Plenković: Moja Vlada nikad neće podići bodljikavu žicu prema BiH

Policija, Izbjeglice, Migranti, Hrvatska
Seehofer je ocijenio da je, kada se radi o zaštiti države, građana i sigurnosti, potrebna jaka država (EPA)

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da njegova Vlada nikada neće postaviti bodljikavu žicu prema BiH radi zaustavljanja ilegalnih migranata jer postoje prirodne prepreke i bila bi to loša politička poruka susjednoj zemlji, prenosi agencija Hina.

On je o ilegalnoj migraciji govorio na sastanku sa stranim dopisnicima koji su iz Bruxellesa stigli u Zagreb u povodu hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. 

“Neke naše susjede članice EU-a postavile su fizičke barikade i bodljikave žice. Mi se na to nismo odlučili” jer imamo prirodne barijere poput Dunava i Save, te planina i šuma, odgovorio je Plenković nizozemskom novinaru na pitanje o migrantskoj politici koju će Hrvatska zastupati tijekom predsjedanja. 

Za Bosnu i Hercegovinu je rekao da je “susjedna i prijateljska država” s kojom Hrvatska dijeli niz poveznica, te da bodljikava žica ne bi poslala dobru “političku poruku za naše bilateralne odnose”, prenosi agencija. 

Plenković: Optužbe prema policiji tvrdnje, ne činjenice

Pred približno šezdeset stranih novinara naglasio je i kako na mnogim mjestima s druge strane granice žive Hrvati, pa istaknuo: “Kao premijer Hrvatske neću se nikad odlučiti za izgradnju ograde između Hrvata i Hrvata”. 

Plenković je rekao kako je potrebno zaustaviti ilegalne migracije i reformirati Dublinski sporazum te da su migracije pitanje koje su nakon pada Berlinskog zida najviše promijenile političko raspoloženje u Europi. 

Podsjetio je da Hrvatska s granicom od 1.351 kilometara ima najdulju vanjsku granicu EU-a, dužu od rusko-finske. 

Novinarka New York Timesa pitala je može li država koja je optužena da tuče i puca na migrante, krade od njih i vraća ih iz Zagreba u BiH predlagati reformu migracijske politike. 

Plenković je odgovorio kako su to tvrdnje, a ne činjenice, te da se Hrvatska odlučila investirati u sposobnost policije umjesto u bodljikavu žicu.

“Uzimamo u obzir sve humanitarne aspekte. Nemamo dokaze za sve to što spominjete, osim o dva incidenta s pucnjavom koji su se dogodili slučajno u unutrašnjosti hrvatskog teritorija. No, to je bilo slučajno i nije službena politika ili namjera policije”, rekao je premijer, dodavši kako se svaka žalba na rad snaga sigurnosti “dobro provjerava”. 

Što se tiče država koje žele ući u europski savez, Plenković je naglasio da “Hrvatska kao država ovog dijela Europe osjeća da ima odgovornost prema njihovom europskom putu”. 

Nade u zagrebački samit

Hrvatski premijer dan nakon susreta s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom smatra i kako bi Elizejska palača do zagrebačkog sastanka na vrhu na temu proširenja koji će se održati u svibnju mogla promijeniti svoje stajalište.

Pariz je u listopadu bio najglasniji protivnik otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. 

Plenković je rekao kako novi povjerenik za proširenje, Mađar Oliver Varhelyi, trenutačno radi na dokumentu koji bi mogao izmijeniti metodologiju pregovora o pristupanju, što bi moglo zadovoljiti francusku stranu jer je Macron u listopadu govorio kako treba “debirokratizirati proces pristupanja”. 

Plenković je ponovio i kako se zagrebačkim sastankom žele intenzivirati razgovori između članica i pretendenata na članstvo u EU-u kako bi se oni održavali barem svake dvije godine. 

Izvor: Agencija