Oglasi

Plenković: Moja Vlada nikad neće podići bodljikavu žicu prema BiH

Hrvatski premijer kaže da bodljikava žica ne bi poslala dobru političku poruku za bilateralne odnose dvije zemlje.
Policija, Izbjeglice, Migranti, HrvatskaSeehofer je ocijenio da je, kada se radi o zaštiti države, građana i sigurnosti, potrebna jaka državaEPA - Arhiva

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da njegova Vlada nikada neće postaviti bodljikavu žicu prema BiH radi zaustavljanja ilegalnih migranata jer postoje prirodne prepreke i bila bi to loša politička poruka susjednoj zemlji, prenosi agencija Hina.

On je o ilegalnoj migraciji govorio na sastanku sa stranim dopisnicima koji su iz Bruxellesa stigli u Zagreb u povodu hrvatskog predsjedanja Europskom unijom. 

"Neke naše susjede članice EU-a postavile su fizičke barikade i bodljikave žice. Mi se na to nismo odlučili" jer imamo prirodne barijere poput Dunava i Save, te planina i šuma, odgovorio je Plenković nizozemskom novinaru na pitanje o migrantskoj politici koju će Hrvatska zastupati tijekom predsjedanja. 

Za Bosnu i Hercegovinu je rekao da je "susjedna i prijateljska država" s kojom Hrvatska dijeli niz poveznica, te da bodljikava žica ne bi poslala dobru "političku poruku za naše bilateralne odnose", prenosi agencija. 

Plenković: Optužbe prema policiji tvrdnje, ne činjenice

Pred približno šezdeset stranih novinara naglasio je i kako na mnogim mjestima s druge strane granice žive Hrvati, pa istaknuo: "Kao premijer Hrvatske neću se nikad odlučiti za izgradnju ograde između Hrvata i Hrvata". 

Plenković je rekao kako je potrebno zaustaviti ilegalne migracije i reformirati Dublinski sporazum te da su migracije pitanje koje su nakon pada Berlinskog zida najviše promijenile političko raspoloženje u Europi. 

Podsjetio je da Hrvatska s granicom od 1.351 kilometara ima najdulju vanjsku granicu EU-a, dužu od rusko-finske. 

Novinarka New York Timesa pitala je može li država koja je optužena da tuče i puca na migrante, krade od njih i vraća ih iz Zagreba u BiH predlagati reformu migracijske politike. 

Plenković je odgovorio kako su to tvrdnje, a ne činjenice, te da se Hrvatska odlučila investirati u sposobnost policije umjesto u bodljikavu žicu.

"Uzimamo u obzir sve humanitarne aspekte. Nemamo dokaze za sve to što spominjete, osim o dva incidenta s pucnjavom koji su se dogodili slučajno u unutrašnjosti hrvatskog teritorija. No, to je bilo slučajno i nije službena politika ili namjera policije", rekao je premijer, dodavši kako se svaka žalba na rad snaga sigurnosti "dobro provjerava". 

Što se tiče država koje žele ući u europski savez, Plenković je naglasio da "Hrvatska kao država ovog dijela Europe osjeća da ima odgovornost prema njihovom europskom putu". 

Nade u zagrebački samit

Hrvatski premijer dan nakon susreta s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom smatra i kako bi Elizejska palača do zagrebačkog sastanka na vrhu na temu proširenja koji će se održati u svibnju mogla promijeniti svoje stajalište.

Pariz je u listopadu bio najglasniji protivnik otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. 

Plenković je rekao kako novi povjerenik za proširenje, Mađar Oliver Varhelyi, trenutačno radi na dokumentu koji bi mogao izmijeniti metodologiju pregovora o pristupanju, što bi moglo zadovoljiti francusku stranu jer je Macron u listopadu govorio kako treba "debirokratizirati proces pristupanja". 

Plenković je ponovio i kako se zagrebačkim sastankom žele intenzivirati razgovori između članica i pretendenata na članstvo u EU-u kako bi se oni održavali barem svake dvije godine. 

Izvor: Agencija

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.