Plenković: ‘Oluja’ je preokrenula hrvatsku povijest
Hrvatska u ponedjeljak obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 24. obljetnicu vojno-redarstvene operacije “Oluja”, a središnja svečanost održava se u Kninu, gdje se okupio i hrvatski državni vrh – hrvatski premijer Andrej Plenković, predsjednica Kolinda Grabar-KItarović te predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.
Podizanjem zastave na Kninskoj tvrđavi nastavljeno je središnje obilježavanje, a svečanom programu nazočili su i Plenković, Jandroković i Grabar-Kitarović.
Na Kninskoj tvrđavi pročitana je i povjesnica vojno-redarstvene akcije “Oluja” te imena 238 poginulih pripadnika Hrvatskih snaga i dvoje nestalih u oslobodilačkoj VRO Oluja, Nastupila je i Klapa Hrvatske ratne mornarice (HRM) “Sv. Juraj.”
Vojno redarstvena akcija “Oluja” započela je 4. kolovoza 1995. godine i u njoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.
U akciji “Oluja” za 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno blizu 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države.
Oslobođenje Knina
Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5:00 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara.
Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune.
Zbog njegova strateškog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je proglašen Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja.
Uz Knin oslobođene su i druge sredine, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
Operacijom “Oluja”, kako prenosi agencija Hina, hrvatske snage omogućile su Armiji Bosne i Hercegovine da razbije opsadu Bihaća, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici.
Dan kasnije, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici Prve gardijske brigade Hrvatske vojske i Petog korpusa Armije BiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković.
Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u “Oluji” poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1.100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.
Nakon sukoba na teritoriju bivše SFRJ, prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog križa, 10.286 Srba vode se kao nestali, a od tog broja 1.746 osoba srpske nacionalnosti nestalo je u Hrvatskoj.
Prema srpskim izvorima, tijekom hrvatske akcije “Oluja” protjerano je najmanje 220.000 Srba iz Krajine i ubijeno najmanje 2.000 ljudi, uglavnom civila.
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak u Kninu da je “Oluja” bila trenutak koji je preokrenuo hrvatsku povijest te je poručio građanima da probude samopouzdanje kojim su tada savladali prepreke te da s optimizmom gledaju na budućnost.
Plenković je u govoru istaknuo da je trenutak koji je nedvojbeno preokrenuo hrvatsku povijest bio 5. kolovoza 1995. i “Oluja”.
Grabar-Kitarović: Besprijekorno čista akcija
“Pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana oslobodili smo petinu do tada okupiranog teritorija i svijetu poručili da hrvatski narod sam odlučuje o svojoj sudbini. Hrvatski stijeg na vrhu kninske tvrđave svijetu je odvažno poručio – prvo, da kolijevka države, drevni Knin, prijestolnica kralja Zvonimira i Petra Svačića zauvijek ostaje hrvatski. I drugo, da je time konačno snagom tek izgrađene hrvatske vojske završeno povijesno djelo stvaranja neovisne i suverene hrvatske države”, kazao je Plenković, prenosi Hina.
Ustvrdio je da je “Oluja” bila presudan pothvat kojim je osigurana opstojnost hrvatske države i njezina teritorijalna cjelovitost, legitiman odgovor okupatoru te ključna bitka kojom je zadan koban udarac, kako je rekao, velikosrpskom posezanju za hrvatskom zemljom.
Dodao je i da se Hrvatska danas s ponosom sjeća svih palih hrvatskih heroja na bojištima diljem Hrvatske koji su ostavili svoje živote za najveću pobjedu u hrvatskoj povijesti.
Poručio je njihovim najmilijima da nikada neće posustati u naporima za ostvarivanja pravde za sve žrtve Domovinskog rata.
Plenković je iskazao usmjerenost na budućnost, izgradnju pravednijeg i solidarnog društva.
“Želimo prosperitetnu i demografski vitalnu državu bez siromaštva, usmjereni smo na osnaživanje pravne države jer želimo pravedniju Hrvatsku bez korupcije i nezakonitosti, izgradnju države koja poštuje našu tradiciju i identitet, a koja ima i političku volju i snagu za puno uključivanje svih svojih manjina i poštivanje njihovih prava u domovini Hrvatskoj”, proučio je.
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u ponedjeljak da je zadaća političara Hrvatsku učiniti prosperitetnom, slobodnom zemljom u kojoj se cijene život i čovjek, a ne osobni interesi, isprazna obećanja i svađe koje potiču beznađe i podjele.
“Ova proslava nije zbog nas političara, nego smo tu kako bismo pokazali poniznost, zahvalnost i skupili dovoljno hrabrosti da se suočimo sa sobom i zapitali se je li svatko od nas napravio sve da bi Hrvatska danas bila uspješnija, prosperitetnija, slobodnija za svakog Hrvata i Hrvaticu, svakog građanina naše domovine”, kazala je Grabar-Kitarović.
