Počelo suđenje bivšem federalnom premijeru

U Općinskom sudu u Sarajevu u utorak je počeo sudski postupak protiv bivšeg predsjednika Vlade entiteta Federacija Bosne i Hercegovine Nedžada Brankovića i još osam drugih bivših visokih dužnosnika, koji se terete da su sklapanjem ugovora s hrvatsko-mađarskim konzorcijem Ina-MOL o dokapitalizaciji naftne kompanije Energopetrol oštetili Federaciju za 16,5 miliona eura.

Kantonalna tužiteljica Sabina Sarajlija pročitala je optužnicu prema kojoj su članovi Komisije za dokapitalizaciju Energopetrola Kasema Ćatović, Mirko Puljić, Sead Kreso, Safet Proho, Anka Šešlija, Alma Haseta i Ahmed Žilić učestvovali u sklapanju štetnog ugovora, kojeg je tada potpisao bivši federalni premijer Ahmet Hadžipašić.

Sarajlija je kazala da će dokazati kako investicije u okviru dokapitalizacije Energopetrola nisu izvršene na zakonit način, već su pribavljene na kreditnoj osnovi, putem zajmova.

Brojni su bili drugi prigovori branilaca ili optuženih na navode u optužnici, kazali su i da je nestručno sačinjena, posebno u dijelovima koji se odnose na kategorije iz oblasti ekonomske struke.

Ustupci konzorciju

Optužnica u ovom predmetu podignuta je 7. marta, a potvrđena krajem istog mjeseca ove godine.

Sedmero optuženih tereti se da su, kao članovi Komisije za dokapitalizaciju Energopetrola, doprinijeli 2006. godine sklapanju štetnog ugovora prilikom dokapitatalizacije te kompanije, koji je potpisao tadašnji premijer Hadžipašić, koji je preminuo u međuvremenu.

Zbog ugovora u čijem je sklapanju učestvovao i bivši direktor Energopetrola Namik Bušatlić, također jedan od optuženih, kompaniji, odnosno Federaciji kao njenom dotadašnjem vlasniku, pričinjena je šteta veća od 16 miliona eura, tvrdi tužilaštvo.

Devetog optuženika, bivšeg federalnog premijera Brankovića, optužnica tereti za nesavjestan rad u službi, odnosno da je propustio nadzor nad realizacijom ugovora i angažiranje nezavisnih revizora o izvršavanju ugovornih obaveza.

Tužiteljica Sarajlija je ustvrdila da je korist od ugovora imao konzorcij Ina-MOL.

Vlada Federacije je prodala, kako je rekla, 67 posto svog dijela Energopetrola d.d., čime je konzorcij Ina-MOL postao većinski vlasnik i stekao status upravljača društvom.

Energopetrol, nakon tog ugovora, bilježi gubitke, rekla je također.

Nastavak 1. septembra

“Konstantno su činjeni ustupci konzorciju iako njegove investicije nisu osigurane živim kapitalom, što je smisao dokapitalizacije”, riječi su tužiteljice Sarajlija.

Tužitlaštvo u ovom predmetu također tvrdi da investicije u okviru dokapitalizacije Energopetrola nisu izvršene zakonito, već pribavljene na kreditnoj osnovi, na koncu na štetu Energopetrola.

Ovdje se ne radi o dokapitalizaciji, već o finansijskom lizingu, mišljenje je tužiteljstva.

Opća procjena u sudnici Oćinskog suda je bila da će ovaj proces trajati dugo.

Nastavak glavnog pretresa je 1. septembra, za kada je tužilaštvo najavilo dva svjedoka, djelatnika Finansijske policije federacije, kao i trećeg, Vahida Heću, nekadašnjeg federalnog ministra energije, rudarstva i industrije.

Izvor: Agencije