Počele konsultacije o sankcijama za Hrvatsku

Evropska komisija u srijedu je započela postupak konsultacija sa zemljama članicama o aktiviranju zaštitnih mjera predviđenih članom 39. hrvatskog pristupnog ugovora, zbog toga što hrvatski zakon o nalogu za hapšenje nije u skladu s evropskom pravnom stečevinom.

Zemlje članice imaju deset dana da se očituju o tom pitanju, a nakon toga će se odrediti sankcije Hrvatskoj, osim ako se ona u sljedećih nekoliko dana ne uskladi s evropskim zakonima, javlja iz Brisela reporterka Al Jazeere Katarina Drlja.

Komisija može, ali ne mora, prihvatiti mišljenje zemalja članica, jer je po pristupnom ugovoru ona nadležna za aktiviranje zaštitnih mjera.

Moguće mjere

Komisija kao moguće mjere predlaže “pojačani monitoring i suspenziju” sredstava za pripremu za ulazak u šengenski prostor.

Na pitanje šta znači pojačani monitoring, Mina Andreeva, glasnogovornica potpredsjednice Komisije Viviane Reding, rekla je:

“Ne bi trebalo da bude monitoringa nakon ulaska u EU, ali upravo zbog toga imate sigurnosnu klauzulu u pristupnim sporazumima kako bi se Evropskoj komisiji omogućilo da djeluje u slučaju da postoje ozbiljni nedostaci u primjeni zakona Evropske unije, nakon što zemlja postane članica. Također, podsjećam, da je u Bugarskoj i Rumuniji zakonska osnova za mehanizam za kooperaciju i verifikaciju bila upravo takva klauzula, stoga postoji mogućnost da Komisija ustanovi takvu vrstu monitoringa. To je samo jedna od opcija, ali konačna odluka o bilo kojoj mjeri će biti donesena nakon konsultacija sa državama članicama.”

Što se tiče suspenzije korištenja sredstava šengenskog instrumenta, Hrvatska je za ovu godinu već dobila 40 miliona, a 80 miliona eura za sljedeću godinu moglo bi biti suspendirano.

Komisija dodaje da se odlučila na ovaj potez nakon više upozorenja i razmjene pisama s hrvatskim vlastima tokom ljeta. 

Optužbe na račun HDZ-a

Hrvatski premijer Zoran Milanović utvrdio je u srijedu da su neki članovi HDZ-a aktivno pružali zaštitu bivšem dužnosniku UDBA-e Josipu Perkoviću, kojeg njemačko pravosuđe tereti kao učesnika u pripremi ubistva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.

“Zakon je tu i ide. I nitko osim onih koji su aktivno pružali zaštitu ljudima u koje danas upiru prstom, a u HDZ-u ih ima, nitko ne postavlja pitanje hoće li svi ljudi koji su osumnjičeni uskoro doći pred lice pravde”, rekao je Milanović, odgovarajući na zastupničko pitanje Tanje Vrbat (SDP) o odnosu Vlade i Evropske komisije vezano uz primjenu evropskog naloga za hapšenje.

Naglasio je, međutim, da je privođenje osumnjičenih pravdi moguće samo ako se Ustavom ukine zastara za teška ubistva.

“Tu trebamo vaše ruke i jednom u životu budite vjerodostojni”, poručio je Milanović HDZ-u.

Milanović tumači da su politička ubistva ušla u zastaru, a da je zastara jedan od razloga za odbijanje izručenja, zbog čega osumnjičene nije moguće izručiti čak i ako se promijeni sporni zakon.

“Kad to promijenimo i ukinemo zastaru, onda možemo pristupiti ili postupku u Hrvatskoj naših organa, ili izručenju”, rekao je Milanović.

Reporterka Al Jazeere Jasmina Kos javila je iz Zagreba da je HDZ zatražio ostavku Milanovića i prijevremene izbore zbog, kako tvrde, vrhunca nesposobnosti koalicije.

“Tvrde da je premijer besmisleno ušao u sukob sa Europskom komisijom i naštetio ugledu i vjerodostojnosti Hrvatske”, javila je Kos.

S druge strane, Milanović tvrdi da sankcije neće naštetiti Hrvatskoj. Kaže da nije ušao u rat, nego argument, te da neće dozvoliti nikome da briše pod Hrvatskom.

Sjednica hrvatske Vlade zakazana je za sutra.

Pred članovima Vlade su dani pregovora, jer nesuglasice postoje i unutar vladajuće koalicije, javlja Kos. Milanovićev SDP spreman je uskladiti zakon sa evropskim pravilima, ali primjenu odgoditi za 15. juli sljedeće godine. S druge strane, HNS nije sretan s odgodom.

Prva potpredsjednica Vlade Vesna  Pusić (HNS) kazala je da koalicija nije dovedena u pitanje, ali da će dvije stranke pregovarati.

U Briselu, hrvatski europarlamentarac Davor Stier (HDZ) pozvao je premijera Zorana Milanovića da podnese ostavku, javila je Drlja.

Stier kaže da je, prema njegovoj procjeni, Milanović sve potpuno pogrešno procijenio i postao dio problema koji šteti Hrvatskoj.

Ruža Tomašić iz Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević uputila je pismo Reding, pozvavši je da ne uvodi sankcije, koje bi, kako je napisala, najviše naštetile građanima. Navodi da će građani znati sami kazniti Vladu, i to na izborima.

S druge strane, europarlamentarac Tonino Picula smatra da nije potrebno da sukob Hrvatske eskalira sa svim evropskim institucijama, javila je Drlja.

‘Lex Perković’

Hrvatska je krajem juna donijela zakon kolokvijalno nazvan “lex Perković”, kojim primjenu evropskog naloga za hapšenje ograničava na zločine počinjene poslije augusta 2002. godine.

Bivši dužnosnik UDBA-e Josip Perković osumnjičen je u Njemačkoj za sudjelovanje u pripremi ubistva hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine.

Povjerenica Reding je u pismu hrvatskom ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću krajem jula napisala kako ono što je Hrvatska učinila 28. juna usvajanjem amandmana na zakon o evropskom nalogu za hapšenje nije u skladu s evropskim zakonodavstvom, te da to treba ispraviti.

Izvor: Al Jazeera i agencije