Pobjeda konzervativaca na norveškim izborima

Konzervativci će vjerovatno trebati podršku Napredne stranke čiji je član bio i Andres Breivik (EPA)

Prema prvim nepotpunim rezultatima, opoziciona partija desnog centra pobijedila je na izborima u Norveškoj. Ovim će sa vlasti smijeniti koalicija lijevog centra koju vodi sadašnji premijer države Jens Stoltenberg.

Međutim, i Konzervativnoj stranci Erne Solberg za koju se predviđa da će biti buduća premijerka, trebaju koalicioni partneri, poput Napredne stranke, čiji je član bio masovni ubica Andres Breivik, prenose agencije.

Kao razlog promjene vlasti analitičari navode usporen ekonomski rast u toj skandinavskoj državi.

Od Laponije na Dalekom sjeveru do Osla, gotovo 2.000 kilometara južnije, birališta su bila otvorena za 3,64 milijuna Norvežana s pravom glasa.

Polovica od 428 mjesnih ureda, koliko ih ima u Norveškoj, već je otvorila glasačka mjesta u nedjelju kako bi olakšala zadaću biračima. Više od 842.000 ih je odabralo izjasniti se prijevremenim glasanjem.

Konzervativci će vjerovatno trebati podršku Napredne stranke (FrP) koja se zalaže za strogu imigracijsku politku te podršku dviju malih stranaka desnog centra, demokršćana i liberala.

Tim četirima strankama ankete su sedam dana prije izbora davale 55 posto glasova.

Stranka u kojoj je bio i Breivik

U tom savezu najspornija je treća stranka po snazi – FrP, čiji je član bio Anders Berhing Breivik, koji je prije dvije godine ubio 77 ljudi, pretežito mladih laburista na političkom skupu na otoku Utoya.

FrP se nakon tog pokolja jasno distancirao od Breivikovog oštrog protivljenja “islamizacije Evrope” i multikulturalizma.

Stranka je i ublažila svoje izjave o „rastućoj islamizaciji“, ali nije odustala od politike ograničenja useljavanja što bi, smatraju analitičari, moglo biti preradikalno za demokršćane i liberale.

Nasuprot desnome bloku stoji socijaldemokratska Radnička stranka premijera Jensa Stoltenberga i dvije njegove saveznice, Socijalistička ljevica i Stranka centra.

Stoltenberg, koji je zemlju vodio 2011. kada je proživjela pokolj na Utoyi, što se smatra najvećom krizom poslijeratne Norveške, izgubio je popularnost među biračima.

Analitičari ocjenjuju da postoji više razloga za to, od usporavanja rasta do rasipanja naftnih prihoda, ali ponajviše jer su ga se jednostavno zasitili i željni su promjena.

Jedna od glavnih svjetskih izvoznica nafte i jedna od najbogatijih zemalja svijeta, Norveška je 2012. godine, po podacima Svjetske banke, imala rast od 3,1 posto s BDP-om od 499,7 milijarda dolara ili 99.558 dolara po stanovniku.

Izvor: Agencije