Plenković sa Izetbegovićem i Čovićem: Važna jednakopravnost

Dvije sedmice nakon sastanka sa Miloradom Dodikom, hrvatski premijer Andrej Plenković razgovarao je i sa Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem (Vlada Hrvatske)

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je u Banskim dvorima primio zamjenike predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića i naglasio važnost jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH, saopćeno je iz Vlade.

“Predsjednik Vlade Plenković posebno je naglasio važnost ostvarivanja jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, kao i njihovu legitimnu zastupljenost u institucijama BiH”, stoji u saopćenju Vlade.

Na susretu u ponedjeljak je pozdravljeno potpisivanje sporazuma o izmjenama izbornog zakona i održavanju izbora u Mostaru, čime je otvoren prostor za “daljnju normalizaciju i kvalitativno unapređenje bošnjačko-hrvatskih odnosa”, stoji u saopćenju.  

Naglašena je čvrsta podrška Hrvatske Bosni i Hercegovini na njenom evropskom putu, što je pokazano organizacijom Zagrebačkog sastanka na vrhu u maju ove godine, tokom hrvatskog predsjedavanja Evropskom unijom, kojim je ponovno u fokus stavljen proces proširenja EU-a na jugoistok Europe, stoji u saopćenju, prenosi Hina.

Trojica čelnika su ususret 25. godišnjici potpisivanja Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma razgovarali i o njegovim postignućima, kao i o “uklanjanju preostalih zapreka koje koče napredak BiH prema EU-u”.

Dijalog o BiH

Razgovaralo se i o situaciji u susjedstvu, ekonomskoj saradnji, investicijama, zajedničkim prekograničnim projektima, te infrastrukturnom povezivanju dvije države, stoji u saopćenju.

Premijer je ranije tokom dana rekao kako se tim susretima nastavlja dijalog o Bosni i Hercegovini i položaju Hrvata u toj državi, kao i o “određenim zakonskim rješenjima”, misleći pritom na izborni zakon koji hrvatski predstavnici u Bosni i Hercegovini žele mijenjati.

Plenković je Izetbegovića, predsjednika bošnjačke stranke SDA i Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, primio dvije sedmice nakon što je u Zagrebu bio Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske.

Nešto ranije Izetbegović je ocijenio kako bi Plenković svojim iskustvom mogao pomoći da se poprave odnosi Hrvatske i BiH odnosno Hrvata i Bošnjaka, ali je upozorio kako postupci poput susreta s Dodikom u Zagrebu tome ne doprinose.

‘Neuspjeli projekt viđen u komunističkoj SFRJ’

Nakon zagrebačkog satanka iz HDZ-a je saopćeno kako je na sastanku izdvojen i „problematičan politički i javni diskurs iz Stranke demokratske akcije oko unitarnog i građanskog uređenja Bosne i Hercegovine koji je u suprotnosti s Ustavom BiH, te sve istaknutije poruke kako će se ‘slučaj Komšić’ nastaviti institucionalno prakticirati i spustiti na druge nivoe vlasti kao svojevrsna prijetnja Hrvatima“.

Također, na sastanku je istaknuto kao apsolutno neprihvatljivo Hrvate nazivati „manjinom“ i izbjegavanje političkog dogovora SDA o izboru legitimnih predstavnika kako nalaže Ustav BiH koji je nužno regulirati kroz trenutno neustavni Izborni zakon BiH, tvrde iz HDZ-a.

„Narativ kojim se vodi aktualna bošnjačka politika već je viđen kroz neuspjeli projekt u komunističkoj SFRJ i potezima tadašnjeg političkog vodstva Srba i Beograda“, saopćeno je iz HDZ-a BiH.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je nakon sastanka rekao kako je trenutni tretman Hrvata u BiH put za trajno nefunkcioniranje te države.

Jedan od načina za pomak po pitanju novog izbornog zakona u BiH je “razgovarati”, kao na susretu u Zagrebu, te da se “shvati da je opasno najmalobrojniji narod dovesti u poziciju manjine, a taj izraz se počeo koristiti u političkom izrazu Sarajeva”, rekao je Čović. 

“To je put za trajno nefunkcioniranje Bosne i Hercegovine”, naglasio je Čović u izjavi pred Banskim dvorima.

Budući Izborni zakon BiH iz HDZ-a vide na način da se politički predstavnici bosanskih Hrvata, prije svega u tročlano Predsjedništvo BiH biraju iz onih područja u kojima su Hrvati većina. Građanske stranke takav izborni zakon vide kao antievropski, i diskriminatoran prema Hrvatima iz dijelova Bosne i Hercegovine u kojima su u manjini.

Izvor: Agencije