Oglasi

Počasni građani u BiH: Od humanitaraca do ratnih zločinaca

Imenovanje ulica i dodjela javnih priznanja uvijek je i političko pitanje, odraz je vremena i  političkih prilika.
Priznanja se uglavnom dodjeljuju političarima, humanitarcima, investitorima, šefovima drugih općina i gradovaArmin Durgut / PIXSELL

Bosanskohercegovački gradovi i općine zaslužnim pojedincima i organizacijama dodjeljuju različita općinska priznanja. Negdje su to plakete grada, negdje grb grada, povelja, ključ grada... Neke općine imaju ustanovljeno i priznanje "Počasni građanin“.

Istražili smo ko su počasni građani bh. općina i gradova. Nerijetko, ova priznanja se dodjeljuju i strancima. Uglavnom je riječ o političarima, o gradonačelnicima gradova i općina sa kojima su se bh. gradovi pobratimili, ili je riječ o humanitarcima, investitorima ili osobama koje su na neki drugi način zadužile određeni grad ili općinu. Među odlikovanima ima političara, i domaćih i stranih, generala, književnika, ambasadora, humanitaraca, biznismena, sportista, čak i ratnih zločinaca.

Sidran prvi dobitnik

Goražde od 2006. godine dodjeljuje priznanje "Počasni građanin“. Prvi dobitnik ovog prizanja bio je Abdulah Sidran. Nakon njega prizanje su, između ostalih, dobijali i Redžo Bekto, Srećko Đikić, Goran Akšamija, Veljko Droca, Kemal Baysak, Stefan Schwarz, Nihad Imamović, Nijaz Hastor, Mehmet Tahmazoglu, Hamed Efendić, Edita Đapo, Semiha Borovac, Ljubo Pravdić...

Izdašna u dodjeli  vog priznanja je i Gračanica. Gračanica je prvu titulu „Počasni građanin“ dodijelila 2001. godine Luciji Zanareli (Lucija Zannarela) iz Padove (Italija). Potom su priznanja dobijali i Miloška Nott (London), Pierre Bauchet (Francuska), Futao Motai (Jaan), Leopoldo Marcologno (Italija), Čolić Liliane, Mario Fiorin (Italija), Rebellato Anna Erminia (Italija), Marie Agnes Linguet (Francuska), Skalnik Jakub (Češka), Enes Hamidović i Vlatko Kraljević, bivši ambasador BiH u Rimu i Vatikanu.

I Općina Vareš ima ustanovljeno priznanje „Povelja počasnog građanina Općine Vareš“. Za sada jedini dobitnik ovog priznanja je Mladen Drijenčić, Varešanin koji trenutno živi i radi u Njemačkoj.

U Ključu prvi počasni građanin je general Atif Dudaković, priznanje mu je dodijeljeno  2000. godine. Do sada ova priznanja u Ključu su dobijali i Fikret Ćuskić, Sakib Forić, Mehmed Alagić, Amor Mašović, akademik prof. Muhamed Filipović, dr. Mirsad Granov, prof. dr. Salah-Eldien Omer, Džemaludin Latić...

Kalesija za sada ima dva počasna građanina: prof. dr. Ekrema Dzdarevića, šefa Ratne bolnice u Kalesiji, i Artura Kantinija (Cantieni Arthur), nekadašnjeg gradonačelnika Cuga (ZuG), švicasrkog grada s kojim se Kalesija pobratimila.

Bosanska Krupa je prošle godine priznanje „Počasni građanin“ dodijelila Željku Komšiću.

Živinice su ovo priznanje dodijelile Fadilu Novaliću, Suadu Bešlić, Senadu Džambiću, vlasniku Binga, i Selimu Bešlagiću, Enveru Bijediću i Bakiru Izetbegoviću.

Priznanja „Počasni građanin“ ne dodjeljuju se obavezno svake godine, nego povremeno, od prilike do prilike. Obično se dodjeljuju za dan općine, dan grada. U nekim općinama se raspisuje javni poziv za dodjelu priznanja, a u drugima nema javnog pozive nego i pojedinci i istitucije mogu u svako doba predlagati kandidate za počasnog građanina.

Osim u Goraždu, Abdulah Sidran je počasmi građanin i u Bihaću. Osim njega ovo priznanje u Bihaću su dobili i: Alija Izetbegović, Enver Redžić, Jozef Anton (Toni), Franjo Komarica, Ramiz Dreković, bivši reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, Gunter Prantl, Sulejman Tihić, Zlatko Lagumdžija, Stjepan Mesić, Ahmet Kemal Baysak, Miro Lazović,  Vesna (Eugen) Pusić , reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, Bakir Izetbegović i  Bogić Bogičević.

Travničani imaju tri počasna građanina. To su Tun dr Mahathir bin Mohamad, dugogodišnji premijer Malezije, dr. Damir Zorić, bivši ambasador Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, i Mihael Vajhart (Michael Weichert), vijećnik u Vijeća grada Leipziga, član parlamenta pokrajine Sachsen, političar, mirotvorac i humanista.