Dodala je da je to pitanje na koje su političari dužni odgovoriti, a to je, vjeruje, zadaća i misija nove generacije, a na to pitanje treba odgovoriti djelima, a ne riječima.
Citirajući riječi generala Ante Gotovine koji je rekao: “Rat je gotov, okrenimo se budućnosti”, naglasila je da je ta budućnost odgovornost prvenstveno državnika, političara, ali i svakog građanina Hrvatske.
Naglasila je i da se danas na “mjestu koje simbolizira veličanstveni trenutak u kojem hrvatska sloboda više nije san generacija nego trenutak u kojem postaje stvarnost i neporeciva činjenica”, došla pokloniti braniteljima i zahvaliti im na doprinosu.
“Ovdje na današnji dan prije 24 godine, uz krvave žrtve i nesebično, bezgranično davanje svih naših branitelja, liječnika i medicinskih sestara i svih hrvatskih domoljuba otvorena je nova stranica povijesti hrvatskog naroda – vizija našeg prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, vizija slobodne, neovisne i demokratske hrvatske i naša zastava i barjak koji se zavijorio na tvrđavi postalo je naša stvarnost”, kazala je Grabar-Kitarović.
Tada je, dodala je, poslana snažna poruka cijelom svijetu – “da smo mi Hrvati ponosan narod i imamo svoje neporecivo i nedjeljivo pravo sami odlučivati o svojoj sudbini i to nam pravo nitko nije dao niti poklonio te smo ga spremni braniti pred bilo kime i bilo čime sada i zauvijek”.
Grabar-Kitarović je u nedjelju je na Kninskoj tvrđavi istaknula kako je “Oluja” bila besprijekorno čista, oslobodilačka operacija Hrvastke vojske i policije.
Izrazila je i žaljenje za svakom žrtvom.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je ranije na obilježavanju 24 godine od akcije “Oluja” rekao da se srpskom narodu dogodila ‘Oluja’ kada nije bilo sloge, razgovora između Srbije, Republike Srpske i rukovodstva Krajine, te poručio da su Srbi iz Hrvatske otišli, ali da nisu nestali, prenijela je Hina agenciju Tanjug.
Vučić: Nije bilo sloge
Komemoracija pod motom “Oluja je pogrom”, započela je državnom himnom Srbije “Bože pravde”, kratkim dokumentarnim filmom s prizorima iz povorke Srba koji su na traktorima i minutom šutnje stradalima tijekom akcije “Oluja”.
Vučić je istaknuo da se srpskom narodu dogodila “Oluja” kada nije bilo sloge, razgovora između Srbije, Republike Srpske i rukovodstva Krajine.
“Naše je da vodimo računa da nam se to više nikada ne dogodi, da imamo najbolje odnose s predstavnicima Srba gde god da žive”.
Agencija Beta je prenijela da je predsjednik Srbije rekao i da su Srbi učili na svojim greškama te poručio “onima koji slave Oluju” da ne trebaju misliti da Srbija nije sposobna snažnije odgovoriti, ali da to neće učiniti “jer smo postali pametniji“.
Dodao je da su jedino Srbi prihvatili da su neki iz njihovog naroda počinili zločine i obračunali se sa njima, “dok su svi drugi radili samo na jednom – kako i na koji način da okrive Srbe”.
On je kao obvezu istaknuo “poštivanje žrtava dugih naroda”, sugerirajući kako se ne smije šutjeti i dopustiti da nitko drugi nipodaštava žrtve srpskog naroda.
U organizaciji Srpskog narodnog vijeća u nedjelju je u Donjem Lapcu održana komemoracija s koje je poslana poruka da se Hrvatska mora suočiti s prošlošću i preuzeti odgovornosti za ratne zločine tijekom i nakon akcije “Oluja” te procesuirati odgovorne osobe.
Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević rekao je da je ova komemoracija sjećanje na vojno-redarstvenu operaciju Oluju koja je prije 24 godine, kako je rekao, počistila Srbe iz ovih krajeva, a da danas u državnom protokolu nema za njih mjesta u govorima.
“Ja ne posjedujem istinu, ali znam da se događala pljačka, palež i ubojstva, a da se tada o tome nije pisalo. Država pljačku nije spriječila nego prikrivala, lokalne vlasti pisale su papire s kojima se pokrivalo tovarenje i odvoženje imovine”, rekao je Milošević.
SNV stoga, kako je rekao, traži “priznanje, poštovanje, suosjećanje sa žrtvama i obiteljima, sa svim žrtvama, pa i suosjećanje sa žrtvama srpske nacionalnosti”.
Izvor: Agencije