Počeo Arapski samit u Beirutu, katarski emir otišao nakon ceremonije otvaranja

Arapski ekonomski i društveni razvojni samit počeo je u Libanskoj prijestolnici, u sjeni političkih rascjepa i slabog odziva šefova arapskih država, od kojih su se mnogi povukli u posljednjem trenutku.

Dvadeset zemalja koje učestvuju na samitu nastoje usaglasiti zajedničku izjavu za 29 tačaka, od arapske zone slobodne trgovine do ekonomskog utjecaja izbjeglica iz Sirije na zemlju domaćina.

Katarski emir šejk Tamim bin Hamad Al Thani napustio je samit nekoliko sati nakon početka u nedjelju ujutro.

„Emir je tu samo da bi prisistvovao ceremoniji otvaranja, sasluša govor predsjednika Michaela Aouna i pokaže svoju podršku Libanu“, kazali su iz ureda za odnose s javnošću libanske predsjedniče palate.

Kratka posjeta umanjila je špekulacije koje su u subotu širili mediji u Libanu kako će Katar pokriti sve troškove samita kao i izvršiti polog milijardu dolara u Libanskoj centralnoj banci

Otkazi u posljednji tren

Slab odziv regionalih lidera i podjele u vezi Sirije bacit će sjenu na Arapski ekonomski i društveni razvojni samit koji u nedjelju počinje u libanskom glavnom gradu Beirutu.

Nakon što je u početku odbijao poziv, katarski emir šejk Tamim bin Hamad Al Thani ipak je učestvovao u službenom dijelu samita.

Na aerodromu u Beirutu, libanski predsjednik Michel Aoun priredio je doček za predsjednika Mauritanije Mohameda Oulda Abdel Aziza, jedinog čelnika neke države koji će biti na samitu.

Mada je veliki broj arapskih lidera na početku potvrdio dolazak, njihova lista se u međuvremenu skratila, a učešće su otkazali i emir Kuvajta, kao i egipatski i palestinski predsjednici.

Tako će 20 zemalja koje učestvuju na samitu, poslati raznolike delegacije.

Ekonomski samit, koji je prethodnih godina okupljao veliki broj lidera, bit će svojevrstan uvod za samit Arapske lige, koji će u martu ugostiti Tunis.

Elias Sakr, libanski novinar i analitičar, samit naziva „potpunim promašajem”.

„To pokazuje da Liban nije uspio natjerati arapske države da dogovore strategiju koja će im pomoći u suočavanju sa ekonomskim i političkim izazovima”, rekao je Sakr Al Jazeeri.

Paljevina libijske zastave

Mada je ovaj događaj nižeg profila u odnosu na samit Arapske lige, nedolazak lidera oslikava slabost regionalne diplomatije Libana, tvrde drugi analitičari.

„Dolazak lidera predstavljao bi znak podrške Libanu, ekonomski i politički ugroženoj državi, te bi joj pomogao da se priključi arapskoj pozornici, nakon što su je mnogi godinama smatrali iranskim pijunom”, kaže Mohanad Hage Alil, politički analitičar na Carnegie centru za Bliski istok.

Jedna od regionalnih, ali i domaćih tema u Libanu je, da li će se Siriji dozvoliti da se vrati u Arapsku ligu, nakon što je njen predsjednik Bashar al-Assad povratio kontrolu nad većim dijelom ratom poharane zemlje.

Dok lilbanski ministar vanjskih poslova Gebran Bassil poziva na povratak Sirije, nazivajući njeno odsustvo „najvećom prazninom na konferenciji”, generalni sekretar lige Ahmed Aloul Gheit rekao je novinarima da nema dogovora o ponovnom uključenju te zemlje u ligu.

Sirijsko članstvo u Arapskoj ligi suspendovano je 2011. godine.

Libija je odlučila bojkotovati samit nakon što su članovi libanske partije Amal prošle sedmice u blizini mjesta gdje će se on održati, pocijepali i zapalili njenu zastavu.

„Lista učesnika samita je bila prihvatljiva, ali nakon onog što se desilo sa libijskom zastavom, mnogu su se povukli u znak solidarnosti sa ovom zemljom”, mišljenja je Ali.

Izvor: Al Jazeera