Općina Jablanica poslije rata nije dodjeljivala priznanje „Počasni građanin“, a prije rata jeste. Davne 1961. godine počasni građanin Jablanice postao je Josip Broz Tito, a dobitnik ove titule je i ondašnji „narodni heroj“ Stevo Opačić, koji je bio na čelu "Grom desetina", grupe boraca koja je prva prešla porušeni most u Jablanici tokom Bitke za ranjenike.

Đelo Jusić, Bernar Levi, Kristijan Amanpur, Predrag Matvejević, Žak Širak, Mirjana Karanović, Stipe Mesić...

Najviše priznanja „Počasni građanin“ dodijelilo je Sarajevo. Zna se desiti da se godišnje dodijeli nekoliko ovih laskavih priznanja. Počasni građani Sarajeva, između ostalih, su i Đelo Jusić, Bernar Levi, Kristijan Amanpur, Viktor Jaković, Valentin Incko, Predrag Matvejević, Žak Širak, Branko Crvenkovski, Mirjana Karanović, Krunoslav Cigoj, Stipe Mesić, Tilman Zulch... Zenica ima tri počasna građanina: Danisa Tanovića, pukovnika Ali Gockem Ozdemir i ambasadora Lars-Gunnara Wigemarka.

Zanimljivo je da je Općinsko vijeće Ilijaš još 2014. godine ustanovilo priznanje „Počasni građanin“, ali još uvijek nikome ga nisu dodijelili. 

Ova priznanja obično se dodjeljuju osobama dok su još žive, za njihova života, ali dešavaju se i posthumne dodjele. Takav slučaj bilježimo u Bugojnu, gdje su posthumno počasnim građanima odlikovani Stjepan Domaćinović - Kokan, prijeratni predsjednik općine Bugojno i ministar saobraćaja Socijalističke republike BiH, te Tarik Ljubuškić, policajac koji je ubijen u terorističkom aktu 2010. godine.

Počasni građanin je ustaljeno priznanje i u gradovima bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, ali ne u svim gradovima. Doboj nema priznanja počasnog građanina.

Banja Luka ima 11 počasnih građana. Među njima su i Мilorad Dodik, Nebojš Radmanović, Ari Livne, Aleksandar-Bocan Harčenko, Željka Cvijanović, Abas Arsalanagić... Željka Cvijanović je počasni građanin još i Stanara i Čelinca.

U RS-u je je jagma ko će Alaksandra Vučića, predsjednika Srbije, proglasiti počasnim građaninom. Već su to učinili Trebinje, Drvar, Sokolac, Kozarska Dubica, Mrkonjić Grad...

Ovu laskavu titulu u Prijedoru su, između ostalih, dobili: pjesnik Ljubivoje Ršumović, nekadašnji gradonačelnik Marko Pavić, ambasador Norveške u BiH Jan Brat, književnik Matija Bećković, Mladen Stojanović...

U Derventi počasni građani su Austrijanac Rihard Auer, vlasnik kompanije “Digital elektronik”, humanitarac iz Italije Silvano Fera i srpski akademik Drago Branković.

U Trebinju su počasni građani i ratni zločinci Radovan Karadžić i Momčilo Krajišnik. Osim njih, odlikovani su još i patrijarh srpski Pavle, admiral Dojčilo Isaković, princa Tomislav Karađorđević, Milorad Dodik, Tomislav Nikolić, Aleksandar Vučić...

Oduzimanje titule počasni građanin

Imenovanje ulica i dodjela javnih priznanja uvijek je i političko pitanje, odraz je vremena i  političkih prilika i odnosa u određenom vremenu. Zbog toga često dolazi do revizionizma u ovoj oblasti. Nije to tako samo u BiH, već i u regionu, a i u Evropi.

Davne 1933. godine za počasnog građanina Tegernsea, turističkog gradića u južnoj Bavarskoj (Njemačka), proglašen je – Adolf Hitler, koji je te godine postao kancelar Njemačke. Nacističkom vođi HItleru titula je oduzeta tek 2016. godine. Gradske vlasti nisu ranije Hitleru oduzele priznanje „Počasni građanin“ jer su mislili, kako su tvrdili, da ta titula prestaje važiti sa smrću odlikovane osobe.

Kada je revizionizam u pitanju, u Bosni je aktuelno pitanje imenovanje škole koja nosi naziv po Mustafi Busuladžiću.

Podsjetimo i da je 2005. godine Pedi Ešdaun, tadašnji visoki predstavnik u BiH, poništio odluku o preimenovanju sarajevskog aerodroma u Medunarodni aerodrom Alija Izetbegović.

Po Radovanu Karadžiću, osim što je počasni građanin Trebinja, nazvan je i studentski dom na Palama. Iz OHR nema reakcija. 

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.