovića da je neovlaštenim osobama omogućio da obavljaju saslušanje (Fena)

Postupak protiv suspendiranog glavnog tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Gorana Salihovića počeo je u petak ulaganjem materijalnih dokaza disciplinskog tužitelja.

Prilikom ulaganja dokaza za prve tri tačke disciplinske tužbe javnost je bila isključena, u skladu s ranijom odlukom radi zaštite tajnih podataka.

Među tim dokazima jesu i snimci određenih telefonskih razgovora.

Za posljednje dvije tačke tužbe u dokaze je uloženo više dopisa na relaciji Ured disciplinskog tužitelja – Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, javio je BIRN-Justice Report, prenosi Fena.

Vršitelj dužnosti glavnog disciplinskog tužitelja Alena Kurspahić uložila je informacije o postupanju osoblja kabineta glavnog tužitelja – Hasana Pleha i Emila Pinkasa.

Nedostavljanje informacija tužitelju

Prema tim dokumentima, oni su saslušali bivše i sadašnje ministre Vjekoslava Bevandu, Zlatka Lagumdžiju i Nikolu Špirića.

Ta tačka tužbe tereti Salihovića da je neovlaštenim osobama omogućio da obavljaju saslušanje.

Salihovića tužba tereti i za nedostavljanje informacija disciplinskom tužitelju.

U vezi s tim navodima Kurspahić je uložila nekoliko dopisa, iz kojih proizlazi da je od Salihovića i njegovog zamjenika Bože Mihajlovića zatražena određena dokumentacija i da je, nakon odgovora Tužiteljstva, Mihajlović sutradan obavijestio disciplinskog tužitelja da nisu dostavljene sve tražene informacije.

Na kraju su, kako je rekla Kurspahić, dostavljene još tri službene zabilješke, koje predstavljaju transkript određenih razgovora.

Branitelj: ‘Neovlaštena saslušanja’

Odbrana je na uložene dokaze imala prigovor.

Branitelj Rifat Konjić rekao je da određeni broj naloga suda nije bio u skladu sa zakonom i da su neke stvari izvučene iz konteksta.

Kako je naveo, o prigovorima će se više izjasniti u završnoj riječi.

U vezi s tužbom za neovlaštena saslušanja Salihović je novinarima nakon prvog ročišta izjavio da zakon “jasno omogućava da saslušanja mogu obavljati stručni saradnici, istražitelji i policijski organi po nalogu tužitelja”.

Kad je u pitanju tužba za nedostavljanje informacija, Salihović tvrdi da je on dostavio ono što je disciplinski tužitelj tražio, a da se poslije ispostavilo da je tužitelj “mislio da je tražio više”.

“Nisam počinio korupciju, nisam uzimao novac, nisam ničiji politički oponent. Možda smo mi pokrenuli neke velike stvari, pa smo zasmetali… Ništa ja nisam odugovlačio. Nečije političke ili predizborne želje za nekim hapšenjima… nisam dozvolio”, istakao je Salihović.

Naredno ročište 31. januara

On i branilac Konjić rekli su da bi bili sretni što je javnost mogla prisustvovati cjelokupnom izvođenju dokaza.

Konjić je ocijenio da odbrana nije u ravnopravnom položaju zato što joj se dokazi daju “na kašičicu”.

Materijalni dokazi disciplinskog tužitelja, kako je kazao, dočekali su ga tek na današnjem ročištu.

Naredno ročište pred Prvostepenom disciplinskom komisijom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine jest 31. januara.

Očekuju se prvi svjedoci disciplinskog tužitelja, koji je predložio saslušanje četiri tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine – Bože Mihajlovića, Dubravka Čampare, Mirze Hukeljića i Eldine Biuk.

Izvor: Agencije